DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U prirodno obnovljenim sastojinama Psunja javlja se vrlo dobar pomladak, a na odgovarajućem biotipu hrasta kitnjaka njegov je pomladak gust i brzo se razvija tvoreći potpun sklop. Zbog toga se stoka nije ni dovodila u tako obnovljene sastojine. Za narod i njegovu stoku bile su mnogo interesantnije slabo od prirode obnovljene sastojine hrasta kitnjaka koje su pošumljene četinjačama (crni bor, obični bor, smreka), koje su se razvijale uz puno svjetla i raznih korova i trava. Stoka je na tim površinama nalazila dovoljno hrane za svoj razvoj i opstanak. Da bi seljak osigurao dovoljno površina za ispašu stoke, on je namjerno palio tako slabo obnovljene sastojine. i to obično u rano proljeće kada je trava bila suha, a sadnice četinjača pune smole, pa bi požar uništavao velike površine tih nekadašnjih sječina (starih šuma) i novopodignutih mladih sastojina. Te su se vrste borile za svoj opstanak i razvoj, premda ih je brojna stoka (goveda, svinje, ovce) uništavala odgrizajući im vrhove i postrane izbojke kako bi se prehranila. Tako je to bilo do početka drugog svjetskog rata kada se stočni fond naglo smanjio, a narod se s preostalom stokom povukao u selo napustivši svoja ispasišta. Od tog momenta iva, breza i trepetljika (vrste laganog sjemena) neometano su naseljavale nekadašnje paljevine (pašnjake) i brzo se razvijale u prave sklopljene sastojine (sadašnja starost svih brezika na Psunju kreće se između 40—45 godina). S obzirom na to da iva raste najbrže, a najkraće živi, u današnjim se brezicima Psunja nalazi samo poneko zdravo stablo ive, dok je trulih i izvaljenih stabala mnogo više. Breza i trepetljika se drže podjednako i zajedno rastu tvoreći stabla i do 25 m visine. Međutim, u današnjim sastojinama breze na Psunju nailazimo na pomladak trepetljike, a pomlatka breze i ive nema. Naš rad se u cijelosti odvijao u šumama gospodarske jedinice »Zapadni Psunj«, samo informativno smo obradili g. j . »Sjeverni Psunj« jer u južnom i u istočnim dijelovima Psunja breza nije ni prisutna. Ovaj naš rad smatramo početkom istraživanja zajednica obične breze u SR Hrvatskoj i tako ga treba i promatrati, odnosno shvatiti. BIOTOP OBIČNE BREZE NA ZAPADNOM PSUNJU Obična breza se na Psunju javlja pojedinačno od 300 do 980 m n.v., a sastojina (fitocenoza) breze od 600 do 900 m n.v. Ona obrasta sjeverne i južne ekspozicije, tj. dolazi na nekadašnjim staništima bukve i hrasta kitnjaka. Inklinacija takvih terena je obično velika i kreće se od 30 do 45°. Geološka podloga Psunja izgrađena je od starih eruptivnih stijena granita i gnjasa, ali obično prevladavaju pješčenjaci i silikatne stijene. Na takvoj geološkoj podlozi razvila su se tla kisele reakcije: smeđa tla na silikatima, pješčenjacima i podlozi, a na zaravnima nalazimo pseudoglejna i lesivirna tla. Psunj je veoma bogat izvornom vodom, pa gotovo u svakom jarku žubori potok. Inače na Psunju padne velika količina oborina (1100 mm) i kada one padaju naglo, u obliku proloma oblaka (kao što je to bilo 17. 07. 1985. g.) onda se stvaraju bujična područja i svi potoci nose goleme količine krupnijeg i sitnijeg kamenja i ostale drobine. Na taj način erodiraju strme 178 |