DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 17 <-- 17 --> PDF |
UDK 630*:581.13 (497.13) »31« Sum. list CX (1986) 283 FIZIOLOGIJA I ISHRANA ŠUMSKOG DRVEĆA TE EKOFIZIOLOGIJA Nikola KOMLKNOVIC* U V O D Već krajem prošlog stoljeća nalazimo u Šumarskom listu radove (P e x id e r 1883, 1884, Koča 1886, Obradović. i dr.) u kojima se razmatra utjecaj stelje na fizikalna i kemijska svojstva tla te ishranu šumskog drveća i opisuju se štete koje se nanose šumi steljarenjem. Autori svoje rasprave zasnivaju na rezultatima istraživanja do kojih se došlo u Njemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama. Početkom ovog stoljeća F. Šando r (1916) je istražio tla šumskih kultura Like i ocijenio njihovu prikladnost za uzgoj običnog bora. Prema dobivenim rezultatima ova su tla općenito nedovoljno opskrbljena fosforom. Nešto kasnije (1931) G r a č a n i n istražuje tlo šumskog rasadnika u Crikvenici i zaključuje da je slabo uspijevanje crnog bora i bagrema u prvom redu rezultat nedovoljne opskrbljenosti tla sa mineralnim hranivima. Gnojidba provedena na osnovu njegovih preporuka dala je pozitivne rezultate. U poslijeratnom periodu dosta se pažnje poklanja ishrani biljaka u šumskim rasadnicima, a također i u kulturama topola i četinjača. Međutim, istraživanja iz ovog područja ne slijede potrebe šumarske operative, koja se oslanja na strana iskustva i iskustva iz poljoprivredne prakse. Nerazvijenost domaćih istraživanja te nedovoljno poznavanje teoretskih osnova ishrane šumskog drveća dovelo je do mnogih negativnih posljedica. Prvenstveno to vrijedi za nekontrolirano, u to vrijeme dosta zagovarano, provođenje kalcifikacije u šumskim rasadnicima. S intenzivnim istraživanjem iz područja fiziologije i ishrane šumskog drveća u SR Hrvatskoj započinje se 1960. godine osnivanjem Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom, a u okviru njegovog Odjela za pedologiju i ishranu. U to vrijeme Odjel raspolaže dobro opremljenim laboratorijem, pa je osnovno obilježje proučavanja koja se u njemu provode eksperimentalng karaktera te statistička i laboratorijska obrada rezultata istraživanja. Značajan podsticaj razvitku istraživanja iz područja fiziologije dao je američki fiziolog J. Hacskayl o koji je 1961. godine održao seminar u Beogradu i Zagrebu. Napisao je i priručnik iz fiziologije i ishrane šumskog drveća (1964) te objavio rad u kom je opisao simptome nedostatka biogenih Dr Nikola Komlenović, Šumarski institut, Jastrebarsko |