DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 63 <-- 63 --> PDF |
ropskih ministara. U istom razdoblju Francuska će u šumu tropa uložiti 650 milijuna franaka, a kancelar Helmut Kohl obavijestio je, da će SR Njemačka u istu svrhu 150 milijuna maraka.* U BURKINO FASO MIJENJA SE ODNOS ČOVJEK — DRVEĆE Na Međunarodnom skupu o clrvetu i šumi, koje je održano u veljači o. g. u Parizu, Thoma s S a n k a r a. predsjednik države Burkina Faso (prijašnja Gornja Volta) govorio je o mjerama, koje se poduzimaju u njegovoj zemlji za povećanje šumskog fonda. »Od unazad tri godine moj narod, narod Burkina, vodi titansku borbu protiv dezertifikacije. Stoga se smatram obaveznim, da o tome govorim na ovom skupu o svom iskustvu i također o dobrobiti za druge narode na ovom svijetu. Od unaza d tri godine u Burkino Faso prigodom svake svečanosti (vjenčanja, krštenja, odlikovanja, posjeta ličnosti i u drugim sličnim prilikama) obavezno se sadi drveće. O novoj godini 1986. svi učenici, pa i u gradu Ouagadougou (našoj prestolnici) popravili su svojim majkama preko 3000 otvorenih ognjišta, dok će same žene u dvije godine popraviti 80 000 daljnjih... Kao prvi dio petogodišnjeg plana u 15 mjeseci posađeno je deset miliona stabala U selima koje se nalaze uz regulirane rijeke svaka obitelj dužna je godišnje posaditi stotinu stabala. . . . Svaki grad i svako selo ima svoj gaj a vodi se borba i protiv divljeg nomadskog pašarenja. Sve kriminalne čine piromana koji pale kažnjavaju seoski narodni mirovni sudovi. Ovi sudovi naređuju i obavezu okrivljenog na sadnju stanovitog broja stabala.« Od 15. siječnja u toku je akcija pod nazivom »Narodno sakupljanje sjemena šumskog drveća« potrebno za 7000 seoskih rasadnika. »Moja namjera nije da prekomjerno hvalim skromne revolucionarne podhvate mog naroda u obrani drveća i šume nego da vam na jasan način saopćim promjene u Burkino Faso u odnosu između čovjeka i drveća . . .« O CRNOM BORU U ŠUMARSTVU FRANCUSKE U kontinentalnom dijelu Francuske danas se nalazi oko 55 000 ha šuma crnog bora (Pinus nigra Arn.). Sve su to kulture s početkom pošumljavanja ovom vrstom u prošlom stoljeću, počam od god 1865. Unijet je austrijski crni bor (P. nigra ssp nigricans) za pošumljavanje odnosno kako kažu Francuzi »restauraciju brdskih terena «, za pošumljivanja bujičnih područja. Danas crnog bora nema samo u 17 departmana, od ukupno 92, s većim površinama (preko 2000 ha po departmanu) u Središnjem gorskom masivu te na jugu u Sevenima. Crnom boru posvećuje se znatna pažnja, jer »pokusi upućuju, da bi crni bor mogao imati nemalu važnost kao dopuna bijelom boru (P. sylvestris) — koji se u Francuskoj nalazi na površini od |