DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 84 <-- 84 --> PDF |
— ne znamo koliko furniranih trupaca preradimo za druge namjene, a isto tako potrebno je utvrđivati kakvu smo mi to šumu uzgojili i kakve smo sortimente predali eksploataciji. Potrebno je stručnost revitalizirati, a Savez društava inženjera i tehničara ima tu značajnu ulogu i odgovornost. Do sada smo griješili — mi inženjeri struka. 3. Dr Mark o G r e g i ć, pozdravlja Skupštinu ispred Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. Ukratko govori o uvjetima donošenja Srednjoročnog plana za razdoblje 1986—1990. g. koji je usvojen po nadležnim organima. Posebno je naglasio raskorake između planiranih i izvršenih radova na reprodukciji šuma (svega 55%) u proteklom razdoblju. Nadalje konstatira da je struktura šuma danas nepodobna i da je nužna intervencija — veći zahvati u uzgoju ako se želi ostvariti prosječni godišnji etat do 2000 godine oko 6 milijuna m3. Primarna proizvodnja je u stagnaciji, finalna u padu i to se odražava negativno na dohodak i osobne dohotke zaposlenih, a posebno i na izvoz. Planirane stope rasta u narednom razdoblju planirane su u prosjeku oko 3°/o, pa je to zapravo nulti porast i plan sanacije. Izvoz je planiran sa 400 milijuna dolara, a ne 500 kako je to bilo u prijedlogu plana. 4. Ant e Mudr o v č i ć, dipl. inž. uvodno izlaganje (referat) je izvanredno obradio problematiku, slušali smo ga pažljivo. Kako je već naprijed rečeno nismo ostvarili postavljene zadatke u uzgoju šuma. Sada se prikupljaju značajnija financijska sredstva za uzgoj šuma (novi Zakon obavezao), a mi imamo ozbiljnih problema sa donošenjem planova, koji bi osigurali znatno veće zahvate u reprodukciji šuma. Nemamo zadovoljavajuće planove. Unatoč što su u 1985. g. bila osigurana fin. sredstva (po novom Zakonu o šumama) u iznosu od 135 milijardi st. dinara, nije došlo do povećanja radova na proširenoj biološkoj reprodukciji šuma. čak su i nešto manji od prosječnog god. ostvarenja 1981 — 1984. Već u 1986. g. očekuju se znatno veća sredstva za proširenu reprodukciju šuma (283 st. milijarde), pa će povećanje radova uslijediti najmanje za 25*/o u odnosu na 1985. g. Značajan doprinos bržem ostvarenju programiranih zadataka su omi. radne akcije u proteklom razdoblju, očekuje se njihov još veći doprinos u ovom srednje planskom razdoblju. 5. Iva n Puškar , dipl. inž., dobro je što danas govorimo i tražimo prava rješenja na ovu temu, ali ne vidim ovdje novinare (otišli su), pa sami sebi govorimo, a ima pitanja koja se tiču društva u cjelini. Poslovna zajednica »Exportdrvo « analizira, prati i utvrđuje pravce i zadatke razvoja našeg šumsko-drvnog kompleksa, ali u tome ima puno teškoća. Rezultati poslovanja u šumsko-drvnom kompleksu u odnosu na prosječna ostvarenja u privredi osjetno su niža (u finalnoj proizvodnji OD niži su za 40%). Na rezultate poslovanja negativno utječe više faktora, a između ostalih: doprinosi za nerazvijene povećani su 3—5 puta, odnosi u obračunu dolar — dinar, nema povoljnijih udruživanja sa zainteresiranim organizacijama za devizna sredstva, smanjeni su podsticaji za izvoz, dokinut povrat vozarine. Sve to zajedno umanjuje dohodak za cea 30:,/o. Sporo se mjenjaju negativni utjecaji iako su data obećanja u Saveznom izvršnom vijeću. Sve ide suprotno od programiranog, a izvoz pada. Ima dosta primjera kada se zbog carinjenja ne mogu pravovremeno koristiti sredstva rada i repromaterijal. Već šest mjeseci radi se na programu proizvodnje za tržište SAD, a traži se nekih 100 obrazaca, kojima bi se trebali dokazati devizni efekti izvoza finalnih proizvoda. To je svakako suvišno dokazivati. |