DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 63     <-- 63 -->        PDF

ropskih ministara. U istom razdoblju Francuska će u šumu tropa uložiti 650 milijuna
franaka, a kancelar Helmut Kohl obavijestio je, da će SR Njemačka u istu
svrhu 150 milijuna maraka.*


U BURKINO FASO MIJENJA SE ODNOS ČOVJEK


— DRVEĆE
Na Međunarodnom skupu o clrvetu i šumi, koje je održano u veljači o. g. u
Parizu, Thoma s S a n k a r a. predsjednik države Burkina Faso (prijašnja Gornja
Volta) govorio je o mjerama, koje se poduzimaju u njegovoj zemlji za povećanje šumskog
fonda. »Od unazad tri godine moj narod, narod Burkina, vodi titansku borbu
protiv dezertifikacije. Stoga se smatram obaveznim, da o tome govorim na ovom
skupu o svom iskustvu i također o dobrobiti za druge narode na ovom svijetu. Od
unaza d tri godine u Burkino Faso prigodom svake svečanosti (vjenčanja, krštenja,
odlikovanja, posjeta ličnosti i u drugim sličnim prilikama) obavezno se sadi drveće.


O novoj godini 1986. svi učenici, pa i u gradu Ouagadougou (našoj prestolnici)
popravili su svojim majkama preko 3000 otvorenih ognjišta, dok će same žene u
dvije godine popraviti 80 000 daljnjih...


Kao prvi dio petogodišnjeg plana u 15 mjeseci posađeno je deset miliona stabala
U selima koje se nalaze uz regulirane rijeke svaka obitelj dužna je godišnje
posaditi stotinu stabala. . . . Svaki grad i svako selo ima svoj gaj a vodi se borba
i protiv divljeg nomadskog pašarenja. Sve kriminalne čine piromana koji pale kažnjavaju
seoski narodni mirovni sudovi. Ovi sudovi naređuju i obavezu okrivljenog
na sadnju stanovitog broja stabala.«


Od 15. siječnja u toku je akcija pod nazivom »Narodno sakupljanje sjemena
šumskog drveća« potrebno za 7000 seoskih rasadnika.


»Moja namjera nije da prekomjerno hvalim skromne revolucionarne podhvate
mog naroda u obrani drveća i šume nego da vam na jasan način saopćim promjene
u Burkino Faso u odnosu između čovjeka i drveća . . .«


O CRNOM BORU U ŠUMARSTVU FRANCUSKE


U kontinentalnom dijelu Francuske danas se nalazi oko 55 000 ha šuma crnog
bora (Pinus nigra Arn.). Sve su to kulture s početkom pošumljavanja ovom vrstom
u prošlom stoljeću, počam od god 1865. Unijet je austrijski crni bor (P. nigra ssp
nigricans) za pošumljavanje odnosno kako kažu Francuzi »restauraciju brdskih terena
«, za pošumljivanja bujičnih područja. Danas crnog bora nema samo u 17 departmana,
od ukupno 92, s većim površinama (preko 2000 ha po departmanu) u
Središnjem gorskom masivu te na jugu u Sevenima. Crnom boru posvećuje se znatna
pažnja, jer »pokusi upućuju, da bi crni bor mogao imati nemalu važnost kao
dopuna bijelom boru (P. sylvestris) — koji se u Francuskoj nalazi na površini od