DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 41     <-- 41 -->        PDF

čiji. što djeluje na standarde proizvoda, kvalitetu i cijenu, koju formira
ovako zatvoreno tržište, a na svjetskom tržištu se susreće sa svim zakonitostima
otvorenog tržišta i njegovih pravila ponašanja u kvaliteti, cijeni,
rokovima i usvojenim standardima tih tržišta. Uslijed takovog odnosa, strani
kupac dobiva proizvode više kvalitete i niže cijene od domaćeg, te se
na taj način nerazdvojivo /povezuje ovisnost izvoza od domaće prodaje, kojom
se namiruju nepokriveni proizvodni troškovi izvoznih proizvoda finalne proizvodnje,
tj. velik dio današnjeg izvoza finalnih proizvoda financiran je domaćim
tržištem. Kontrakcijom domaćeg tržišta u pitanju je izvoz, ne samo
povećani nego i sadašnji, a s druge strane postojeći i novi kapaciteti moraju
biti zaposleni i stoga moraju biti okrenuti izvozu. Kako to ne može više ići
na račun daljeg siromašenja i već nedopustivo niskog standarda zaposlenih,
to je imperativ za drvnu industriju njeno restruktuiranje.


Mora povećati svoju fleksibilnost, poboljšati ponudu u svim vidovima,
od proizvoda namijenjenih kupcima više platežne moći i s tim u vezi svim
zahtjevima koji iz toga proizlaze u dizajnu, kvaliteti, brzom reagiranju na
ponude, isporuke u kratkim i fiksnim rokovima, do svih nužnih aktivnosti u
povećanju proizvodnosti rada, smanjenju troškova i povećanju konkurentne
sposobnosti. Za uspješnu realizaciju ovako postavljenog zadatka, od presudnog
je značenja ljudski faktor, njegova motiviranost da svoje stručno znanje
i kreativne sposobnosti stavi u funkciju razvoja i ostvarivanje ciljeva
šumsko-drvne privrede u kojoj djeluje.


Dosadašnji razvoj u drvnoj industriji nije išao u prilog snažnoj kadrovskoj
bazi. Dugogodišnje zaostajanje u osobnim dohocima i drugim vidovima
primanja, sporo rješavanje stambenih problema i si., te imajući u vidu rasprostranjenost
drvno-industrijskih organizacija po gotovo cijeloj Republici,
pretežno u manjim mjestima, koja zaostaju u svom razvoju i ne nude mnogo
suvremenim potrebama radnog čovjeka i stručnjaka, nije osobit motiv za
opredjeljenje za ovu struku. To se očituje u nedovoljnom interesu za upis
u srednjem i visokoškolskom obrazovanju, a i odlivu postojećih stručnjaka
u djelatnosti izvan ili oko struke, čim im se za to ukaže prilika. Dodamo li
tome da zbog siromaštva struke ni obrazovni centri nisu na adekvatnoj visini
ni po kadrovima ni po opremi, te da ima mnogo prigovora nastavnom
programu i osposobljenosti svršenih stručnjaka da preuzmu i izvršavaju zadatke
u struci, onda je za zaključiti da je nužno vrlo hitno pokrenuti sve
raspoložive snage za pozitivno mjenjanje stanja kako bi se realne mogućnosti
razvoja što optimalnije realizirale.


U takvoj situaciji sa kadrovima, još je neizbježnije koristiti koncentraciju
kadrova u našim znanstveno-istraživačkim, obrazovnim i projektantskim
radnim organizacijama, te ih ojačati još i drugim sektorima osobito
marketinga, kako bi mogli osigurati dalji razvoj na osnovama marketinškog
pristupa i znanstvenog rješavanja postavljenih zadataka razvoja. Sredstva udružena
za ove aktivnosti biti će mnogostruko oplemenjena i vraćena, uz
obavezu da se kadrovi od kojih se s pravom zahtijevaju i očekuju rješenja,


tak o organiziranju i prilagode zahtjevima šumsko-drvne privrede Hrvatske
da ih mogu optimalno i racionalno izvršavati. Moramo reći da ni taj
dio reprocjeline nije iz objektivnih i subjektivnih razloga optimalno organiziran
i morati će korigirati svoju organizaciju i način rada. Al i bez
kadrova u proizvodnji koji će se založiti za oživotvorenje predpostavljenog