DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 7     <-- 7 -->        PDF

UDK 630* 182.8 (Betula pendula Roth) (Sum. list CX (1986) 177


VEGETACIJSKE I STRUKTURNE OSOBINE FITOCENOZA
OBIČNE BREZE (Betula pendula Roth) NA PSUNJU


Đuro KAUŠ i Joso VUKELIC


SAŽETAK. Svakodnevna sve veća potreba celuloznog drva
kao sirovine za proizvodnju papira uvjetovala je da se u posljednje
vrijeme u Hrvatskoj obrati velika pažnja istraživanjima i uzgoja
obične breze, čije drvo za te potrebe vrlo dobro odgovara. Zbog toga
smo pristupili početnim istraživanjima prirodnih fitocenoza ohične
breze na području zapadnog Psunja. Priopćujemo prve rezultate
naših istraživanja.


Istraživanja su pokazala da je na širem proučavanom području
razvijena jitocenoza Betula-Quercetum petraeae illyricum Fuk. 1959
prosječne drvne mase od 158 m3/ha i prosječna dobna prirasta od
4 m´^/ha.


Smatramo da istraživanja nalazišta i rasta obične breze trebaju
biti multidisciplinarna i da se treba provoditi i u sjevernoj
Hrvatskoj, Gorskom Kotaru, Lici, Kordunu i Baniji, gdje je u degradiranim
prirodnim šumskim ekosistemima breza vrlo često prisutna
bilo pojedinačno ili u suvislim sastojinama.


UVOD


Zajednica obične breze razvila se na paljevinama nastalim između dva
svjetska rata, a nakon obavljenih čistih sječa na Psunju. Gospodarske prilike
na Psunju i u njegovoj okolici bile su loše te je domaće stanovništvo
bilo uglavnom siromašno i bavilo se stočarstvom. Budući da stoka nije i-
mala dovoljno ispaše ili je ispaša bila veoma siromašna, u gustim šumama
Psunja čovjek se uvijek odlučivao da pali površine na kojima bi stoka poslije
toga nalazila dovoljno hrane i ispaše. To su bile pretežno južne i sjeverne
ekspozicije ili grebeni psunjskih obronaka i gorskih predjela. Tvrtke
(poduzeća) koje su intenzivno eksploatirale šume na Psunju od početka ovog
stoljeća do otprilike trideseith godina, bile su dužne iza sebe ostaviti obnovljenu
sječinu. Tamo gdje to nije uspjelo prirodnim putem, tvrtke su se
odlučivale na pošumljavanje. pretežno četinjačama. Kada je takvo pošumljavanje
obavljeno, klauzula u ugovoru o obnovi sječine bila je ispunjena.
Nitko nije pitao što će biti s pošumljenim površinama i da li će se sadnice
primiti ili neće.


*) Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Simunska
25, Zagreb


177