DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 29     <-- 29 -->        PDF

UDK 630*71 + C74 (497.13) Sum. list CX (1986) 199


MOGUĆNOSTI RAZVOJA ŠUMSKODRVOPRERAĐIVAČKOG
KOMPLEKSA SR HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 1986. DO 1990.
GODINE1


Marijan HOFER


SAŽETAK. Na osnovu prikupljenih podataka i procjene obrađene
u Poslovnoj zajednici »EXPORTDRVO« za razdoblje od 1985.
do 1990. godine autor je u prvom dijelu prikazao sadašnje stanje
u šumskoj proizvodnji, u industrijskoj preradi drva, sve do finalnih
proizvoda, i u prometu drvom. U drugom dijelu razmatra organiziranost
šumskodrvoprerađivačkog kompleksa a u trećem ekonomske
uvjete za poslovanje radnih organizacija u tom kompleksu.
Posebno se osvrnuo na efikasnost rada Poslovne zajednice naglašavajući
značenje ljudskog faktora odnosno stručnih kadrova.
Za uspješan razvoj nužno je i dosljedno provođenje odnosnih odredaba
Zakona o šumama, (op)


Svoje izlaganje autor je poče) ovim tekstom:


»Uvažene drugarice i drugovi,
kolegice i kolege u ovom izlaganju pod naslovom


»SAGLEDAVANJA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ŠUMSKO-PRERAĐIVACKOG
KOMPLEKSA HRVATSKE U RAZDOBLJU 1986—1990. I DALJE
«


pokušat ću iznijeti osnovne elemente dosadašnjeg i budućeg razvoja«.


Inženjeri i tehničari u šumarstvu i industrijskoj preradi drva Hrvatske
značajan su činilac razvoja šumsko-drvnog kompleksa Hrvatske. Svojim djelovanjem,
stručnim i rukovodnim bilo u proizvodnji, znanosti, obrazovanju,
projektiranju ili prometu, kao i djelovanjem na svim razinama samoupravnog
i političkog života u Hrvatskoj, a i šire, ostvaruju značajan utjecaj u usmjeravanju
svakodnevnog poslovanja i razvoja.


Stoga je potrebno i na ovom skupu1, najvišem u okviru društvene organizacije
inženjera i tehničara šumarstva i industrijske prerade dr*a Hrvat


1) Ovaj tekst autor je izložio na 91. skupštini Saveza društava inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske održane 24. travnja 1986. godine
u Vinkovcima.


2) Marijan. Hol´er.dipl. inž. šum., Poslovna zajednica »EXPORTDRVO«, Zagreb,
Trg Mažuranića (i.


199




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 30     <-- 30 -->        PDF

ske, razmotriti razvojne mogućnosti i ocjeniti realne šanse za realizaciju mogućeg
razvoja, kako bi u svom djelovanju na svim ražinima, utjecali djelotvorno
na optimalan razvoj i ostvarenje ciljeva razvoja.


Za razumijevanje i ocjenu zasnovanosti razvojnih mogućnosti koristiti ćemo
osnovne podatke i procjene prikupljene i obrađene u Poslovnoj zajednici
»EXPORTDRVO« u razdoblju pripreme planova razvoja od 1986. do 1990.
godine.


I DOSADAŠNJE TENDENCIJE I POSTIGNUT STUPANJ RAZVOJA


Društveno organizirani dio reprodukcijske cjeline šumarstva i prerade drva
u SR Hrvatskoj, koja počinje od uzgoja i zaštite šuma a završava finalnom
proizvodnjom i trgovinom drvnim proizvodima, čini oko 500 osnovnih
organizacija udruženog rada sa više od 80 tisuća radnika u društvenom sektoru.
No i privatni sektor je važan jer posjeduje oko 24" o šumskih površina
s oko 9°/o drvne mase. a u preradi drva sudjeluje s preko 3 tisuće radionica.


Iako značajan, u poslijeratnom razdoblju udjel šumarstva i prerade drva
u ukupnoj privredi SR Hrvatske stalno je opadao kao posljedica sporijeg
rasta proizvodnje ovog kompleksa od privrednog rasta republike u cjelini.


Ipak, u razdoblju od 1967—1980. godine ostvaren je ubrzani rast industrije
papira (stopa rasta 6,9) i proizvodnje finalnih proizvoda iz drva (stopa
rasta 7,5 u odnosu na stopu rasta industrije i rudarstva Hrvatske od 6,1).
Time je ostvarena pozitivna promjena u strukturi proizvodnje u pravcu
proizvodnje finalnih proizvoda, što je u skladu sa ciljevima razvoja. No
dosadašnja razina napretka i sirovinska osnova kao i potrebe tržišta omogućuju
još veći razvoj finalne proizvodnje.


Nakon relativno visokih stopa rasta fizičkog opsega proizvodnje do 1980.
godine, razvoj šumskodrvoprerađivačkog kompleksa se u prve tri godine proteklog
srednjoročnog plana bitno usporava a u dijelu prerađivačkih djelatnosti
pokazuje smanjenje pa je 1983. godine proizvodnja niža nego 1980.
godine. Oživljavanje proizvodnje započeto u 1984. godini nije dovoljno da bi
se ostvario bitan utjecaj na izvršavanje planskih proporcija u proizvodnji i
izvozu te na popravljanje financijskog položaja.


Prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje u razdoblju 1981—1985. iznosila
je:


— iskorištavanje šuma 4.0
— proizvodnja piljene građe i ploča 1.0
— proizvodnja finalnih proizvoda od drva —0,6
— proizvodnja i prerada papira 1,3
Neke od osnovnih značajki razvoja u proteklom razdoblju bitnih za dalji
razvoj:


U šumarstvu:


— zaostajanje ulaganja u šumarstvu kao posljedicu ovisnosti samo o
vlastitim sredstvima, jer se za dugoročne investicije teško dobiju povoljni
krediti, a udruživanje sredstava ostalih zainteresiranih nije bilo na potrebnoj
visini ili je gotovo sasvim izostalo.
200




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Tako je izgrađeno svega oko 1500 km šumskih cesta umjesto 2500 km
ali se i dalje otvorenost šuma na 1000 ha očuvanih šuma održava na razini
od oko 9 km, dok je u zemljama naprednog šumarstva Evrope ova otvorenost
između 15 i 20 km na 1000 ha.


Zaostaje se i u programu šumskouzgojnih radova. U razdoblju 1981—85.
godine, ostvarenje će biti svega 53.4%. sa značajnim zaostacima u planovima
unošenja četinjača, plantaža i nasada i intenzivnih kultura.


Sudionici Društvenog dogovora o ostvarivanju programa pošumljivanja
degradiranih šuma i šumskih površina u SR Hrvatskoj u razdoblju 1981—
—1985. godini nisu izvršavali svoje obveze, pa su izostala potrebna sredstva
za realizaciju planova.


Posljedice ovog zaostajanja odražavaju se nepovoljno na dalji razvoj
jer se ocjenjuje da u šumarstvu, između ostaloga:


— zbog nedovoljnog pošumljavanja od 7000 ha umjesto 30000 ha godišnje,
gubimo oko 200.000 t biomase;
— nepovoljni utjecaji, posebno promjena kemijske klime, djeluju da
se dio godišnjeg etata namiruje odumrlim stablima, čime se remeti struktura
i u dijelu gospodarskih šuma smanjuje drvna masa;
— zbog umanjenih drvnih zaliha smanjuje se i prirast šuma jer se
umanjuje glavnica. Prirast se smanjuje i radi promjena »kemijske klime«;
— smanjuje se vrijednost općekorisnih funkcija šuma;
— zanemarivanjem ekološke funkcije šuma narušava se i njena biološka
ravnoteža sa posljedicama slabljenja biološkog potencijala i posljedicama
na vitalne potrebe stanovništva.
U industrijskoj preradi drva:


— kapaciteti za pilansku preradu drva nisu usklađeni sa sirovinskom
osnovom te se nedovoljno koriste.
— regionalni raspored pilana također je neusklađen, osobito u varaždinskoj,
zagrebačkoj i ličkoj regiji,
— velik broj pilana izvan osnovne djelatnosti, kao i pilana u vlasništvu
građana, povećava pritisak na sirovinsku osnovu i pogoršava stanje
snabdjevenosti. nelojalnu konkurenciju i dr.,
— proizvodnja piljene građe nije u funkciji finalne prerade,
— i uz instalirane kapacitete, prvenstveno u društvenom sektoru, značajan
je odliv sirovine na druga područja izvan reprocjeline a dio i u izvoz,
— usprkos neprihvatljivom stanju veličina i rasporeda pilanskih kapaciteta
i dalje su prisune ambicije povećanja kapaciteta ili svaranja novih (uz
podršku lokalnih faktora),
— mnoge pilane su zastarjele i dotrajale te ih treba osuvremeniti ali da
se ne poveća kapacitet, što je dosta složen zahtjev.
U proizvodnji furnira:


— instalirani kapaciteti se ne koriste racionalno uslijed nedovoljne snabdjevenosti,
iako se ocjenjuje da za njihovo snabdjevanje ima sirovine, ali
se ona djelomično prerađuje u pilanama, prodaje u izvoz ili za preradu u druge
republike.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— i pored ovakve situacije sa postojećim kapacitetima instaliraju se novi.
mimo dogovora i planova,
— nisu ostvareni planovi uvoza egzota za plemenite furnire.
U proizvodnji drvnih ploča:


— karakteristično je da su kapacieti proizvodnje svih vrsta ploča manji
i od potrošnje i od sirovinskih mogućnosti,
U proizvodnji finalnih pro iz voda od drva:


— zabilježen je pad proizvodnje po stopi od —0,6 umjesto planirane godišnje
stope rasta od 6%;
— posebno je izražen pad proizvodnje u razdoblju od 81—83. godine;
— kao posljedica ovog pada, proizvodnja pokućstva pala je sa drugog na
četvrto mjesto u Jugoslaviji, što je poražavajuće u odnosu na sirovinske
mogućnosti i razvojne ciljeve;
— kapaciteti za proizvodnju pokućstva ne koriste se dovoljno, a i strukturno
ne zadovoljavaju današnju tržišnu orijentaciju na izvoz. Svega 30´%
kapaciteta je izvozno orijentirano na proizvodnju pokućstva od masiva, a
70´% kapaciteta je u pločastom i tapeciranom namještaju sa pretežnom orjentacijom
na domaće i klirinško tržište;
— iako je u znatnom porastu odnos ostvarenih prihoda od izvoza u odnosu
na ukupan ostvaren prihod od prodaje finalnih proizvoda, on iznosi u
1984. godini svega nešto preko 24%;
— postojeći kapaciteti su uglavnom nespecijalizirani, slabo je razvijena
podjela rada i kooperacija, preveliki su po instaliranoj opremi i broju zaposlenih,
što im umanjuje fleksibilnost prema udovoljavanju zahtjeva tržišta,
umanjuje sposobnost proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda u manjim serijama,
umanjuje produktivnost i ekonomske efekte;
— novosagrađeni kapaciteti za proizvodnju namještaja od masivnog drva
izvozno su orijentirani, -što je pozitivno za dalji razvoj, ali im je osnovna karakteristika
sličnija postojećoj strukturi nego li modernoj koncepciji fleksibilnih,
specijaliziranih, kooperativnih kapaciteta;
— i nadalje se teško usvaja suvremeniji koncept razvoja finalne proizvodnje,
pri čemu se previše uvažavaju dosadašnja nepovoljna iskustva u
pogledu specijalizacije, podjele rada i kooperacije a naročito njihovi ekonomski
aspekti i nepouzdanost, nego li što se iskazuje spremnost za pozitivne
promjene;
— proizvodnja građevinskih elemenata iz drva pada a što je uslovljeno
padom izgradnje stanova i neuklapanjem u zahtjeve svjetskog tržišta programom,
kvalitetom i cijenom. I ova je proizvodnja nepovezana i nespecijalizirana,
a dijelom počiva na sirovini deficitarnih četinjača, što im limitira
razvoj;
— proizvodnja podova bilježi povećanje u odnosu na startnu
godinu, ali je nedovoljno razvijena proizvodnja suvremenih podnih elemenata,
koji nude prednosti u ugradnji a i u boljem korišćenju vrijedne drvne
sirovine:


ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— proizvodnja motažnih kuća i objekata relativno je slabo razvijena
u Hrvatskoj, pa iako je ograničena sirovinskom osnovom nije ostvarila mogući
razvoj;
— proizvodnja ambalaže, paleta i drvne galanterije
nije razvijena u skladu sa mogućnostima sirovinske osnove i plasmana;
— u proizvodnji i preradi papira i dalje je prisutan nesklad
između proizvodnje primarnih sirovina za preradu (poluceluloze, celuloze,
visokobjeljene celuloze i primarnih papira) te razvijene finalne prerade papira
i grafičke industrije;
— grupacija proizvodnje i prerade papira opterećena je pomanjkanjem
sirovina, uvozom oko 50% potreba celuloznog drva četinjača, tehničkom dotrajalošću
opreme, nedostatkom sredstava za modernizacije a u vrijeme većih
energetskih teškoća trpi i od pomanjkanja energenata i energije (toplinske
i električne);
— pozitivno je realizacija investicija u Belišću i Riječkoj tvornici papira,
dok su negativni elementi razvoja u zaostajanju modernizacije i rekonstrukcije
Zagrebačke tvornice papira i tvornice celuloze i papira u Plaškom;
— proizvodna struktura nije pogodna za proizvodnju visokokvalitetnih
proizvoda za izvoz, te se ne postižu optimalni izvozni efekti.
Kretanje izvoza drva i drvnih proizvoda


U proteklom razdoblju od 1981—1985. godine ostvaren je ukupan izvoz
izražen u USA dolaru od oko 1 milijardu i 128 milijuna USA dolara, ali je
ostvarenje u raskoraku sa planom, pa se udjel izvoza u izvozu privrede
Hrvatske i u izvozu ŠPK Jugoslavije smanjuje.


Za
kretanje izvoza u proteklom razdoblju značajno je:



pad izvoza u razdoblju od 1981—1983. god. od 265 mil. dolara na 198 mil.
dolara,

porast u 1984. godini na 224 mil., što je ipak niže od onoga u 1981. godini,

stagnacija u 1985. godini, kada je ostvareno 217 mil. dolara izvoza. Ovi
rezultati proizlaze iz metodologije iskazivanja izvoza u USA dolarima, no
ako bi preračunali prema svim valutama i tako eliminirali međuvalutne
odnose izazvane stalnim rastom vrijednosti dolara, slika bi bila blaža i
ne bi bio iskazan pad izvoza. Bez obzira na ove metodološke razlike nije
ostvaren planirani izvoz,

iako se je izvozilo proizvode svih faza prerade od sirovine do finalnih proizvoda,
uz relativno nisko učešće ovih posljednjih, ipak je ostvaren pozitivan
pomak u poboljšanju strukture izvoza u korist viših faza prerade u
finalnoj proizvodnji drva i proizvoda prerade papira;

izvoz nije ostvaren u planiranom obujmu zbog slijedećih elemenata:

pada proizvodnje primarnih i finalnih proizvoda u 1983. god.,

pada izvoza na klirinško područje,

teškoća u snabdjevanju sirovinom, repromaterijalom i energijom,

pritiska inozemnih kupaca na sniženje cijena,

prodaje izvoznog asortimana za dinarsko plaćanje radi rješavanja problema
likvidnosti,

neorganiziranosti nastupa u izvozu,


ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— stalne promjene u politici i instrumentima politike ekonomskih odnosa
sa inozemstvom,



neobuzdanog rasta troškova poslovanja uslijed rasta ulaznih cijena
sirovina, repromaterijala, energije i usluga što je otežalo ili onemogućavalo
uklapanje u cijene koje se postižu na svjetskom tržištu, a
klizanje tečaja i nedostatne stimulacije nisu bile dovoljne da ove nepovoljne
elemente eliminiraju.
— zaostajanje u modernizaciji kapaciteta kao i izgradnji novih umanjilo
je mogućnost povećanja baziranih na tim ulaganjima.
Investicijska aktivnost


Investicijska ulaganja u proteklom srednjoročnom razdoblju u svim granama
reprokompleksa nisu ostvareni ni prema planu ni prema najnužnijim
potrebama.


Uz već rečeno zaostajanje u šumarstvu, pad investicijskih ulaganja u drvnoj
industriji je izrazito velik, što je uzrokovano pomanjkanjem sredstava
za ulaganje, a za posljedicu će imati dalje tehnološko zaostajanje sa svim
konzekvencijama na kvalitet proizvoda i troškove proizvodnje.


Relativno najveća ulaganja izvršena su u proizvodnji celuloze i papira,
ali nedostaju značajna sredstva da bi bio ostvaren plan ulaganja te da bi se
ostvarili očekivani efekti tog ulaganja.


II ORGANIZIRANOST ŠUMSKODRVNOG KOMPLEKSA


Kompleks šumarstva i prerade drva je izuzetno značajan dio narodne
privrede Hrvatske po svojim biološkim i materijalnim resursima i mogućnostima
koje iz toga proizlaze. Najhitniji dio tog kompleksa su društvene organizacije
udruženog rada: šumarstvo (grana 300), proizvodnja piljene građe
i ploča (grana 122), proizvodnja finalnih proizvoda od drva (grana 123) i
proizvodnja i prerada papira (grana 124). Pored ovih statistički definiranih
grana kompleks obuhvaća i druge djelatnosti u sastavu svojih OOUR, kao
i specijalizirane trgovinske i znanstveno-istraživačke, visokoobrazovne i projektantske
oragnizacije. Ovako definiran kompleks ne obuhvaća sve one organizacije
društvenog i privatnog sektora koje se bave prozvodnjom i prometom
sirovine, drvnim proizvodima i papirom, kao ni one organizacije koje
omogućavaju proizvodnju u čistim djelatnostima ili koje se na njih nadovezuju.
Ovo je potrebno objasniti radi daljeg razumijevanja izlaganja oko
organiziranosti kompleksa.


Analiza postojećeg stanja ukazivala je da:



u međuodnosima u šumsko-prerađivačkom kompleksu ne djeluju dovoljno
ekonomske zakonitosti,
— nije efikasan sistem društvenog planiranja niti u tom pravcu djeluje privredni
sistem i mjere ekonomske politike.

deformirano je tržište, izostaje povezivanje i udruživanje sredstava i rada.

stvaranjem novih radnih i složenih organizacija ne postižu se značajni efekti,
204




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 35     <-- 35 -->        PDF


izrazita je teritorijalna vezanost a razvojne koncepcije su usmjerene prema
kriteriju užih sredina.

izrazito je autarhično ponašanje, usmjereno na iskorištavanje strukturne
usklađenosti ponude i potražnje, više nego na racionalnije poslovanje
i razvoj,

mjere privrednog sistema i ekonomske politike nametale su određeno ponašanje,
ali se to teško prihvaća i izigrava se na razne načine.
U cilju ublažavanja posljedica ovakvog stanja, postupnog i potpunog uklanjanja
uzroka stanja, uz logične poteze koji se očekuju od mjera ekonomske
politike, traženo je rješenje i u takovom organizacijskom obliku koji se
temelji na udruživanju na određenim programima proizvodnje i razvoja, gdje
zajednički proizvodni programi postaju osnova uređivanja međusobnih ekonomskih
odnosa.


Poslovna zajednice »EXPORTDRVO«. osnovana 1985. godine, temelji se
na takovoj koncepciji povezivanja i udruživanja.


III EKONOMSKI UVJETI POSLOVANJA OUR-a ŠUMSKODRVNOG
KOMPLEKSA


Ekonomski uvjeti poslovanja: OUR ŠDK


Karakteristika je da se rastom od nižih faza prerade ka višim, javljaju
sve složeniji problemi vezani na odnose u samoj reprocjelini kao i onih sa
drugim dijelovima privrede. Kako je u proteklom razdoblju bila izrazita nestabilnost
privređivanja, to je imalo i jak utjecaj naročito na više faze prerade.


Uslijed toga se mijenjao i položaj pojedinih grana, kako u smislu diferencijacije
unutar reprocjeline tako i prema privredi Republike.


Udjel reprocjeline u dohotku privrede postupno pada od 1980. godine
kada je bio najviši, što upućuje na trajnije i značajnije pogoršanje uvjeta
svih grana reprocjeline. naročito drvne industrije.


Njeno zaostajanje u dohotku i osobnim dohocima zabrinjava, jer se u
takovim uvjetima poslovanja i sa takovim rezultatima ne može ostvarivati
razvojne ciljeve i efikasno i dugoročno uključivanje u međunarodnu podjelu
rada.


Pogoršani su i odnosi u primarnoj raspodjeli, više nego u privredi. Ovo
zaostajanje vidljivo je po indeksu cijena te u stalnom padu dohotka u ukupnom
prihodu.


Osim nepovoljne politike cijena, teškoće proizlaze iz nepovoljne strukture
izvora financiranja i nepovoljne ročne strukture kredita industrijske prerade
drva, pa ju teško pogađa porast kamatnih stopa. Tako je npr. od 80. god. do


84. godine udjel kamata u ostvarenom dohotku u grani 123 porastao sa 8,4
na 21,3" n, u grani 124 sa 9,6 na 24,7" u. a u 85. bilježi dalji rast.
Nedostatak sredstava i pogoršanje ekonomskog položaja drvne industrije
utjecao je i na pad ulaganja u osnovna sredstva, što može imati teže posljedice.


205




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Politika ograničavanja investicijske i osobne potrošnje utječe na pad potrošnje
finalnih proizvoda iz drva. koji se ne može nadoknaditi izvozom iz
već ranije rečenih razloga.


Brzo klizanje tečaja dinara donijelo je određene efektne izvozno orijentiranim
proizvodnjama no u ukupnosti djelovanja u finalnoj proizvodnji nisu
posebno došli do izražaja u punoj mjeri zbog neiskorištenih kapaciteta za
domaću potrošnju, bržeg rasta cijena sirovina i repromaterijala i dr.


Posebno su poremećeni odnosi u industriji papira, kako zbog ovisnosti


o uvozu sirovina i materijala tako i zbog obaveza po inozemnim kreditima
preuzetim za ulaganje u osnovna sredstva i prema inopartnerima.
Izuzetno negativne posljedice uočavaju se na području poslovnih rezultata
sa značajnim povećanjem gubitka u drvnoj industriji, a izričito u proizvodnji
pokućstva, te daljnjim zaostajanjem osobnih dohodaka u drvnoj industriji
Hrvatske.


IV RAZVOJNI CILJEVI I GLOBALNE MOGUĆNOSTI
NJIHOVOG OSTVARIVANJA


Ako sažeto postavimo razvojne ciljeve u 4 grupe:


1.
povećanje izvoza, osobito proizvoda višeg stupnja prerade i obrade, posebno
na konvertibilno tržište,
2.
povećanje ukupne proizvodnje, osobito proizvoda višeg stupnja obrade,
3.
poboljšanje privrednog položaja ukupnog šumskodrvnog kompleksa,
4.
proširenje radova i ulaganja u biološku reprodukciju, osobito proširenu,
kao osnovu za povećanu proizvodnju sirovina potrebnih za trajan razvoj
preradne drva, te za povećanje efekata općekorisnih funkcija šuma.
onda predpostavljamo da je za to osnova u:


— raspoloživim sirovinama, jer sirovina još nije limitirajući faktor razvoja
finalne proizvodnje,
— mogućnosti da se osigura plasman na svjetskom tržištu uz zadovoljavanje
uvjeta koje ono postavlja u kvaliteti, cijeni i drugim konkurentskim uvjetima.
Da bi iskoristili ove osnove treba osigurati:


— da se izvozna orijentacija može planirati dugoročno i da bude zasnovana
na ekonomskim interesima,
— da se ostvare ostali preduvjeti ekonomske politike u kojima će vladati ekonomska
logika.
— da se reprocjelina organizira u funkciji ostvarivanja razvojnih ciljeva
usklađivanjem unutrašnjih proturječnosti u međusobnim odnosima,

da se izvrši strukturalno usklađivanje preradbenih kapaciteta u svim fazama
reprocjeline,
— da se postigne racionalnije korišćenje biomase u cjelini i drvne sirovine
kroz više faze prerade.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Ovako postavljeni ciljevi i koncepcija razvoja reprocjeline u skladu je sa
osnovnim odrednicama razvoja Republike i Jugoslavije, ali je nužno da se
ostvari cijeli niz mjera i aktivnosti u organizacijama udruženog rada, nosilaca
razvoja i kod nosilaca mjera ekonomske politike i sistema. To znači:



društvenim planom Republike osigurati uvjete razvoja izvozno orijentirane
proizvodnje na domaćim sirovinama među kojima je značajno mjesto
šumarstva i prerade drva—
mjerama i instrumentima ekonomske politike poticati izvoz finalnih proizvoda.

realnije vrednovati značaj šumarstva i drvne industrije u cilju jačanja
motiva i uvjeta za udruživanje rada i sredstava za razvoj,

uređivanjem međusobnih odnosa u razvoju reprocjeline definirati i uskladiti
zajedničke interese u razvoju među granama i organizacijama udruženog
rada i tako stvoriti uvjete za porast produktivnosti rada i sredstava.

realizacijom samoupravnog sporazuma o usklađivanju odnosa u opskrbi
kapaciteta drvnom sirovinom stvoriti uvjete za optimalno korišćenje i drva
i kapaciteta drvne industrije.
Na osnovu realizacije ovih mjera i aktivnosti planira se:



promjena strukture izvoza u korist finalnih proizvoda od drva i proizvoda
papirne industrije, tako da bi njihovo učešće u ukupnom izvozu proizvoda
šumskodrvnog kompleksa bilo 77% umjesto sadašnjih 48%,

povećanje izvoza u 1990. godini do 500 mil. USA dol..

rast proizvodnje u fizičkom obujmu u ; grani 300 po stopi 1—1,5° o
grani 122 po stopi 2%
grani 123 po stopi 5%
grani 124 po stopi 6,9%

rast društvenog proizvoda po stopi od 3 do 3,5% godišnje, čime bi ostvario
približno isti rast kao i društveni sektor privrede Republike.
— ostvarivanje porasta zaposlenosti za oko 2500 novo zaposlenih.


Za ostvarivanje ciljeva nužno je osigurati sredstva za investicijska ulaganja
koja bi iznosila oko 78.5 milijardi dinara od čega u:
proizvodnji:


piljene građe i ploča 6,5 milijardi dinara
finalnoj proizvodnji 25 milijardi dinara
proizvodnji i preradi celuloze i papira 21,5 milijardi dinara
u šumarstvu 25,5 milijardi dinara


Za uvoz oreme treba osigurati cea 85 mil. dolara, od kojih 59% otpada
na uvoz opreme za finalnu proizvodnju. Izostajanje predviđenih mjera i aktivnosti,
kao i sredstava za poboljšanje materijalne osnove rada ili njihovo
odlaganje i kašnjenje, sasvim će umanjiti realne mogućnosti povećanja izvoza,
a posve eliminirati realizaciju cilja od 500 mil. dolara izvoza u 1990.
godini.


207




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 38     <-- 38 -->        PDF

U razradi konkretnih programa razvoja do 1990. godine u Poslovnoj zajednici
prišlo se planiranju proizvodnih programa u Proizvodnim zajednicama,
pa su tako planirani osnovni razvojni elementi.


Proizvodnja zajednica za šumske proizvode planira porast etata po godišnjoj
stopi od 1,5" (i a proizvodnju netto sortimenata po stopi od 2" o godišnje
zbog boljeg korištenja drvne mase. Planirani etat u 1990. godini iznosi 5,325
ml. m:i brutto mase, a proizvodnja šumskih sortimenata (netto masa) 4,487
mijl. m:!. U osnovna sredstva će se uložiti 25 mldi dinara od čega za uvoz
opreme 5 mil. USA dolara. Izgraditi će se 2500 km šumskih cesta, čime bi
se poboljšala otvorenost šuma na 10 km 1000 ha. Izvoz se neće povećavati
i iznosit će 12.5 miliona dolara.


U program unapređenja i proširenja šumskog fonda uložiti će se 17.5 mldi
dinara a u mehanizaciju šumsko uzgojnih radova oko 3,5 mldi dinara.


Biološka reprodukcija šuma u narednom razdoblju iznositi će:


jednostavna proširena
reprodukcija


1. pošumljivanje i popunjavanje 25000 ha 25000 ha
2. rekonstrukcije i konverzije 35000 ha
3. plantaže i intenzivne kulture 5000 ha
4. njega i zaštite i dr. 325000 ha
Prema tome radovi će se odvijati
ukupno na 350000 ha 65000 ha
u jednostavnoj u proširenoj
reprodukciji


Proizvodna zajednica za piljenu građu, ploče i furnir planira ukupno povećanje
proizvodnje piljene građe od 18% (u okviru Poslovne zajednice čini
ovu proizvodnju 56 proizvođača sa 85" n ukupne proizvodnje SRH). Izvoz
će iznositi 70 mil. USA dolara od ukupno 80 mil. dolara izvoza piljene građe
i elemenata iz SRH. Planirano je ulaganje u osnovna sredstva cea 2 mlde
dinara te oko 2.5 mil USA dolara za uvoz opreme, uglavnom za modernizaciju
kapaciteta.


Program proizvodnje furnira planira 8 proizvođača plemenitog i konstrukcionog
furnira, koji sada proizvode oko 60% od ukupnog proizvedenih
količina furnira u Republici, i predviđaju 20% porasta proizvodnje i oko
18 mil. USA dolara izvoza. Planirano je ulaganje u osnovno sredstvo od 2.2
mlde dinara u zamjenu opreme i modernizaciju.


Program proizvodnje ploča, u Republici predviđa ukupno povećanje proizvodnje
u odnosu na 1985. .godinu za 122%, zbog niske proizvodnje u 1985.
god. i povećanja kapaciteta proizvodnje u Bjelovaru (troslojne iverice), ugradnje
nove preše za iverokal ploče i izgradnje nove tvornice šperploča za oplatu
u Udbini. Planirano je ulaganje od cea 2,85 mldi dinara. Planiran je izvoz
u vrijednosti od cea 4.3 min. dolara ili za 153% veći nego u 1985. godini.


208




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 39     <-- 39 -->        PDF

U Proizvodnoj zajednici za pokućstvo iz masiva 29 tvornica pokućstva
planiralo je u 5 proizvodnih programa porast proizvodnje za 170% i izvoza
za 217% (odnos 90/85), te bi izvoz dosegao 150 mil. dolara. Uz konkretne mjere
podrške izvoznoj orijentaciji treba osigurati i financijska sredstva za ulaganje
u osnovna sredstva u visini od 15 mldi dinara i oko 19 mil. dolara za
uvoz opreme.


U Proizvodnoj zajednici pločastog i tapeciranog namještaja planira se
program u 3 osnovne skupine, a u planiranju učestvuje 27 proizvođača. Planiran
je porast proizvodnje od 37° o a izvoza 212" o, te bi ovaj iznosio oko 37
mil. dolara. Planirano je ulaganje u osnovna sredstva 6 mldi dinara, a u uvoz
opreme 9,5 mil. dolara.


U Proizvodnoj zajednici građevinskih elemenata od drva planirana su
3 osnovna programa, a u planiranju je sudjelovalo 33 proizvođača, koji
proizvode 65"» ukupne proizvodnje građevinskih elemenata od drva. Planiran
je porast proizvodnje 11,5" o, izvoz 84" (1 i iznosio bi u 1990. oko 17,5 mil.
dolara. Predviđena su ulaganja od oko 1,5 mldi dinara i uvoz opreme 1.350.000
dolara.


U Proizvodnoj zajednici za montažne objekte i opremanje objekata planirana
su 3 osnovna programa, a u planiranju je učestovalo 17 specijaliziranih
proizvođača. Planirano je povećanje proizvodnje za 6211 u, a izvoz 3.8
puta te bi iznosio oko 7,3 mil. dolara. Potrebna su ul gaija u osnovna sredstva
u visini od 535 mil. dinara i uvoz opreme od oko 1 mil. dolara.


U planiranju programa razvoja papira i papirnih proizvoda sudjeluje
7 radnih organizacija koje su planirale ukupno 24" o više proizvoda nego
u 1985. godini Proizvodnja papira će porasti za 28" n. a prerada papira će
porasti oko 40"n ili zajedno porast proizvodnje će iznositi 36% u odnosu na


85. godinu. Planirano je ulaganje u osnovna sredstva 24.5 mlde dinara. Izvoz
bi porastao za 103% te bi iznosio oko 45 mil. dolara, a uvoz za 43" o i iznosio
bi oko 24.5 mil. dolara.
Ovako skraćeni pogled u planove razvoja proizvodnih zajednica u Poslovnoj
zajednici, što znači praktično u cijelom šumskodrvnom kompleksu Hrvatske
ne daje i pregled svih aktivnosti predviđenih u realizaciji planova.


Osnov za provedbu aktivnosti koje bi u prvom redu djelovale na ublažavanje
posljedica dosadašnjeg neskladnog razvoja i strukturnih neusklađenosti
unutar reprokompleksa, kao i optimalizaciju efekata koji su ostvarivi
boljim uređivanjem odnosa unutar reprocjeline u smislu optimalnijeg korišćenja
postojećih proizvodnih snaga, dakle taj osnov je dat u odrednicama
Samoupravnog sporazuma o udruživanju u Poslovnu zajednicu »EXPORTDRVO
« i prihvaćen udruživanjem i osnivanjem poslovne zajednice početkom
1985 godine.


Ti osnovi su:


— vođenje zajedničke i koordinirane politike plasmana, naročito izvoza,
— usklađivanje i zajedničko planiranje razvoja.
— usklađivanje međusobnih odnosa u cilju trajne opskrbljenosti sirovinama
i uspostavljanje dohodovnih odnosa na proizvodnim programima.
U ostvarivanju zajedničkih interesa na osnovi prihvaćenih principa, postavljena
je i organizacija koja će biti sposobna da te interese ostvari, a
to je:


209




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— organiziranje proizvodnih programa u Proizvodnim zajednicama, kao
oblik ostvarivanja razvoja svih zainteresiranih proizvođača identificiranog
proizvodnog programa,


— organiziranje zajedničkih funkcija: marketinga, razvoja i financija, te
informatičke funkcije.


Za rukovođenje i koordinaciju aktivnosti Proizvodnih zajednica i zajedničkih
funkcija imenovani su direktori i osnovna Radna zajednica Poslovne
zajednice za opsluživanje upravnog i samoupravnog mehanizma Poslovne zajednice.


Efikasnost Poslovne zajednice, ovisiti će od nekoliko temeljnih elemenata:


— od subjektivnih ističemo prvo: znanje potrebno da se daju prava
rješenja, što bi trebalo biti osigurano stručnim sastavom i kadrovima u
okviru organizacija članica Poslovne zajednice i korištenjem znanja i izvan
Poslovne zajednice, te


drugo: spremnošću za provođenjem dogovorenog odričući se pri tome
eventualnih kratkoročnih interesa u cilju ostvarivanja trajnih interesa i
treće od sposobnosti da se predviđena organizacija što brže i osposobi za
izvršavanje zadataka;


— od objektivnih ističemo prvenstveno odlučujuću promjenu uvjeta
privređivanja u pravcu što bržeg ustaljivanja uvjeta na dugoročnoj osnovi
i na uvažavanju ekonomskih zakonitosti te na takovoj ukupnoj ekonomskoj
politici u kojoj će se optimalno podudarati ukupni društveni ciljevi i interesi,
sa interesima osnovnih organizacija udruženog rada. Za sada ni jedan
od tih elemenata ne zadovoljava.


I iz ovoga srednjoročnog plana vidljivo je da je šumskodrvni kompleks
značajno ovisan u realizaciji svojeg razvoja od opće društvenog razvoja i
mjera ekonomskog sistema, kao što je bio i bitan utjecaj i u dosadašnjem
razvoju, koji dobrim dijelom zbog izostajanja očekivanog općeg razvoja nije
ostvaren u planiranom obimu. Na to treba računati i u narednom razdoblju.
Pvealno je za pretpostaviti da će i u ovom srednjoročnom razdoblju ili
barem u jednom dijelu još uvijek vladati inflacija i njeni uzroci ali i posljedice.


Nadalje, da će se još neodređeno vrijeme zadržati sadašnji način primarne
i sekundarne raspodjele društvenog proizvoda koji bitno utječe na
motivaciju u stvaralačkom i proizvodnom radu i iskrivljuje u dobroj mjeri
mjerila u raspodjeli stvorenih dobara.


Opravdana je i treća pretpostavka da će se još neodređeno vrijeme zadržati
sistem poslovnog odlučivanja koji ne počiva uvijek na ekonomskim
kriterijima.


Osim utjecaja ovih vanjskih činilaca na optimalizaciju razvoja šumskodrvnog
kompleksa treba uvažiti i postojeće proizvodno-tržišne strukture u
kojima se javljaju proizvodi šumarstva i prerade drva na tržištu. Šumarstvo,
koje se na tržištu pojavljuje samo sa drvnom biomasom a ne i proizvodima
općih koristi šuma, ima izvjestan monopol, vrlo naglašen u našim uvjetima
gaje je konkurentna ponuda u potpunosti isključena.


Drvna industrija, osobito finalna proizvodnja, djeluje u sasvim drugim
uvjetima: na domaćem tržištu nije izložena stranoj nego domaćoj konkuren


210




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 41     <-- 41 -->        PDF

čiji. što djeluje na standarde proizvoda, kvalitetu i cijenu, koju formira
ovako zatvoreno tržište, a na svjetskom tržištu se susreće sa svim zakonitostima
otvorenog tržišta i njegovih pravila ponašanja u kvaliteti, cijeni,
rokovima i usvojenim standardima tih tržišta. Uslijed takovog odnosa, strani
kupac dobiva proizvode više kvalitete i niže cijene od domaćeg, te se
na taj način nerazdvojivo /povezuje ovisnost izvoza od domaće prodaje, kojom
se namiruju nepokriveni proizvodni troškovi izvoznih proizvoda finalne proizvodnje,
tj. velik dio današnjeg izvoza finalnih proizvoda financiran je domaćim
tržištem. Kontrakcijom domaćeg tržišta u pitanju je izvoz, ne samo
povećani nego i sadašnji, a s druge strane postojeći i novi kapaciteti moraju
biti zaposleni i stoga moraju biti okrenuti izvozu. Kako to ne može više ići
na račun daljeg siromašenja i već nedopustivo niskog standarda zaposlenih,
to je imperativ za drvnu industriju njeno restruktuiranje.


Mora povećati svoju fleksibilnost, poboljšati ponudu u svim vidovima,
od proizvoda namijenjenih kupcima više platežne moći i s tim u vezi svim
zahtjevima koji iz toga proizlaze u dizajnu, kvaliteti, brzom reagiranju na
ponude, isporuke u kratkim i fiksnim rokovima, do svih nužnih aktivnosti u
povećanju proizvodnosti rada, smanjenju troškova i povećanju konkurentne
sposobnosti. Za uspješnu realizaciju ovako postavljenog zadatka, od presudnog
je značenja ljudski faktor, njegova motiviranost da svoje stručno znanje
i kreativne sposobnosti stavi u funkciju razvoja i ostvarivanje ciljeva
šumsko-drvne privrede u kojoj djeluje.


Dosadašnji razvoj u drvnoj industriji nije išao u prilog snažnoj kadrovskoj
bazi. Dugogodišnje zaostajanje u osobnim dohocima i drugim vidovima
primanja, sporo rješavanje stambenih problema i si., te imajući u vidu rasprostranjenost
drvno-industrijskih organizacija po gotovo cijeloj Republici,
pretežno u manjim mjestima, koja zaostaju u svom razvoju i ne nude mnogo
suvremenim potrebama radnog čovjeka i stručnjaka, nije osobit motiv za
opredjeljenje za ovu struku. To se očituje u nedovoljnom interesu za upis
u srednjem i visokoškolskom obrazovanju, a i odlivu postojećih stručnjaka
u djelatnosti izvan ili oko struke, čim im se za to ukaže prilika. Dodamo li
tome da zbog siromaštva struke ni obrazovni centri nisu na adekvatnoj visini
ni po kadrovima ni po opremi, te da ima mnogo prigovora nastavnom
programu i osposobljenosti svršenih stručnjaka da preuzmu i izvršavaju zadatke
u struci, onda je za zaključiti da je nužno vrlo hitno pokrenuti sve
raspoložive snage za pozitivno mjenjanje stanja kako bi se realne mogućnosti
razvoja što optimalnije realizirale.


U takvoj situaciji sa kadrovima, još je neizbježnije koristiti koncentraciju
kadrova u našim znanstveno-istraživačkim, obrazovnim i projektantskim
radnim organizacijama, te ih ojačati još i drugim sektorima osobito
marketinga, kako bi mogli osigurati dalji razvoj na osnovama marketinškog
pristupa i znanstvenog rješavanja postavljenih zadataka razvoja. Sredstva udružena
za ove aktivnosti biti će mnogostruko oplemenjena i vraćena, uz
obavezu da se kadrovi od kojih se s pravom zahtijevaju i očekuju rješenja,


tak o organiziranju i prilagode zahtjevima šumsko-drvne privrede Hrvatske
da ih mogu optimalno i racionalno izvršavati. Moramo reći da ni taj
dio reprocjeline nije iz objektivnih i subjektivnih razloga optimalno organiziran
i morati će korigirati svoju organizaciju i način rada. Al i bez
kadrova u proizvodnji koji će se založiti za oživotvorenje predpostavljenog




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 42     <-- 42 -->        PDF

modela razvoja kao i svakodnevne bitke za operativno izvršenje tekućih zadataka,
neminovno će izostati mogući rezultati. Stoga je zadovoljavajuće rješavanje
problematike kadrova jedan od prioritetnih zadataka razvoj a u
cilj u razvoja , jer sa kadrovima možemo ostvariti kvalitativni napredak
i iskoristiti tzv. kvalitetne činioce razvoja na koje se treba više
osloniti i više ih preferirati od kvantitativnih pogotovo onih izvan našeg
domašaja.


Uz složene zadatke drvne industrije i pratećih funkcija znanosti, obrazovanja,
projektiranja, značajni su zadaci i prometne funkcije, koja mora
učiniti velike napore da se skladno organizira i osposobi za naredne zadatke
koji proizlaze iz razvojnih ciljeva šumsko-drvnog kompleksa Hrvatske.


Ni u šumarstvu ne smiju izostati aktivnosti koje će voditi u zacrtanom
razvojnom smjeru. Zakon o šumama, uz dosljedno provođenje, treba pridonijeti
koncentracijom poslovnog odlučivanja svrsishodnijem postavljanju
gospodarskih ciljeva koje će ići u c´lju potrajnog gospodarenja šumama
te poticati jednostavnu a osobito proširenu reprodukciju šuma, a sve to
u krajnjoj funkciji finalne proizvodnje u drvnoj industriji, ne umanjujući
pritom značaj općekorisnih funkcija šuma. po mnogim autorima višestruko
većim od same proizvodnje drvne mase, čak i preko 10 puta, ali uz uvjet
da se stvaranje tih općih koristi ne financira samo ili pretežno od drvne
industrije i korisnika drvne mase.


Ima zapažanja da uslijed nezadovoljavajućeg odnosa prema šumarstvu
i opće korisnim funkcijama šuma, osim zaostajanja u pošumljavanju ima
i drugih negativnih posljedica u samom šumarstvu i to u nejednakom vrednovanju
poslova uzgoja, zaštite i njege šuma u odnosu na iskorištavanje
šuma, što u dugotrajnijem procesu može imati katastrofalne posljedice. Stoga
se stvaraju mišljenja da je potrebno dalje funkcionalno odvajanje ovih
faza u šumarstvu i stvaranje takovih uvjeta da se uzgoj, njega i zaštita šuma
odvoji od ovisnosti o privrednom računu šumskog gospodarenja i stvore
uvjeti za neometano izvršavanje planiranih radova, a iskorištavanje šuma,
odnosno sječa i izrada drvnih sortimenata, da bude podvrgnuta kriterijima
tržišta, odnosno ako i dok to nije moguće zbog monopolnog položaja drvne
sirovine na domaćem tržištu, da se drugim mjerama utječe na optimalizaciju troškova
i elimininaciju neproizvodnosti te tako i na najmanji prijenos suvišnih
troškova vlastite proizvodnje u narednu fazu, pa sve do finalnog proizvoda
koji više nema kome prenijeti suvišne troškove. Svjetsko tržište ih ne priznaje,
a nije sigurno ni do kada će ih prihvatiti domaće. Pošto ih finalna
proizvodnja može samo kompenzirati, mora slabiti a time i dovesti u pitanje
cjelokupni razvoj šumskodrvnog kompleksa Hrvatske i svega što je uz
njega vezano, a to nije malo.


* * *


Eto, u ovom istina, malo podužem izlaganju pokušao sam iznijeti razvojne
ciljeve, zadatke, osnovne pravce riješenja, okolnosti u kojima će se
razvoj odvijati vezan na sadašnje stanje i dosadašnja dostignuća. Procjene
problema i mišljenja o rješenjima mogu biti i različita, ali vjerojatno nema
bitnih razilaženja u ocjeni da šumskodt´vni kompleks ima realne razvojne
šanse te da i mi ovdje prisutni i svi oni koji djeluju u šumskodrvnom kom-,




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 43     <-- 43 -->        PDF

pleksu sa pravom očekujemo da se onom što smo spremni učiniti sami za
svoj razvoj pridruži i društvena zajednica pravilnim vrednovanjem značaja
šumskodrvnog kompleksa u razvoju Republike i to potkrijepi odgovarajućim
mjerama, kako i nadalje ne bi ostajale neiskorištene mogućnosti koje realno
postoje u ovom kompleksu ali sami teško možemo realizirati.


Development Possibilities of Forest Production and Wood Conversion Complex
in the Period from 1986 to 1990


Summary


In the first part the author describes the present situation in forest production,
industrial wood conversion up to the finished product and wood marketing.
The second part deals with the organisational side of forest production and wood
conversion complex, while the third part describes economic conditions for the
busines dealings of the work organisations within this complex. The author particularly
reflects on the condition for efficient running of business in the Business
Community EXPORTDRVO, placing emphasis on the component of the human
factor, i. e. expert staff. The author believes that successful development is conditioned
by the strict practice of Forest Law regulations.


This paper was presened at the Conference of the Association of Societies of
Engineers and Technicians of Forestry and the Timber Producst Industry in
Croatia, which was held on 24th April 1986 in Vinkovci.