DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 60 <-- 60 --> PDF |
OBLJETNICE JEDNO STOLJEĆE HRVATSKOG PRIRODOSLOVNOG DRUŠTVA Krajem prošle godine održana je proslava još jedne obljetnice. Bila je to proslava stote godišnjice osnutka i početaka rada »Hrvatskog naravoslovnog društva«. Proslava je održana 26. i 27. prosinca 1985. godine. Klica kasnijeg stabla Hrvatskog prirodoslovnog društva pojavila se 1865. godine u Senju. Naime, u godišnjem Izvještaju senjske gimnazije za šk. god. 1864/65. prof. Viktor Mihailović uputio je poziv za okupljanje prirodnjaka u jedno društvo. Tu ideju prihvatio je prof. Spiridion (Špiro) Brusina (Zadar, 11. XII 1845. — Zagreb. 1908.), tada pristav u prirodoslovnog odjelu Narodnog muzeja u Zagrebu i, nakon gotovo dvadeset godina, uspio ostvariti tu ideju. Pripremni sastanak za osnutak Hrvatskog prirodoslovnog društva održan je 21. kolovoza 1885. godine u Zagrebu, ali prva skupština održana je 27. prosinca iste godine i od tada datira rad Društva. Na prvoj skupštini bilo je prisutno svega (20 članova, koji su i svi potpisali zapisnik o njezinom radu. Među dvadesetoricom nalaze se i dva šumara — Josip Ettinger i Fran Ksaver Kesterčanek. Kesterčanek je izabran i za člana upravnog odbora. Za predsjednik bio je izabran najprije dr G. Pilar, ali se on zahvalio i predložio da tu dužnost skupština povjeri Spiri Brusini. Prema odredbi, prvih, pravila svrha je Hrvatskog prirodoslovnog Društva da: »§ 3. a) unapredjuje naravoslovne znanosti u obće a proučavanje na poseb prirodnih odnošaja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, obzirne se također na cieli slavenski jug; b) širenje i popularizovanje naravoslovnih znanosti u hrvatskom narodu. § 4. Zanimanje družtva proteže se na sliedeće struke: na antropologiju mineralogiju zoologiju fizičku geografiju botaniku meteorologiju paleontologiju fiziku kemiju § 5. Za polučenje svrhe družtvo ima: a) izdavati »»Glasnik hrvatskog naravoslovnog družtva«« a po mogućnosti i drugih znanstvenih djela, b) održavati popularna predavanja, c) poduzimati znanstvene izlete, d) kad bude moguće obdržavati skupštine izvan Zagreba (Wandernversammlungen) « |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Članovi društva, predvođeni predsjednikom Brusinom, od ovog časa su vrlo aktivni. Tako je već 11. ožujka 1886. godine održano prvo javno popularno predavanje — prof, dr Lobmayer: Život čovjeka — a istog mjeseca slijede još tri (ponedjeljkom i petkom). »Ne samo § 5 slovo b) dr. pravila nego i glas javne štampe zahtieva da članovi »»hrv, naravoslovnog družtva«« drže javna popularna predavanja« čitamo o Okružnici, kojim je Ravnateljstvo HPD pozvalo članove na održavanje predavanja. Iste, 1886. godine, izašao je i prvi broj »Glasnika Hrvatskog naravoslovnoga družtva« u uredništvu S. Brusine. Popularni časopis »Priroda« izaći će tek 1911. godine, dakle ove godine bilježi 75-u godišnjicu izlaženja. Oba časopisa vrlo su značajna. Glasnik za vezu za inozemstvom a drugi, Priroda, za upoznavanje najširih slojeva s tekovinama prirodnih znanosti. Kada naglašavamo značaj Glasnika za vezu s inozemstvom imademo na umu, da je zamjenom, 1886. godine već s 50 časopisa, saopćavao rezultate rada hrvatskih znanstvenika inozemnim a s druge strane zamjena je omogućila primanje stranih znanstveno-stručnih časopisa, od koji mnogi zacijelo ni onda kao ni danas ne bi se našli u našim knjižnicama. Obilježavanjem stote obljetnice osnutka Hrvatskog prirodoslovnog društva obavljeno je u prosincu 1985. ovim rasporedom: 26. — Otvaranje prigodne izložbe o osnivanju i djelovanju Društva s preko 40 eksponata među kojima, na pr., i pismo Ch. Darvina od 8. svibnja 1869. godine kao odgovor na traženje Š. Brusini da pošalje svoju sliku koja bi se, uz likove Linnea, Curvier-a i Boškovića, stavila na diplome dodjeljene članovima, tada, budućeg društva. 26. i 27. održan je skup »prirodne znanosti u suvremenom društvu«. 27. otkrivena je i spomen-ploča na zgradi u Demetrovoj ulici br. 1, u kojoj je održana osnivačka skupština Društva; 27. na večer, u Glazbenom zavodu, održana je svečana Akademija. Na Akademiji nakon pozdravne riječi predsjednika Društva akademika Nikole Škreba jubilarcu su isporučili pozdrave predstavnici pokroviteljstva proslave tj. Sabora SR Hrvatske, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, te Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Sa svoje strane Društvo je podijelilo više plaketa i priznanja. Akademija je završena koncertom gudačkog kvarteta Pro arte — Zagreb. Trajni trag ove proslave su tiskani materijali: — Spomenica Hrvatskog prirodoslovnog društva 1885—1985, — Jedno stoljeće Hrvatskog prirodoslovnog društva i — »Priroda«, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva br. 4. god. 1985/86. (godina izlaženja pokriva se sa školskom godinom). »U »Prirodi« objavljen je i popis članova u 1886. godine. Prema tom popisu od 194 redovna član 12 je šumara, a među 5 članova utemeljitelja je i Petrovaradinska imovna općina. S područja te I. o. je i najveći broj redovnih članova. Od članova izvan Zagreba bili su još Kamilo Zajc tada u Karlobagu i Milan Zibrat, kotarski šumar u Obrovcu. Za primitak u članstvu trebalo je preporuka dvojice članova. Upisnina je iznosila 1 forintu a godišnja članarina 6 forinti time da primaju i »glasnik«. Utemeljitelj morao je uplatiti 100 forinti odjednom ili u roku od dvije godine, Oskar PIŠKORIC |