DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 58 <-- 58 --> PDF |
obzira na različite troškove regeneracije šuma po vrstama drveća i zbog toga što se obračunavaju različito za raznodobne šume (lO´Vo) i za jednodobne (15%) moraju se uzeti u obračun rente. Zakonom o šumama utvrđeno je da se renta obračunava na nivou OOUR koja mora imati najmanje 20.000 ha površine i 90.000 m3 sječive mase. Na tako relativno velikom području OOUR ekstremni slučajevi troškova sječe pojedinih sječina se izravnavaju a prosječni troškovi sječe za sve vrste drva između takvih OOUR se vrlo malo razlikuju. Prema tome niti troškovi sječe bitno ne utječu na stvaranje ekstra dohotka. Troškove transporta čine troškovi privlačenja do pomoćnog stovarišta i prijevoz do kupca. Kako troškove prijevoza plaća kupac to nemaju utjecaja na rentu u šumarstvu već se ona pojavljuje kod kupca. U troškovima privlačenja ima diferencijalne rente položaja I i II. Kako je diferencijalna renta položaja II nastala otvaranjem šuma, pretežno ulaganjima sredstava radnog kolektiva za izgradnju cesta poslije 1960. god., a vrlo mali dio cesta izgrađen je prije 1960. god. sredstvima društva i zbog toga je iznos diferencijalne rente položaja II neznatan, pa ga ne treba obračunavati, to više, kad znamo da bi taj obračun bio veoma kompliciran i nesiguran. Diferencijalna renta položaja I postoji gledajući pojedine sječine, no one se izravnavaju na nivou OOUR sa 20.000 ha u toku ophodnjice pa i svake godine kao i između OOUR na cijelom teritoriju kontinentalnih šuma SR Hrvatske. Prema tome ove rente ako se negdje i pojave one su beznačajne i zbog toga ih nema smisla obračunavati, to više, kad bi taj obračun bio neprihvatljivo velik po opsegu i baziran na veoma nesigurnim izvorima podataka te bi moglo doći do velikih grešaka. Dakle u troškovima privlačenja šumarska renta je mala i zbog toga nije potrebno da se obračunava. U našim uvjetima na stvaranje ekstra dohotka ima značajnog utjecaja vrsta drva i struktura šuma i u njima su sadržani elementi diferencijalne rente plodnosti, pa taj elemenat može biti osnov za obračun ekstra dohotka u šumarstvu. Najnižu cijenu i najmanju akumulativnost imaju sortimenti bukve no još uvijek toliku da mogu osigurati OOUR minimalni dohodak. Dakle, vrsta drva može poslužiti kao baza za obračun rente. Ogrjevno i celulozno drvo bukve kreće se ispod ili na granici rentabiliteta proizvodnje te u pravilu prodajne cijene pokrivaju marginalne troškove. Ista je situacija kod ogrijevnog, celuloznog i rudnog drva ostalih vrsta drva osim četinjača. Iz ovog proizlazi da ekstra dohodak stvaraju svi sortimenti svih vrsti drveća osim ogrijevnog drva i sortimenti bukve. Na osnovu tih saznanja može se vrlo jednostavno i bez mogućnosti zloupotrebe utvrditi diferencijalnu rentu plodnosti za svaku OOUR tako da se od vrijednosti realizacije oblovine odbije vrijednost istog broja m3 oblovine, ali obračunata po prosječno realiziranoj cijeni bukove oblovine. Kad se od tako dobivenog iznosa odbiju troškovi za regeneraciju šuma izdvojeni po čl. fifi. Zakona o šumama dobiveni iznos predstavlja dio dohodka koji je rezultat izuzetnih pogodnosti ili rentu. |