DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— stalne promjene u politici i instrumentima politike ekonomskih odnosa
sa inozemstvom,



neobuzdanog rasta troškova poslovanja uslijed rasta ulaznih cijena
sirovina, repromaterijala, energije i usluga što je otežalo ili onemogućavalo
uklapanje u cijene koje se postižu na svjetskom tržištu, a
klizanje tečaja i nedostatne stimulacije nisu bile dovoljne da ove nepovoljne
elemente eliminiraju.
— zaostajanje u modernizaciji kapaciteta kao i izgradnji novih umanjilo
je mogućnost povećanja baziranih na tim ulaganjima.
Investicijska aktivnost


Investicijska ulaganja u proteklom srednjoročnom razdoblju u svim granama
reprokompleksa nisu ostvareni ni prema planu ni prema najnužnijim
potrebama.


Uz već rečeno zaostajanje u šumarstvu, pad investicijskih ulaganja u drvnoj
industriji je izrazito velik, što je uzrokovano pomanjkanjem sredstava
za ulaganje, a za posljedicu će imati dalje tehnološko zaostajanje sa svim
konzekvencijama na kvalitet proizvoda i troškove proizvodnje.


Relativno najveća ulaganja izvršena su u proizvodnji celuloze i papira,
ali nedostaju značajna sredstva da bi bio ostvaren plan ulaganja te da bi se
ostvarili očekivani efekti tog ulaganja.


II ORGANIZIRANOST ŠUMSKODRVNOG KOMPLEKSA


Kompleks šumarstva i prerade drva je izuzetno značajan dio narodne
privrede Hrvatske po svojim biološkim i materijalnim resursima i mogućnostima
koje iz toga proizlaze. Najhitniji dio tog kompleksa su društvene organizacije
udruženog rada: šumarstvo (grana 300), proizvodnja piljene građe
i ploča (grana 122), proizvodnja finalnih proizvoda od drva (grana 123) i
proizvodnja i prerada papira (grana 124). Pored ovih statistički definiranih
grana kompleks obuhvaća i druge djelatnosti u sastavu svojih OOUR, kao
i specijalizirane trgovinske i znanstveno-istraživačke, visokoobrazovne i projektantske
oragnizacije. Ovako definiran kompleks ne obuhvaća sve one organizacije
društvenog i privatnog sektora koje se bave prozvodnjom i prometom
sirovine, drvnim proizvodima i papirom, kao ni one organizacije koje
omogućavaju proizvodnju u čistim djelatnostima ili koje se na njih nadovezuju.
Ovo je potrebno objasniti radi daljeg razumijevanja izlaganja oko
organiziranosti kompleksa.


Analiza postojećeg stanja ukazivala je da:



u međuodnosima u šumsko-prerađivačkom kompleksu ne djeluju dovoljno
ekonomske zakonitosti,
— nije efikasan sistem društvenog planiranja niti u tom pravcu djeluje privredni
sistem i mjere ekonomske politike.

deformirano je tržište, izostaje povezivanje i udruživanje sredstava i rada.

stvaranjem novih radnih i složenih organizacija ne postižu se značajni efekti,
204