DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 10 <-- 10 --> PDF |
kao reprezentativni jer je Brezovo polje samo nekoliko kilometara udaljeno od područja našeg istraživanja i ima sličan geografski položaj i reljef. Srednja godišnja temperatura Brezova polja za razdoblje 1970—1973. iznosi 6.7° C. pa to područje prema Gračaninovoj klasifikaciji ima umjereno hladnu klimu. Po mjesecima najhladniji je siječanj, čija srednja temperatura iznosi —2.5 C, a najtopliji kolovoz, sa srednjom temperaturom od 15,8" C. Srednje kolebanje temperature iznosi dakle 18.3" C. Srednja temperatura vegetacijskog perioda jest 10,7° C. Srednja godišnja relativna vlaga zraka iznosi 83%. pa prema Jurčićevoj ljestvici (1942) ovo područje ima visoku zračnu vlagu. Srednja je godišnja količina oborina 1099 mm, od čega u vegetacijskom razdoblju padne 663 mm ili 60% ukupne količine oborina, što je vrlo povoljno za razvitak vegetacije. Od ostalih klimatskih faktora za Brezovo polje je karakteristično da je srednji godišnji stupanj naoblake 5.5, srednji godišnji broj dana s mrazom 27, a srednji godišnji broj dana sa snijegom 42. Na temelju navedenih klimatskih podataka možemo zaključiti da istraživano područje ima umjereno hladnu, humidnu klimu, a po Koppenovoj klasifikaciji odgovora tipu Cfwbx" klime. Takva klima vrlo dobro odgovora rastu i uspijevanju istraživane vegetacije ovog područje. ŠUMSKA FITOCENOZA OBIČNE BREZE NA PSUNJU (Betula-Quercetum petraeae illyuricum Fuk. 1959) Hrastovo-brezove šume tala kiselih reakcija nalaze se u cijeloj Evropi i poklapaju se u potpunosti s arealom hrasta kitnjaka. Najviše su rasprostranjene u Francuskoj i Portugalu, tj. u atlantskom području zapadne Evrope. Brezove šume Evrope ujedinjuju se u svezu (Quercion robori-petraeae Br. — BI. 1932), koja tako izolirana stoji da ujedno čini jedan jedini red i razred (Quercetalia robori-petraca Tiixen 1931 i Quercetea robori-petraeae Br. — BI. et Tiixen 1943). Stoga su u našoj tablici br. 1 ove svojstvene vrste zajedno prikazane. Nakon šireg proučavanja brezovih šuma u Hrvatskoj navest će se i lokalno karakteristične ili svojstvene vrste kod nas. Možemo napomenuti da su istraživači srednje Evrope mnogo manje posvetili odgovarajuću pažnju acidofilnim hrastovo-brezovim šumama. U nas su one dosta zanemarene. Na te šume u našim predjelima upozoravali su već početkom stoljeća Beck von Mannagetta (1901) i L. Adamović (1910) kada su pisali o »acidofilnim formacijama breze«. Fitocenološki sastav brezovih zajednica u g. j . »Zapadni Psunj« donosimo u tablici br. 1. Iz nje se vidi zastupljenost pojedinih vrsta u toj šumi (si. 1. i 2). Na priloženoj gospodarskoj karti br. 1 prikazane su suvisle sastojine obične breze i sastojine s pojedinačnim pridolaskom obične breze i acidofilnim kitnjakovim i bukovim šumama. |