DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 65 <-- 65 --> PDF |
IZ ŠUMARSTVA AUSTRIJE Prema mjesečniku »Allgemeine Forstzeitung« (studeni 1985.) od ukupne površine Austrije 8 384 900 ha poljoprivreda i šumarstvo koriste 7 500 000 ha. Na pojedine kulture otpada: na šumu 3 200 000 ha nananana »zelene površine« — travnjake* ratarsku proizvodnju** vinograde, voćnjake i vrtove neplodno 2 000 000 ha 1400 000 ha 100 000 ha 800 000 ha »U posljednjih 30 godina površine za poljoprivrednu proizvodnju smanjene su za cea 400 000 ha. Od toga je 160 000 ha oranica a 240 000 ha« travnjaka. 180 000 ha je pošumljeno a 220 000 ha iskorišćeno je kao građevinsko zemljište (autoputevi, naselja).« Štete od divljači u austrijskim šumama. U časopisu »Centralblatt fur das gesamte Forstwesen« (prosinac 1985.) saopćeni su podaci o štetama u austrijskim šumama od divljači ustanovljene prigodom inventure šuma pomoću reprezentativnih ploha u periodu od 1971 — 1980. godine. Utvrđeno je oštećenje 10,1% istabala prsnog promjera preko 10,5 cm a šteta na masi iznosi 9,5%. Štete su najmanje u malom šumskom posjedu (površine do 200 ha), a najveće u državnim šumama. Tako je, na pr., u drugom dobnom razredu (starosti 21 do 40 godina) u maloposjedničkoj šumi oštećeno svako 20. stablo, u većim privatnim šumama svako šesto, a u državnim šumama svako četvrto! Isti je odnos i u starijim dobnim razredima. * od toga na pašnjaka i steljnjake 170 000 ha ** od toga žitarice i kukuruz u zrnu 1 050 000 ha UZ STOTO GODIŠTE »REVISTE PADURILOR« I O SUŠENJU HRASTA U RUMUNJSKOJ U br. 11 — 12. Šumarskog lista prošle godine zabilježili smo. da rumunjski šumarski časopis — REVISTA PADURILOR — navršava stotinu godina izlaženja. Uredništvo R. p. najavilo je. da će o toj stogodišnjoci biti više riječi u četvrtom broju. Taj četvrti broj R.v. je pred nama a (stigao je tek 4. IV) opsega preko 100 stranica oktav formata. U prvom dijelu nalaze se čestitke i prigodne riječi od ministra šumarstva (Jon Civara). ministra drvne industrije i građevnih materijala (Richard Winter), predsjednika Akademije Socijalističke republike Rumunjske (Akad. R. P. Voinea), predsjednika Akademije za poljoprivredu i šumarstvo (Prof. T. Muresan). uredništva raznih časopisa kao »Drvna industrija«. »Ekonomska revija«, i dr. Drugi dio posvećen je samom časopisu i na početku nalaza se opći prikaz sadržaja, u kojem je u minulih stotinu godina objavljeno oko 6000 članka i radova |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 66 <-- 66 --> PDF |
(autori Dr doc. V. Giurgiu i Dr ing. G. Muresan). Slijede prikazi objavljenih članaka po pojedinim disciplinama kao o odrazu borbe za očuvanje i razvoj šuma na stranicama R. p., primjene ekologije u silvikulturi, zaštiti šuma, iskorišćivanju šuma. lovstvu, bujicama školstvu i dr. Sadržaj sto godišta ovog rumunjskog šumarskog časopisa prikazan je, dakle, na sličan način kako je prikazan i sadržaj sto godišta Šumarskog lista u knjizi «Povijest šumarstva Hrvatske 1876 — 1976 kroz stranice Šumarskog lista« (Zagreb, 1976). Unazad pedesetak godina u Rumunjskoj je počelo sušenje hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka. To sušenje prati se sistematski od 1949. godine i u ovogodišnjem trećem broju »Reviste padurilor« nalazi se treći izvještaj o toj nemiloj pojavi u hrastovim sastojinama. O napredovanju sušenja do 1982. godine kao i lokalitetima najbolje nam pokazuje grafički prikaz objavljen uz taj izvještaj Dr ing. Alexe Alexe iz šumarskog instituta. Glavna područja ugibanja hrasta i proširenja od 1949 — 7982. godine Hrastove sastojine koje stradaju nalaze se na kompaktnim, najčešće, pseudoglejnim tlima. Tla su kisela (pH 4,5 — 4,9). smanjene plodnosti, s malim sadržajem humusa (0,89 — 2,06%)- N, P, K. Ca i Mg ali s aluminijem koji je toksičan za biološku aktivnost mikroorganizama. K tome u tlu postoji neuravnoteženi vodni režim. le dosta često nedostaje vlage u vrijeme rasta drveća. Bez negativnog utjecaja nije ni paša, pesticidi i zračna polucija, što sve ima za posljedicu ©slabljenju biološku sposobnost drveća a povoljnu okolnost za jače razorno djelovanje štetnika životinjskog (insekata) i biljnog (gljiva, bakterija), svijeta. Oskar P1ŠKORIĆ |