DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 35     <-- 35 -->        PDF


izrazita je teritorijalna vezanost a razvojne koncepcije su usmjerene prema
kriteriju užih sredina.

izrazito je autarhično ponašanje, usmjereno na iskorištavanje strukturne
usklađenosti ponude i potražnje, više nego na racionalnije poslovanje
i razvoj,

mjere privrednog sistema i ekonomske politike nametale su određeno ponašanje,
ali se to teško prihvaća i izigrava se na razne načine.
U cilju ublažavanja posljedica ovakvog stanja, postupnog i potpunog uklanjanja
uzroka stanja, uz logične poteze koji se očekuju od mjera ekonomske
politike, traženo je rješenje i u takovom organizacijskom obliku koji se
temelji na udruživanju na određenim programima proizvodnje i razvoja, gdje
zajednički proizvodni programi postaju osnova uređivanja međusobnih ekonomskih
odnosa.


Poslovna zajednice »EXPORTDRVO«. osnovana 1985. godine, temelji se
na takovoj koncepciji povezivanja i udruživanja.


III EKONOMSKI UVJETI POSLOVANJA OUR-a ŠUMSKODRVNOG
KOMPLEKSA


Ekonomski uvjeti poslovanja: OUR ŠDK


Karakteristika je da se rastom od nižih faza prerade ka višim, javljaju
sve složeniji problemi vezani na odnose u samoj reprocjelini kao i onih sa
drugim dijelovima privrede. Kako je u proteklom razdoblju bila izrazita nestabilnost
privređivanja, to je imalo i jak utjecaj naročito na više faze prerade.


Uslijed toga se mijenjao i položaj pojedinih grana, kako u smislu diferencijacije
unutar reprocjeline tako i prema privredi Republike.


Udjel reprocjeline u dohotku privrede postupno pada od 1980. godine
kada je bio najviši, što upućuje na trajnije i značajnije pogoršanje uvjeta
svih grana reprocjeline. naročito drvne industrije.


Njeno zaostajanje u dohotku i osobnim dohocima zabrinjava, jer se u
takovim uvjetima poslovanja i sa takovim rezultatima ne može ostvarivati
razvojne ciljeve i efikasno i dugoročno uključivanje u međunarodnu podjelu
rada.


Pogoršani su i odnosi u primarnoj raspodjeli, više nego u privredi. Ovo
zaostajanje vidljivo je po indeksu cijena te u stalnom padu dohotka u ukupnom
prihodu.


Osim nepovoljne politike cijena, teškoće proizlaze iz nepovoljne strukture
izvora financiranja i nepovoljne ročne strukture kredita industrijske prerade
drva, pa ju teško pogađa porast kamatnih stopa. Tako je npr. od 80. god. do


84. godine udjel kamata u ostvarenom dohotku u grani 123 porastao sa 8,4
na 21,3" n, u grani 124 sa 9,6 na 24,7" u. a u 85. bilježi dalji rast.
Nedostatak sredstava i pogoršanje ekonomskog položaja drvne industrije
utjecao je i na pad ulaganja u osnovna sredstva, što može imati teže posljedice.


205