DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG LISTA Žestika (tatarski javor, acer tataricum). »Oesterreichische Forst-Zaitung« donosi u svom 129. broju od 19. lipnja o. g. članak pod naslovom »Ein neuer merkwürdiger Parasit des tatarischen Ahorns«. Pisac članka je g. F. Thümen, zaslužna osoba gledom na parazite i pathologiju bilja. Govoreći najprije o samom tatarskom javoru, koji se zove još i ruski i crveni javor, veli pisac da je to specifično drvo iztočne Europe, koje se i u nekih dielovih naše monarkije »vrlo često« nalazi, tako u Galiciji, Bukovini, u cieloj Ugarskoj, Erdelju, Hrvatskoj, vojnoj Krajini i Slavoniji. Nadalje veli da je taj javor kako Kitaibel spominje u Slavoniji najčešće drvo. (In letztgenanntem Lande (Slavonija) sol sogar, wie Kitaibel angebit. dieser Ahorn der »häufigste Baum« sein)«, Dalje govori pisac kako to drvo u iztočnoj poli države u velikoj množini raste i čitave šume stvara i t.d. Mi neznatno da li ima u iztočnom dielu naše monarkije čitavih šuma toga javora, alii znamo, da nije u Hrvatskoj tako često, niti je u Slavoniji najobičnije drvo. Šta više, mi možemo reći, da je u Hrvatskoj žestika vrlo riedko drvo, a iz izkustva možemo uztvrditi da ga u podžupaniji krapinskoj, zlatarskoj, varaždinskoj i zagrebačkog nigdje neima, a isto ga tako neima nigdje u gornjoj Krajini. Nenalazi se taj javor ni u Slavoniji tako često da bi mogli reći da je obično drvo. Ima ga doduše u nekim krajevima, ali ima i predjela gdje ga neima. U bivšoj ´brodskoj pukovniji n. pr. ima ga obično samo po zabrana i to kao grmlje, ali ima predjela n. pr. prema Savi, gdje ga nemožemo naći. Inače je to drvo poznato u ovom kraju; narod ga zove žest, žestika. žestikovina i pravi od njega kamiše. U bilinaru (flora excursoria) Dr. Slossera i Lj. Vukotinovića nalazimo iza diagnoze kao nalazišta žestika sliedeće: Hrv. Guščerovac kod Križev., Moslav. kod Vidrenjaka, Posav. kod Peščenice, Slav. Iz toga ćemo zaključiti da nemožemo reći za žestiku da je kod nas tako česta i obična kako bi to mogli reći n. pr. za glog jednopestični (Crataegus monogyna), koga ima po cieloj domovini. Mi smo smatrali svojom dužnosti izpraviti krive podate o nalazištu žestike. pa zato napisasmo to nekoliko redaka. Šumarski list, 1885. god., str. 397. Đ. Koča O napretku zologije u Hrvatskoj za posljednjih 50 godina. Dne 5. prosinca p. g. čitao je u javnoj sjednici matematičko-prirodoslovnoga razrega jugoslavenske akademije, prvi član g. prof. S. Brusina, razpravu: »O napretku zoologije u Hrvatskoj u posljednjih 50 godina«. . . Prvi prilog te ruke — bibliografski popis zooloških radnja Hrvata — imamo zahvaliti Dalmatincu F. Lauzi, koji je god. 1826, izdao u Bologni prilog za poznavanje faune Neretve. Iza njega spomenuo je Danila, Sandra, Carare, Kuzmića i drugih Dalmatinaca, koji su što doprinieli k poznavanju domaće faune, dakako sve u talijanskom jeziku. Prvi zoološki članak s ove strane Velebita izda g. 1856, velezaslužni pok. akademik 2. Vukasović na njemačkom jeziku. Iza njega pojavio se odmah šuma r I. E 11 i n g e r, koji je g. 1857. napisao prvu zoološku knjigu, te ga zato akademik proglasuje prvim h r v a t- skim zoologom... Šumarski list, 1886. god,, sv. I, str. 43. |