DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 14 <-- 14 --> PDF |
utvrđivanja vrijednosti ekoloških faktora i fizioloških procesa (elektronika, radioaktivni izotopi i dr.). Težište istraživanja ekologije šuma bilo je do nedavno usmjereno samo na povećanje šumarske proizvodnje. Težilo se izboru takvih vrsta drveća koje obećavaju najveću proizvodnju drvne sirovine u određenom šumskom staništu. Uvidjelo se, međutim, da maksimalna proizvodnja drvne biomase ne predstavlja istovremeno i optimalni gospodarski učinak. Unošenjem brzorastućih autohtonih vrsta (brzorastuće četinjače, euroameričke topole) u stojbine autohtonih listača stvorene su labilne šumske kulture i plantaže koje ubrzo ugrožava štetna šumska entomofauna i bolesti šumskog drveća. Na uništavanje štetnika i spriječavanje bolesti troše se znatna sredsvta i obično se ne postiže željeni učinak dok se unošenjem pesticida u tlo ugrožavaju destruktori. Porastom standarda te naglim razvojem industrije i urbanizacije sve više se okrećemo općekorisnim funkcijama šume. U razvijenim industrijskim zemljama (SAD, skandinavske zemlje, SR Njemačka) ekološka i socijalna vrijednost šume cijeni se i do 10 puta više od vrijednosti drvne zalihe. Suma se sve više smatra infrastrukturnom kategorijom koja značajno utječe na kvalitetu čovjekova života. Sazrijeva spoznaja o potrehi za višenamjenskom šumom koja istovremeno obavlja ekološku, gospodarsku i socijalnu funkciju. Analiza strukture današnjeg šumskog fonda Evrope ukazuje na prednost šumskih sastojina koje su slične prirodnoj šumi (prašuma). Proučavanjem ostataka evropskih prašuma utvrđena je stabilnost prirodne šume uz prisustvo biološke ravnoteže te istovremena visoka proizvodnja drvne sirovine i ostale biomase koju proizvodi šumski ekosistem. Značajna istraživanja u tome smislu obavljena su u prašumama SR Hrvatske — Čorkovoj uvali, Devčića tavanima i Muškom bunaru (Anić, Prpić, Matić, Rauš i dr.) te u slovenskim i bosanskim prašumama (Mlinšek. Pintarić i dr). Ovisno o razvojnim fazama navedenih prašuma utvrđena je biološka ravnoteža, visoka proizvodnja za određeno stanište i dobro pomlađivanje. Ustanovili smo da prašuma sa svojim razvojnim fazama može poslužiti kao model strukture višenamjenske šume. Industrijska polucija i aerozagađenja supstancijama koje nepovoljno utječu na šumske ekosisteme, zatim reguliranje rijeka i izgradnja hidrocentrala dovode do ugibanja pojedinih vrsta drveća pa i do umiranja čitavih sastojina. Ove pojave dovode ekologiju šuma u žarište zbivanja u smislu traženja rješenja koja jamče opstanak šume i podržavaju njene višenamjenske funkcije. Radi promjene »kemijske klime« i vodnog režima u velikim prostorima ugrožene su danas ove vrste drveća u Hrvatskoj: hrast lužnjak, hrast kitnjak, nizinski brijest (gotovo nestao iz nizinskih šuma), poljski jasen, pitomi kesten, obična jela, obična bukva, obična smreka, srebrolisna lipa. Unutar ekologije šuma proučavaju se biološka svojstva (morfološka konstitucija) i ekološki zahtjevi (fiziološka konstitucija) šumskog drveća. Koristeći spoznaje šumarske pedologije, šumarske fitocenologije i proučivsi stupanj promjene staništa radi antropogenog utjecaja (promjena »kemijske klime«, stupanj oštećenosti ekološkog profila tla erozijom, promjenom 280 |