DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— izrazita je teritorijalna vezanost a razvojne koncepcije su usmjerene prema kriteriju užih sredina. — izrazito je autarhično ponašanje, usmjereno na iskorištavanje strukturne usklađenosti ponude i potražnje, više nego na racionalnije poslovanje i razvoj, — mjere privrednog sistema i ekonomske politike nametale su određeno ponašanje, ali se to teško prihvaća i izigrava se na razne načine. U cilju ublažavanja posljedica ovakvog stanja, postupnog i potpunog uklanjanja uzroka stanja, uz logične poteze koji se očekuju od mjera ekonomske politike, traženo je rješenje i u takovom organizacijskom obliku koji se temelji na udruživanju na određenim programima proizvodnje i razvoja, gdje zajednički proizvodni programi postaju osnova uređivanja međusobnih ekonomskih odnosa. Poslovna zajednice »EXPORTDRVO«. osnovana 1985. godine, temelji se na takovoj koncepciji povezivanja i udruživanja. III EKONOMSKI UVJETI POSLOVANJA OUR-a ŠUMSKODRVNOG KOMPLEKSA Ekonomski uvjeti poslovanja: OUR ŠDK Karakteristika je da se rastom od nižih faza prerade ka višim, javljaju sve složeniji problemi vezani na odnose u samoj reprocjelini kao i onih sa drugim dijelovima privrede. Kako je u proteklom razdoblju bila izrazita nestabilnost privređivanja, to je imalo i jak utjecaj naročito na više faze prerade. Uslijed toga se mijenjao i položaj pojedinih grana, kako u smislu diferencijacije unutar reprocjeline tako i prema privredi Republike. Udjel reprocjeline u dohotku privrede postupno pada od 1980. godine kada je bio najviši, što upućuje na trajnije i značajnije pogoršanje uvjeta svih grana reprocjeline. naročito drvne industrije. Njeno zaostajanje u dohotku i osobnim dohocima zabrinjava, jer se u takovim uvjetima poslovanja i sa takovim rezultatima ne može ostvarivati razvojne ciljeve i efikasno i dugoročno uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Pogoršani su i odnosi u primarnoj raspodjeli, više nego u privredi. Ovo zaostajanje vidljivo je po indeksu cijena te u stalnom padu dohotka u ukupnom prihodu. Osim nepovoljne politike cijena, teškoće proizlaze iz nepovoljne strukture izvora financiranja i nepovoljne ročne strukture kredita industrijske prerade drva, pa ju teško pogađa porast kamatnih stopa. Tako je npr. od 80. god. do 84. godine udjel kamata u ostvarenom dohotku u grani 123 porastao sa 8,4 na 21,3" n, u grani 124 sa 9,6 na 24,7" u. a u 85. bilježi dalji rast. Nedostatak sredstava i pogoršanje ekonomskog položaja drvne industrije utjecao je i na pad ulaganja u osnovna sredstva, što može imati teže posljedice. 205 |