DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Da bi se osigurali pozitivni rezultati u proizvodnji — izvozu, nužno je ići na proizvodnju za kupce koji imaju novaca i mogu platiti kvalitetan rad. Za izgradnju tvornica za proizvodnju celuloze, nužno je udružiti sredstva sa zainteresiranim organizacijama i vannašeg kompleksa, jer sami to ne možemo osigurati u dogledno vrijeme. Sto se tiče racionalnije prerade sirovina zavisno od kvalitete, potrebno je uskladiti interese unutar OUR fazne proizvodnje i društveno-političkih zajednica. 6. Nad an Sirotić, dip!, inž.. možemo biti ponosni što se Šumarski dom sve intenzivnije održava i koristi za organizacije koje će unapređivati našu šumarsko- prerađivačku struku. Žalosno je da se postojeći kadrovski potencijal više ne koristi za postavljanje i rješavanje problema u skladu znanosti i pozitivne prakse. Tu se moraju znatno više korisiti postojeći uvjeti, a posebno stručne organizacije i Savez DITSDI Hrvatske. 7. Mr Iv o Milinović , iako su poznata rješenja za mnoga pitanja racionalnije proizvodnje, ipak ih u praksi ne primjenjujemo. Primarni kapaciteti približno su uravnoteženi, ali nemamo optimalna usmjeravanja sirovine. Moglo bi se više dati za razvoj finale, ako bi se kvalitetnije svrsishodnije i poslovnije sagledali interesi eksploatacije šuma, prim, prerade i finale. Kapaciteta za finalnu proizvodnju su veliki u odnosu na tvornice u inozemstvu. U svijetu je razvijena kooperacija, gdje radi 20—80 zaposlenih, a mi smo u tome slabi i nemamo fleksibilnu organizaciju. Osnivanjem Poslovne zajednice »Exportdrvo« imamo šanse da sagledamo zajednički moguća rješenja u proizvodnji i razvoju za konkretne organizacije i uvjete. 8. Mirko A n d r a š e k . dipl. inž., teško je ukratko dati osvrt na niz pitanja koja su aktualna za razvoj šumarstva i prerade drvefa. Prema nekim podacima mogu se iizvući zaključci da je stanje u našim djelatnostima jako teško. No ja smatram da mi u razmjerima Hrvatske možemo utjecati na pozitivna kretanja, da za to imamo dovoljno znanja, iskustva i materijalnu osnovicu — to podkrepljuje usporednim podacima za razdoblje 1969 — 1984. godine. Radovi na uzgoju šuma u ROS-u ^Slavonska šuma« nemaju nepovoljna kretanja. Etat (1.300.000.-) je niži od prosječnog godišnjeg prirasta, koji iznosi 1.800.000 m´i. Broj zaposlenih i produktivnost u proteklom razdoblju je povećavana. Drvna masa u znatno većim količinama namjenjena je za industrijsku preradu drva, a u novije vrijeme uvode se suvremena sredstva za iveranje manje vrijedne sirovine. Za znanost se izdvaja 1% što drugi ne čine. Može se sigurno još ´puno učiniti; na povećanju proizvodnje — nalazimo se pred biološko-genetskom revolucijom. Zakon o šumama dosljedno se primjenjuje i nastojimo afirmirati sve ono što je u njemu dobro, a otklanjaju se posljedice zbog lošeg djelovanja nekih rješenja u Zakonu. 9. Luk a Čačić , inž. predstavnik Društva polj. inženjera i tehničara Vinkovci, s velikim zadovoljstvom pozdravlja 91. Skupštinu koja uspješno postavlja i rješava probleme struke. Naglašava da je za njih DIT šumarstva i drvne industrije uzor, po kojem oni izgrađuju svoju organizaciju i unutrašnje odnose. Na kraju čestita 140 obljetnicu osnivanja Saveza ITSDI Hrvatske i 110 godina neprekidnog izlaženja Šumarskog lista. |