DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Ako se ima na umu da se radi o kadru sa visokom stručnom spremom onda je to onaj dio zaposlenih koji je prema znanju sposoban i zadužen da kreira poslovnu politiku u udruženom radu. Logično je očekivati da se njihovo usavršavanje adekvatno stimulira, ali brojke navedene u tablici govore da 165 ili 66,10°/o ispitanika nije ni sa čim stimulirano da se usavršava u struci, a samim tim nisu stimulirani ni da primjenjuju kvalitetnija rješenja koja doprinese povećanju rada i dohotka. Međutim, nije zanemariva činjenica da je jedan dio visokostručnog kadra ipak stimuliran da poboljšava proizvodnju. Materijalno je stimulirano samo 5,19´;V» ispitanika. Iz toga se može zaključiti da taj oblik stimulacije nije uobičajen. Vjerojatno postoje opravdani razlozi za takvo stanje. Što se tiče društvene stimulacije i napredovanja u OUR, tu su podaci nešto povoljniji. Može se protumačiti da i pored toga što je materijalna stimulacija zanemariva, ipak postoji zainteresiranost visokostručnih kadrova ukoliko postoji društveno stimuliranje i vezano uz napredovanje u OUR. Ako se povezu ovi podaci, jasno je da uz napredovanje ide i poboljšanje materijalnog položaja. »Sto mislite o kriterijima vrednovanja rada koji se primjenjuju u Vašoj OUR-a«? TABLICA 4 Redni Subjektivna procjena Frekvencija (f) Postotak (»/») broj kriterija vrednovanja rada 1. Loši 99 39,45 2. Nerazradeni (i!) 27,41 3. Dobri 35 14,13 4. Nejasni odgovori 25 10,23 5. Bez odgovora 22 8,78 Ukupno 250 10(1 Prema subjektivnoj procjeni ispitanika kriteriji vrednovanja rada su samo u 14,13% slučajeva dobri. Budući da se radi o subjektivnoj procjeni postoji vjerojatnost da ovaj dio ispitanika radi na poslovima i zadacima koji su dobro vredovani. To je jedini odgovor s pozitivnim predznakom. 99 ispitanika ili 39,45% smatra da su kriteriji loši a 27.41% nerazradeni. Dakle, može se reći da su kriteriji vredovanja rada izražen problem u OUR-ima šumarstva u SR Hrvatskoj. »Kad govorimo o korištenju ljudskih potencijala, ne mislimo samo na to cla li članovi kolektiva »delaju« na svojim radnim mjestima kako im je naređeno, već prvenstveno na to da li i koliko razmišljaju o tome kako poboljšati i unaprijediti posao — i da li predlažu razna poboljšanja i unapređenja. Ako. dakle, korištenje ljudskih izvora shvatimo prvenstveno u smislu inovacija i inventivnog rada. moramo se upitati koliko naša privreda iskorišćuje svoje potencijale.« (8) 193 |