DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 57 <-- 57 --> PDF |
AKTUALNO PRIJEDLOG OBRAČUNA RENTE U ŠUMARSTVU Kao prilog nastojanjima da se u šumarstvu utvrdi i izdvaja dio dohotka koji nije rezultat rada već proizlazi iz izuzetno povoljnih prirodnih okolnosti (renta) na što objektivniji i u praksi provodi jiviji način, mislimo da bi mišljenja iz operative bila interesantna, iako nisu teoretski apsolutno korektna i ispravna. U Zakonu o šumama u čl. 70. do 73. propisani obračun izdvajanja dijela dohotka koji je rezultat izuzetnih prirodnih pogodnosti je nerealan i destimulativan, jer uzima kao osnov ostvareni dohodak, dakle rezultat tekućeg i minulog rada zajedno sa ekstra dohotkom i ekonomske kategorije cjelokupne privrede Republike. Takva usporedba je neadekvatna. Cilj utvrđivanja i izdvajanja dijela dohotka koji nije rezultat rada u šumarstvu trebao bi biti: 1. Da se dio dohotka koji nije rezultat rada izdvoji iz dohotka za raspodjelu u OOUR i usmjeri za razvoj i namirenje društvenih potreba. 2. Da se izbjegne neobjektivna raspodjela osobnih dohodaka iz dohotka nastalog uslijed izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta a ne iz rada. Isplaćivani osobni dohoci iz dohotka koji ne proizlazi iz rada ne samo da provokativno djeluju na radne ljude u ostalim organizacijama udruženog rada, već i u samoj OOUR destimuliraju radne ljude za veće angažiranje na stvaranju većeg dohotka. 3. Da se izjednače uvjeti privređivanja OOUR-a u šumarstvu nakon čega bi radni ljudi mogli uspoređivanjem rezultata rada sa drugim OOUR uvidjeli kako posluju i rade. Na osnovu tih sagledavanja mogu se mnogo lakše poduzimati mjere da se poboljša rad u OOUR. Od svih »šumskih renti« samo neke, znatnije utječu na stvaranje dohotka u OOUR šumarstvo koji proističe iz izuzetno povoljnih prirodnih okosnosti, dok je veći dio njih beznačajan po veličini. Utvrditi apsolutne iznose nekih renti gotovo je nemoguće, dok kod nekih taj bi obračun bio po opsegu veliki i baziran na nesigurnim izvorima podataka. Zbog toga u obračun, koji bi zadovoljio uz minimalnu grješku, nužno je uzeti u obzir samo one rente koje su značajne veličine i da ih je moguće dovoljno točno izračunati. Prema postavkama političke ekonomije rente se izračunavaju tako, da se od tržišnih cijena odbiju vlastiti objektivni troškovi proizvodnje. Koje rente i koliko utječu na stvaranje ekstra dohotka u šumarstvu? Tržišne rente nema, jer su sve cijene određene bez obzira na deficitarnost nekog sortimenta i visinu troškova proizvodnje. Troškovi jednostavne biološke reprodukcije pokrivaju se prema čl. 66. Zakona o šumama na teret materijalnih troškova poslovanja za sve OOUR-e bez |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 58 <-- 58 --> PDF |
obzira na različite troškove regeneracije šuma po vrstama drveća i zbog toga što se obračunavaju različito za raznodobne šume (lO´Vo) i za jednodobne (15%) moraju se uzeti u obračun rente. Zakonom o šumama utvrđeno je da se renta obračunava na nivou OOUR koja mora imati najmanje 20.000 ha površine i 90.000 m3 sječive mase. Na tako relativno velikom području OOUR ekstremni slučajevi troškova sječe pojedinih sječina se izravnavaju a prosječni troškovi sječe za sve vrste drva između takvih OOUR se vrlo malo razlikuju. Prema tome niti troškovi sječe bitno ne utječu na stvaranje ekstra dohotka. Troškove transporta čine troškovi privlačenja do pomoćnog stovarišta i prijevoz do kupca. Kako troškove prijevoza plaća kupac to nemaju utjecaja na rentu u šumarstvu već se ona pojavljuje kod kupca. U troškovima privlačenja ima diferencijalne rente položaja I i II. Kako je diferencijalna renta položaja II nastala otvaranjem šuma, pretežno ulaganjima sredstava radnog kolektiva za izgradnju cesta poslije 1960. god., a vrlo mali dio cesta izgrađen je prije 1960. god. sredstvima društva i zbog toga je iznos diferencijalne rente položaja II neznatan, pa ga ne treba obračunavati, to više, kad znamo da bi taj obračun bio veoma kompliciran i nesiguran. Diferencijalna renta položaja I postoji gledajući pojedine sječine, no one se izravnavaju na nivou OOUR sa 20.000 ha u toku ophodnjice pa i svake godine kao i između OOUR na cijelom teritoriju kontinentalnih šuma SR Hrvatske. Prema tome ove rente ako se negdje i pojave one su beznačajne i zbog toga ih nema smisla obračunavati, to više, kad bi taj obračun bio neprihvatljivo velik po opsegu i baziran na veoma nesigurnim izvorima podataka te bi moglo doći do velikih grešaka. Dakle u troškovima privlačenja šumarska renta je mala i zbog toga nije potrebno da se obračunava. U našim uvjetima na stvaranje ekstra dohotka ima značajnog utjecaja vrsta drva i struktura šuma i u njima su sadržani elementi diferencijalne rente plodnosti, pa taj elemenat može biti osnov za obračun ekstra dohotka u šumarstvu. Najnižu cijenu i najmanju akumulativnost imaju sortimenti bukve no još uvijek toliku da mogu osigurati OOUR minimalni dohodak. Dakle, vrsta drva može poslužiti kao baza za obračun rente. Ogrjevno i celulozno drvo bukve kreće se ispod ili na granici rentabiliteta proizvodnje te u pravilu prodajne cijene pokrivaju marginalne troškove. Ista je situacija kod ogrijevnog, celuloznog i rudnog drva ostalih vrsta drva osim četinjača. Iz ovog proizlazi da ekstra dohodak stvaraju svi sortimenti svih vrsti drveća osim ogrijevnog drva i sortimenti bukve. Na osnovu tih saznanja može se vrlo jednostavno i bez mogućnosti zloupotrebe utvrditi diferencijalnu rentu plodnosti za svaku OOUR tako da se od vrijednosti realizacije oblovine odbije vrijednost istog broja m3 oblovine, ali obračunata po prosječno realiziranoj cijeni bukove oblovine. Kad se od tako dobivenog iznosa odbiju troškovi za regeneraciju šuma izdvojeni po čl. fifi. Zakona o šumama dobiveni iznos predstavlja dio dohodka koji je rezultat izuzetnih pogodnosti ili rentu. |