DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Tlo je pseudoglej; po mehaničkom sastavu su lake gline i glinaste ilovače;
opskrbljenost humusom vrlo dobra (jako humusna tla), opskrbljenost
s fosforom i kalijem vrlo dobra u Ao horizontu a slaba u nižim horizontima.


Od drveća nalazi se hrast lužnjak, rani i kasni (Quercus robur L., Qu.
robur L. var. tardissima Sim-ph), obični grab (Carpinus betulus L.), trešnja
(Primus avium L.). crna joha (Alnus glutinosa L.) i bukva (Fagus sylvatica
L.).


U sloju grmlja nalazi se Cornus sanguinea L., Corylus avellana L., Crataegus
monogyna Jacq., Ribes sp., Ligustrum vulgare L. i dr. Od prizemnog
rašća navodimo samo neke kao Asperula odorata, Circea lutetiana, Pulmonaria
officinalis, Carex pilosa, Slelaria holostea i Oxalis acetosella.


Ekspozicija odjela je sjeverozapadna, nagib 2— 4%, nadmorska visina
120 — 130 metara.


METODA RADA


Da bismo postigli postavljeni cilj istraživanja te pratili uspjeh obavljenih
zahvata osnovali smo tri pokusne plohe od kojih je svaka površine 0,04
ha. Dvije plohe se nalaze u odjelu 18 u dijelu ranog hrasta lužnjaka i jedna
u dijelu gdje se nalazi kasni hrast.


Osnovom gospodarenja iz 1963. godine propisano je:
»Hrastova sastojina iz sjemena sa po kojom bukvom i grabom. Sklop
nepotpun. Stabla zdrava, dobrog uzrasta, punodrvna i čista od grana.
Ophodnu sječu započeti u I/I na 50°/» površine. Izvršiti odstranjivanje
graba u sloju grmlja.«


SI. 2 Sloj grmlja nastao sječom starih grabovih stabala


Foto: I. Đuričić