DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 41 <-- 41 --> PDF |
čiji. što djeluje na standarde proizvoda, kvalitetu i cijenu, koju formira ovako zatvoreno tržište, a na svjetskom tržištu se susreće sa svim zakonitostima otvorenog tržišta i njegovih pravila ponašanja u kvaliteti, cijeni, rokovima i usvojenim standardima tih tržišta. Uslijed takovog odnosa, strani kupac dobiva proizvode više kvalitete i niže cijene od domaćeg, te se na taj način nerazdvojivo /povezuje ovisnost izvoza od domaće prodaje, kojom se namiruju nepokriveni proizvodni troškovi izvoznih proizvoda finalne proizvodnje, tj. velik dio današnjeg izvoza finalnih proizvoda financiran je domaćim tržištem. Kontrakcijom domaćeg tržišta u pitanju je izvoz, ne samo povećani nego i sadašnji, a s druge strane postojeći i novi kapaciteti moraju biti zaposleni i stoga moraju biti okrenuti izvozu. Kako to ne može više ići na račun daljeg siromašenja i već nedopustivo niskog standarda zaposlenih, to je imperativ za drvnu industriju njeno restruktuiranje. Mora povećati svoju fleksibilnost, poboljšati ponudu u svim vidovima, od proizvoda namijenjenih kupcima više platežne moći i s tim u vezi svim zahtjevima koji iz toga proizlaze u dizajnu, kvaliteti, brzom reagiranju na ponude, isporuke u kratkim i fiksnim rokovima, do svih nužnih aktivnosti u povećanju proizvodnosti rada, smanjenju troškova i povećanju konkurentne sposobnosti. Za uspješnu realizaciju ovako postavljenog zadatka, od presudnog je značenja ljudski faktor, njegova motiviranost da svoje stručno znanje i kreativne sposobnosti stavi u funkciju razvoja i ostvarivanje ciljeva šumsko-drvne privrede u kojoj djeluje. Dosadašnji razvoj u drvnoj industriji nije išao u prilog snažnoj kadrovskoj bazi. Dugogodišnje zaostajanje u osobnim dohocima i drugim vidovima primanja, sporo rješavanje stambenih problema i si., te imajući u vidu rasprostranjenost drvno-industrijskih organizacija po gotovo cijeloj Republici, pretežno u manjim mjestima, koja zaostaju u svom razvoju i ne nude mnogo suvremenim potrebama radnog čovjeka i stručnjaka, nije osobit motiv za opredjeljenje za ovu struku. To se očituje u nedovoljnom interesu za upis u srednjem i visokoškolskom obrazovanju, a i odlivu postojećih stručnjaka u djelatnosti izvan ili oko struke, čim im se za to ukaže prilika. Dodamo li tome da zbog siromaštva struke ni obrazovni centri nisu na adekvatnoj visini ni po kadrovima ni po opremi, te da ima mnogo prigovora nastavnom programu i osposobljenosti svršenih stručnjaka da preuzmu i izvršavaju zadatke u struci, onda je za zaključiti da je nužno vrlo hitno pokrenuti sve raspoložive snage za pozitivno mjenjanje stanja kako bi se realne mogućnosti razvoja što optimalnije realizirale. U takvoj situaciji sa kadrovima, još je neizbježnije koristiti koncentraciju kadrova u našim znanstveno-istraživačkim, obrazovnim i projektantskim radnim organizacijama, te ih ojačati još i drugim sektorima osobito marketinga, kako bi mogli osigurati dalji razvoj na osnovama marketinškog pristupa i znanstvenog rješavanja postavljenih zadataka razvoja. Sredstva udružena za ove aktivnosti biti će mnogostruko oplemenjena i vraćena, uz obavezu da se kadrovi od kojih se s pravom zahtijevaju i očekuju rješenja, tak o organiziranju i prilagode zahtjevima šumsko-drvne privrede Hrvatske da ih mogu optimalno i racionalno izvršavati. Moramo reći da ni taj dio reprocjeline nije iz objektivnih i subjektivnih razloga optimalno organiziran i morati će korigirati svoju organizaciju i način rada. Al i bez kadrova u proizvodnji koji će se založiti za oživotvorenje predpostavljenog |