DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 36     <-- 36 -->        PDF

đivanju sastojina, gdje je znanost dala veliki prilog kako kod određivanja
načina tako i kod određivanja intenziteta prorede. Ostaje jedan ne baš mali
zadatak da te metode nađu što širu primjenu u praksi a posebno da ih usvoje
oni koji izrađuju osnove gospodarenja.


Kad su u pitanju radovi na njezi šuma do prvih proreda, dakle radovi
pretežno u prvom desetljeću starosti sastojine, onda se na prvo mjesto stavlja
problem visokih troškova, dakle problemi organizacijske prirode, dok su
biološki problemi u većini slučajeva rješeni. Prema tome, glavni zadatak
uzgajivača koji rade na njezi regularnih sastojina do prvih proreda je u tome
da se pronađu najracionalnije metode zahvata koji će osigurati kvalitetnu
sastojinu. Uvođenje za tu svrhu posebno konstruirane mehanizacije je jedan
od puteva koji će u svakom slučaju dati dobre rezultate.


Preborne šume u Hrvatskoj su jedne od najočuvanijih šuma u odnosu na
količinu drvne mase. S obzirom da su to šume u kojima se najmanje radilo
s aspekta uzgajanja šuma ta masa nije raspoređena u prebornu strukturu te
se one nalaze u fazi poremećene preborne strukture te radi toga izostaje
prirodno pomlađivanje. Pored toga što jela izuzetno često i obilno rađa sa
sjemenom, izostanak prirodnog pomlađivanja je posljedica lošeg gospodarenja
u prošlosti. Samo radovi na formiranju preborne strukture zahvata u prebornu
sastojinu s kojima ćemo istovremeno obavljati njegu svih razvojnih
stadija (zaštita i njega pomlatka, čišćenje i prorjeđivanje) te sječe stabala
koje imaju dimenziju zrelosti, omogućit će dobru regeneraciju, stabilnost i
produktivnost tih šuma. Čiste sječe prebornih šuma te unošenje smreke i
drugih autohtonih četinjača u stabilne preborne šume je nažalost velika pogreška
načinjena u šumarstvu Hrvatske. Ispravljanje tih grešaka je najveći
i najvažniji zadatak šumara koji rade u prebornim šumama Hrvatske.


Panjače ili šume niskog uzgojnog oblika zauzimaju velike površine na
području Hrvatske. Pred uzgajivačima stoji veliki zadatak pretvorbe panjača
u šume visokog uzgojnog oblika. Imajući u vidu iskustvo iz prošlih razdoblja
kad se je obavljala direktna konverzija sastojinskog i uzgojnog oblika čistim
sječama panjača i sadnjom četinjača, smatramo da to nije najbolji put pretvorbe
panjača u visoke šume. Panjača je tijekom vremena formirala i
sačuvala šumsko tlo sa svim njegovim osobinama koje su prilagođene ekosistemu
konkretne listače koja se na njemu nalazi. Unošenjem četinjača u
tla koja su u opt´mumu za razvoj autohtonih listača osuđujemo unaprijed
novopodignutu kulturu na propast ili ćemo se morati izvrgnuti ogromnim
troškovima njege i spašavanja unošenih listača. Prema tome naredni zadaci
uzgajivača u Hrvatskoj bi bili pretvorba panjača u sjemenjače. To se može
obaviti oplodnim sječama ako za to postoje uvjeti ili unošenjem sadnica ili
sjemena autohtonih vrsta drveća po principima oplodnih sječa.


3. ZAKLJUČNE NAPOMENE
U ovom kratkom prikazu povijesnog razvoja i sadašnjeg stanja uzgajanja
šuma u Hrvatskoj s malim osvrtom na zadatke koje nas čekaju u budućnosti
htjeli smo na jednom mjestu i u skraćenom obliku dati naše viđenje
problematike uzgajanja šuma kod nas.


311




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Danas se na području Hrvatske nalazi oko 40.000 ha kultura četinjača
različitih vrsta drveća i različite starosti. Svakim danom s radovima koji su
u toku površina se povećava. Radi toga je nužno definirati najvažnije probleme
koji su vezani uz kulture četinjača i koje treba sustavno rješavati.
Mišljenja smo da bi trebali intenzivirati radove na njezi postojećih i budućih
kultura posebno na njezi kultura proredom. Nužno je za svaku kulturu
odrediti intenzitet i način prorede uz određeni turnus prorede, uz napomenu
da su istraživanja na tom području dala dobre rezultate i da se mogu sa
sigurnošću primjeniti u praksi. Osim njega neophodno je raditi na obnovi kultura
koje su doživjele svoju zrelost. Većina kultura podignutih na degradiranim
staništima su imale pionirsku ulogu. Tijekom jedne ophodnje kulture
su odigrale svoju pionirsku ulogu te su ostvarile optimalne uvjete za povratak
autohtone vegetacije na te površine. U većini slučajeva prirodna sukcesija
autohtone vegetacije u stare kulture je dobar putokaz kako treba obnavljati
zrele kulture četinjača. Radovi na znanstvenim istraživanjima tog problema
su upravo dokazali ispravnost takvog stava.


Najvrednije, najproduktivnije i najstabilnije šume u Hrvatskoj su prirodne
autohtone sastojine kao regularne ili preborne sastojine visokog uzgojnog
oblika. Dok su preborne sastojine isključivo vezane za prirodni areal
rasprostranjena obične jele (Abies alba) te s običnom bukvom i običnom
smrekom tvore preborne sastojine, u Hrvatskoj rasprostranjene na oko


300.000 ha, dotle su regularne sastojine u visokom, srednjem i niskom uzgojnom
obliku, kao i u drugim degradicijskim stadijima (šikare, makije i dr.)
te zauzimaju oko 2.000.000 ha površine.
Uzgojni radovi u regularnim sastojinama dijele se na radove njege šuma
i na radove pomlađivanja. Navedeni radovi prate sastojinu od njenog
nastanka pa tijekom cijele ophodnje do dovršene sječe i pomlađivanja. Interesantno
je napomenuti da su radovi u prirodnim sastojinama, posebno radovi
na njezi uvijek bili zapostavljeni dok je trajala kampanja ili »očetinjavanja
« ili »topolarstva«, izuzevši onu zadnju akciju organiziranog pošumljavanja.
Bez obzira na navedeno, u današnje vrijeme je prisutna velika aktivnost
i rad šumara uzgajivača na pomlađivanju regularnih sastojina kao i na
radovima njege, posebno na zaštiti i njezi pomlatka, te čišćenju i proređivanju
sastojina.


Zbog poremećenih strukturnih odnosa u sastojinama nastalih sušenjem
šuma, smanjene drvne mase, izostanka obilnog uroda sjemena, zakorovljavanja
ili zamočvarenja tla, javljaju se problemi kod pomlađivanja sastojina.
Navedeni problemi su ujedno i zadaci šumarske znanosti i prakse koje treba
rješavati danas i u buduće. Umjetno pomlađivanje je samo nužna mjera izazvana
nemoći uzgajivača da sastojinu prirodno pomladi. Izostanak prirodnog
pomlađivanja je znak da u sastojini pucaju karike stabilnosti pa je umjetna
obnova samo posljedica značajnih promjena koje se dešavaju u sastojini i
koje treba rješavati prije nego što dođe do obnove. Putevi i načini rješavanja
tih problema su jasni šumarskoj znanosti i praksi, samo ih treba na
vrijeme i stalno provoditi.


Ako promatramo radove na njezi regularnih sastojina sa stajališta znanstvenih
i praktičnih dostignuća kao i problema koji su ujedno i naredni zadaci,
onda možemo posebno istaknuti da je puno učinjeno na rješavanju problema
njege u šumama Hrvatske. To posebno vrijedni za radove na prorje


310




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Hrvatske najmanje napravilo. Imajući u vidu vrlo kvalitetne prirodne sastojite
hrasta lužnjaka, kitnjaka, obične bukve, obične jele i drugih autohtonih
vrsta drveća mišljenja smo da je intenziviranje radova na čuvanju i


proširenju tog genofonda jedini ispravni put. Podizanje i uzgajanje sjemenskih
plantaža je u svakom slučaju jedan od načina rješavanja tog problema.
Organizacija sjemenarske službe, s jasnim koncepcijama i saznanjem o
izuzetnoj kvaliteti nekih naših vrsta (hrast lužnjak) pa prema tome i drugačijem
administrativnom pristupu kod sabiranja takvog sjemena, predstavlja
prvi i najvažniji korak za budući razvoj ovog značajnog područja uzgajanja
šuma.


Od velikog broja malih, neopremljenih šumskih rasadnika tijekom vremena
se prešlo na veće, mehanizirane rasadnike, opremljene sa svim potrebnim
pratećim objektima. Posebno je veliki skok napravljen u mehaniziranju
rasadničarske proizvodnje, na žalost s pretežno uvoznom mehanizacijom.
Isto tako, u okvirima većih rasadnika u zadnje vrijeme se intenzivno
prelazi na proizvodnju sadnica s obloženim korjenom (kontejnerska proizvodnja)
čija je proizvodnja kompletno mehanizirana.


Daljnji zadatak koji se nameće u rasadničarskoj proizvodnji odnosi se
na istraživanja koja će usavršiti kontejnersku proizvodnju sadnog materijala.
Radovi se moraju odvijati u pravcu pronalaženja kvalitetnijih kontejnera
i supstrata za proizvodnju sadnica četinjača, a posebno treba raditi na
kontejnerima i supstratima kod proizvodnje sadnica listača, gdje već postoje
određeni rezultati kod proizvodnje hrastovih sadnica. Pored radova koje treba
obavljati na pronalaženju novih tehnologija, kontejnera i substrata, nužno
je povećavati stakleničku i plasteničku površinu u rasadnicima, jer su
moderni staklenici i plastenici preduvjet kvalitetne i brze kontejnerske i o-
stale proizvodnje šumskog sadnog materijala.


Podizanje šumskih kultura, posebno četinjača u Hrvatskoj ima dugu i
bogatu tradiciju. Već 1878. godine u Senju je osnovano Nadzorništvo za pošumljavanje
krša s isključivim zadatkom organiziranja i izvođenja radova
na pošumljavanju krša. Od tada pa do danas radovi na podizanju šumskih
kultura su se izvodili bez jednog kontinuiteta nego više kampanjski s dužim
ili kraćim prekidima. Odmah nakon 1945. godine bilježimo jednu veću kampanju
na pošumljavanju i osnivanju kultura četinjača, koja postupno slabi
da bi oko 1960. godine prerasla u široku akciju podizanja kultura i plantaža
euroameričkih topola. Akcija na podizanju topolika je imala formu kampanje
koja kao i sve kampanje pravi i promašaje. Pored velikih rezultata koji su
se tada postigli, posebno na površinama dravskog aluvija, pravljene su i pogreške.
Nije bio rijedak slučaj da su se topole podizale i tamo gdje im
stanišni uvjeti nisu odgovarali a što je još gore, mnoge lužnjakove sastojine
su zamjenjene i na njihovo mjesto su sađene topole koje su u daljnom razvoju
doživjele neuspjeh.


Od 1980. godine pristupa se organiziranoj i smišljenoj akciji pošumljavanja
golih šumskih površina, jednim većim dijelom putem ljetnih akcija s
omladinskim brigadama. Akcija nije kampanjska, a svim radovima predhodi
izrada projekata od stručnjaka specijalista. Isto tako postoji čvrsta veza u
planiranju pošumljavanja i rasadničarske proizvodnje sadnog materijala, što
sve skupa daje nadu za uspjeh i kontinuitet akcije.


309




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Prelaskom šumarske škole iz Križevaca u Zagreb 1898. g.. gdje u sastavu
Filozofskog fakulteta radi kao Šumarska akademija s trogodišnjom a kasnije
s četverogodišnjom nastavom, podiže se nastavni i znanstveni nivo i uzgajanje
šuma, tako da se 1919. godine osnivanje Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta u okvirima Zagrebačkog sveučilišta znanstveno-nastavni rad podiže
na sveučilišni nivo, na kojem je i danas.


U vremenskom razdoblju od 1860. godine do 1919. godine javljaju se
mnogi šumari uzgajivači koji publiciraju značajne radove koji i danas predstavljaju
aktualne radove iz uzgajanja šuma ovog područja. To su pored ostalih
J. Ettinger, M. Rađošević, F. Z. Kesterčanek. A. Petračić, J. Kozarac,


M. Metlaš, B. Kosović, A. Kauders, M. Marinović. F. Cordašić, J. Partaš, V.
Stublić, D. Lasman, P. Agjić, V. Dojković i dr.
Od 1919. do 1945. godine uzgajanje šuma na području Hrvatske se nalazi
pod dominacijom ideja i znanstvene misli Šumarskog fakulteta odnosno predstojnika
Katedre za uzgajanje šuma A. Petrači ć a. U tom vremenskom
razdoblju osjeća se utjecaj znanstvenih radnika Šumarskog fakulteta koji
razvijaju sva područja uzgajanja šuma od sjemenarstva, rasadničarske proizvodnje,
šumskih kultura, melioracije krša, uzgajanja prirodnih sastojina uz
vrlo uočljiv naglasak na biološka svojstva i ekološke zahtjeve drveća i šuma.
Pored A. Petračića tu su još i M. A n i ć, Z. V a j d a a na stranicama
šumarskog časopisa pojavljuju se sa zapaženim radovima i J. Balen, S. Šurić.


J. Španović, J. ŠafarJ. Lončar, J. Smilaj i dr.
Razdoblje nakon 1945. godine u razvoju uzgajanja šuma kako u praksi
tako i u znanosti obilježeno je značajnim utjecajem Zagrebačke škole uzgajanja
šuma koja se razvila na Šumarskom fakultetu u Zagrebu u Katedri za
uzgajanje šuma. Osnivači i idejni vođe su bili A. Petračić i M. Anić a ideju
dalje razvijaju i proširuju I. D e k a n i ć, S. M a t i ć. B. P r p i ć, Đ. R a u š
i drugi. Prirodna sastojina i prirodno pomlađivanje te kompleksno ekosistemsko
sagledavanje sastojina i svih procesa u njoj predstavljaju temeljnu postavku
na kojoj se bazira znanstvena misao ove škole. Uz čvrstu povezanost
staništa i biocenoze s jedne strane te uzajamnost strukture sastojine, ekoloških
faktora i faktora pomlađivanja s druge strane, uzgajivač je u stanju
usmjeravati razvoj sastojine uz strogo respektiranje svih procesa koji se
odvijaju u prirodnoj gospodarskoj šumi a isto tako i u prašumi. To su
temeljne postavke na kojima se baziraju šumsko-uzgojni zahvati i eko-sistemski
pristupi šumama onih koji slijede ideju i misao ove škole.


2. UZGAJANJE ŠUMA DANAS
Uzgojni radovi prate svaku sastojinu od njenog osnivanja sve do sječe
zrele sastojine. U grupu uzgojnih radova spadaju radovi na sjemenarstvu,
rasladničarskoj proizvodnji, podizanju, njezi i obnovi kultura i plantaža te
radovi na pomlađivanju i njezi prirodnih sastojina. Svaka od navedenih faza
uzgajanja šuma se u današnjem trenutku nalazi na određenom stupnju razvoja
u šumarstvu Hrvatske s jasno definiranim stanjem i vizijama za budućnost.


Šumsko sjemenarstvo s fazama radova sabiranja sjemena, dorade, čuvanja
i manipulacije je područje uzgajanja šuma na kojem se u šumarstvu


308




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 32     <-- 32 -->        PDF

UDK 630*2 (497.13) »31« Sum. list CX (1936) 307


SADAŠNJE STANJE I POVIJESNI RAZVOJ UZGAJANJA ŠUMA U
ŠUMARSKOJ PRAKSI I ZNANOSTI HRVATSKE


Slavko MATIĆ*


1. UZGAJANJE SUMA JUČER
Uzgajanje šuma, sa svojim obilježjima temeljne znanstvene i stručne
discipline, imalo je i danas ima vrlo važnu ulogu u razvoju šumarstva Hrvatske
i Jugoslavije. Uzajamnost uzgajanja šuma i šumarstva u širem značenju
očitovala se u čvrstoj povezanosti tijekom povijesnog razvoja. Radi toga možemo
s punim pravom tvrditi da se razvoj šumarstva jedne zemlje može ocjenjivati
prema razvoju i stupnju razvijenosti uzgajanja šuma. Šumarska
znanost a s tim i uzgajanje šuma je nastala iz opravdane bojazni da će zhog
neurednog gospodarenja i neopravdanih sječa nestati šume koje su već tada
prije dva stoljeća davale industriji onog vremena neophodnu sirovinu. Zbog
istih razloga, samo nešto kasnije, ta misao je podrla i na područje Hrvatske,
tako da se već 1946. godine osniva Šumarska sekcija u okviru Hrvatsko-
slavonskog gospodarskog društva. Osnivanjem ovog prvog Šumarskog društva
na slavenskom jugu se udaraju temelji početka organiziranog nastavnog
i znanstvenog rada u našim krajevima a čiji su inicijatori bili šumari
Hrvatske (F. Sporer, D. K o s i A. T o m i ć).


Ovaj datum može u povijesti šumarstva Hrvatske ostati zabilježen kao
prvi korak na organiziranom radu u uzgajanju šuma na podizanju i očuvanju
naših šuma, koje su već tada bile dobrano ugrožene čistim kolonijalnim i
eksploatacijskim sječama.


Nedugo nakon toga, već I860, godine, osniva se u Križevcima Gospodarsko-
šumarsko učilište koje udara temelje šumarskoj nastavi i znanosti ne samo
u Hrvatskoj nego na cijelom slavenskom jugu. Taj datum ostaje isto tako
značajan za razvoj uzgajanja šuma jer obilježava trenutak kada su nastava
i nauka na inicijativu prakse uzele šume ovog područja u svoje ruke te odgojem
i izobrazbom mladih šumarskih inženjera održavaju 126-godišnji kontinuitet
uzgajanja i podizanja naših šuma.


Stručni šumarski časopis »ŠUMARSKI LIST« koji kao organ Hrvatsko-
slavonskog šumarskog društva izlazi 1, liječnja 1877. godine predstavlja značajan
podstrek u razvoju uzgajanja šuma. Na njegovim stranicama se javljaju
najsposobniji šumari onog vremena i pored ostalih obrađuju snačajan
broj uzgajivačkih tema i problema.


* Prof. dr Slavko Matić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska
cesta br. 25.
307




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Radi daljnjeg unapređenja nastave i istraživanja u okviru ovog predmeta
potrebno bi bilo nabaviti novu opremu, proširiti rasadnik, te podići
jedan staklenik sa mogućnošću kontrole svjetla, vlage i temperature, čime
bi se bitno unaprijedila istraživanja na problematici klonskog šumarstva.


Katedra raspolaže većim brojem stranih stručnih knjiga te velikim brojem
separata, čiji je sadržaj vezan za ovo znanstveno područje.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Prvi nastavnik ovog predmeta bio je Akademik
Prof. dr Mirko Vidaković. Od 1966. do 1969. godine u odsutnosti/Prof.
dr Mirka Vidakovića ovaj predmet predaje Mr Ante Krstinić. Prof. dr Mirko
Vidaković po povratku iz Pakistana, gdje je boravio kao ekspert FAO, opet
preuzima ovaj predmet. Od 1968. do 1975. godine pri ovom predmetu djeluje
kao asistent Mr Ante Krstinić. te od 1975. do danas i kao predmetni nastavnik,
uz Prof. dr Mirka Vidakovića.


Od 1960. godine kao stručni suradnik radi Mr Branka Jurković-Bevilacqua.
a od 1986. godine je na ovom premetu postavljen asistent Ing. Davorin
Kajba.


Predmet se predaje u III i IV semestru (2 + 0 i 2 + 1) sa dva dana terenske
nastave za studente dodiplomske nastave. U okviru ovog predmeta
organizirana je i postdiplomska nastava za zvanje magistra znanosti, a materija
iz ovog predmeta predaje se i u okviru pojedinih specijalističkih postdiplomskih
studija.


Nastavnu materiju u okviru ovog predmeta u dodiplomskoj nastavi čine
slijedeća područja genetike i oplemenjivanja šumskog drveća: Molekularna
genetika, genetika kvalitativnih i kvantitativnih svojstava, metode oplemenjivanja
šumskog drveća te dostignuća na oplemenjivanju autohtonih te važnijih
altohtonih vrsta četinjača i listača, primjena dobivenih saznanja u
praksi.


Područja istraživanja u okviru Oplemenjivanja šumskog drveća:


— Nasljeđivanje i oplemenijvanje pojedinih svojstava kod šumskog drveća.
— Meduvrsna hibridizacija i problem inkompatibilnosti kod crnog i običnog
bora (Pinus nigra i P. sylvestris)
— Izučavanje problema sjemenarstva te podizanje klonskih sjemenskih
plantaža.
— Oplemenjivanje listača brzog rasta (Salix, Alnus, Betula)
— Oplemenjivanje za potrebe klonskog šumarstva.
— Namjenska proizvodnja biomase u kratkim ophodnjama (Salix)
— Utjecaj fiksiranog dušika crnom johom na uspijevanje klonova bijele
vrbe.
Za potrebe studenata dodiplomske i postdiplomske nastave postoje slijedeći
udžbenici na hrvatsko-srpskom jeziku:


— Borojević, S. i Borojević, K.: Genetika (udžbenik), Novi Sad, 1976.
— Berberović, Lj.: Uvod u teorijsku genetiku populacija, Sarajevo, 1971.
— Đokić, A.: Biljna genetika, Beograd, 1981.
— Marinković, D.. Tucić, N., Kekić, V.: Genetika, Beograd, 1981.
— Tucović. A.: Genetika sa oplemenijvanjem biljaka, Beograd, 1979.
— Vidaković, M.: Četinjače — morfologija i varijabilnost, Zagreb. 1982.
— Vidaković, M. i Krstinić. A: Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća,
Zagreb, 1985.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 29     <-- 29 -->        PDF

DENDROLOGIJA


Ovaj predmet predaje se u okviru stručnih programskih osnova šumarske
nastave od 1919. godine i to u III i IV semestru. Predmetni nastavnici na
ovom premetu su bili: Prof. dr Antun Levaković (1919 — 1920), Prof. dr
Andrija Petračić (1920 — 1940), Akademik Prof. dr Milan Anić (1940 — 1949).
Ing. Boris Zlatarić (1949—1954) od 1954. do danas Akademik Prof. dr Mirko
Vidaković. Od 1960. godine u okviru Zavoda odnosno Katedre za šumarsku
genetiku i dendrologiju.


U okviru ovog predmeta uz satnicu (2 + 2. 2 + 2) i dva dana terenske
nastave, studentima drugog stupnja nastave predaje se morfologija i varijabilnost
autohtonih i najvažnijih alohtonih vrsta četinjača i listača.


Za potrebe studenata u okviru Šumarske knjižnice studentima stoji na
raspolaganju veći broj udžbenika i skripata na hrvatsko-srpskom jezičnom
području i to:


Akademik Prof. dr M. Anić: Dendrologija (skripta). Zagreb. 1948. godine.
Prof. dr Branislav Jovanović: Dendrologija, Beograd, 1982. godine.
Prof. dr Emilija Vukičević: Dekorativna dendrologija, Beograd. 1982. godine.
Akademik Prof. dr Mirko Vidaković: Četinjače — morfologija i varijabilnost,
Zagreb, 1982. godine.


Za nesmetano i kvalitetno odvijanje nastave u okviru ovog predmeta osim
predmetnog nastavnika Akademika Prof. dr Mirka Vidakovića djeluju i rade
još Mr Josip Karavla, viši predavač te Dr Zelimir Borzan.


Za potrebe znanstvenog rada i postdiplomske nastave u okviru predmeta
Hortikulturna dendrologija pri Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju
postoji dobro opremljena biblioteka, koja posjeduje veći broj vrijednih knjiga,
udžbenika, skripata i separata domaće i strane provenijencije. Spomenuti
literaturni fond stoji na raspolaganju također i studentima dodiplomske nastave
(diplomanti) i postdiplomske nastave (specijalizacija i magisterij).


Područje znanstvenih istraživanja u okviru ove discipline je:


— Morfologija i varijabilnost lipa (Mr Josip Karavla)
— Izučavanje i proizvodnja novih kultivara drveća i grmlja za potrebe
urbanog šumarstva (Dr Zelimir Borzan)
— Izučavanje taksonomske pripadnosti nekih autohtonih vrsta šumskog
drveća (Prof. dr Mirko Vidaković).
Za potrebe unapređenja nastavne i znanstvene djelatnosti u okviru ovog
predmeta potrebno je zaposliti jednog mlađeg asistenta, urediti dendrološku
zbirku za studente, i zbirku za znanstveni rad, te podići novi arboretium u
neposrednoj blizini Zagreba. Također je, kako za nastavu tako i za istraživanja,
potrebna nova oprema.


GENETIKA I OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA


Ovaj predmet, pod nazivom Šumarska genetika, predaje se od 1960. godine,
kada je osnovan i novi Zavod u šumarsku genetiku i dendrologiju na




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 28     <-- 28 -->        PDF

UDK 630*:581.6 + 581.16 (497.13) »31« Sum. list CX (1986) 303


HISTORIJAT I SADAŠNJE STANJE RAZVOJA ŠUMARSKE
BOTANIKE, DENDROLOGIJE I GENETIKE
SA OPLEMENJIVANJEM ŠUMSKOG DRVEĆA


Ante KRSTINIĆ*


BOTANIKA


Botanika je sastavni dio šumarke nastave od osnivanja Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zagrebu 1919. godine. Razvija se u početku u okviru
Zavoda za botaniku pri Filozofskom fakultetu, zatim u Zavodu za botaniku
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a od 1965. godine u okviru Zavoda odnosno
Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.


Prvi nastavnik Botanike bio je Akademik. Prof. dr Ivo Pevalek, koji je
tu dužnost obavljao do 1965. godine. Od 1965. godine Botaniku predaje Prof.
dr Ivo Trinajstić.


U okviru satnice (3 + 2 i 2 + 1) te terenske nastave u trajanju od 4 dana
studenti prve godine se upoznavaju sa osnovama morfologije (anatomija i
organografija), osnavama fiziologije, te sistematike nižih (gljiva) i viših biljaka
(golosjemenjače i kritosjemenjače).


Za potrebe studenata postoje slijedeći udžbenici i skripta:


Prof. dr Ivo Trinajstić: Botanika za šumare I—IV, Zagreb 1966—1968.
(Skripta).


U prvom razdoblju svog djelovanja članovi Zavoda za botaniku Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta bave se različitom znanstvenom problematikom
povezanom sa šumarskim i poljoprivrednim znanostima.


U okviru Katedre za šumarsku genetiku istražuju se sistematski odnosi
nekih polimorfnih rodova (Quercus, Ulmus, Salix, Viola), obavljaju istraživanja
nižih fitocenoloških jedinica u mediteranskim šumama te kartiranje vegetacije.


Za daljnji razvoj ovog predmeta kao i za poboljšanje standarda studiranja
neophodno bi bilo proširiti prostor, opremiti praktikum novim mikroskopima
te kadrovski ojačati ovaj predmet budući veliki broj studenata (250)
iziskuje od predmetnog nastavnika velika fizička i psihička naprezanja (predavanja,
vježbe, terenska nastava, kolokviji, ispiti), što u isto vrijeme i limitira
jači znanstveni zamah istraživanja u okviru ove discipline.


*) Prof. dr. dipl. inž. Ante Krstinić, Zavod za šumarsku genetiku i dendrologiju
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. Simunska cesta br. 25.


303




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Komlenović, N. Mart ino v i ć, J. (1965): Utjecaj plodnosti tla na rast
obične smreke u kulturi Vrelo kod Jastrebarskog. Šumarski list, 3—4, Zagreb.


Komlenović. N., G r a č a n. J.. Mrva. F. (1975: Istraživanje utjecaja mineralnih
gnojiva na urod sjemena američkog borovca u kultur Zelendvor. Šumarski
list 3 — 4, Zagreb.


Komlenović. N., Gračan, J. (1981): The response of some Norway spruce
Picea abies Karst.) provenances to lertilizrs XVII IUFRO Kongres Kyoto;


Komlenović . N.. Cestar , D. (1981): Istraživanje stanja ishrane obične jele
(Abtes alba Mill.) u utvrđenim ekološko-gospodarskim tipovima šuma u SR
Hrvatskoj. Šumarski institut, Jastrebarsko, Radovi 45.


Komlenović. N., Krstinić, A. (1982): Genotipske razlike između nekih klonova
stablastih vrba s obzirom na stanje ishrane. Topola, god. XXVI, broj
133—134.


Komlenović. N. Cestar.D., (1984): Istraživanje stanja ishrane lužnjaka (Quercus
robur L.) u utvrđenim ekološko-gospodarskim tipovima šuma u SR Hrvatskoj.
Šumarski institut, Jastrebarsko, Radovi 59.


M a r t i n o v i ć, J. (1986): Pedologija u šumarskom institutu. Monografija Šumarskog
instituta 1945—1985. Jastrebarsko.
Martinović, J., Vranković, A. (1976): Šumarsko tloznanstvo. Povijest šumarstva
Hrvatske 1846—1976 kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb.


P a p e š, D., G a r a j-V r h o v a c, V., J e 1 a s k a, S. and Kolevska-Pletikap
i ć, B. (1983).: Chromosome behaviours in cultured cell populations of higgher
plants. In: Kew Chromosome Conference II.. 155—163. George Allen
& Unwin, London.


P e v a 1 e k-K o z 1 i n a. B. and J e 1 a s k a. S. (1985): Microclonal propagation of
Prunus avium L. Acta Horti. (Submitted).
P e v a 1 e k-K o z 1 i n a, B. and J e 1 a s k a, S. 1986. In vitro growth and development
of oaks (Quercus robur and Q. Petraea).. Acta Bot. Croat. (In press).


Popov ić B., Komlenović, N. (1970): Ein Versuch mit Stickstoff und Phosphordüngung
beim Anbau von Kiefern und Fichtenkulturen in Lika (Südwest
-Kroatien). Arch. Forstw. 19. 5.


Rastovski . P. (1973): Mineralna ishrana sadnica običnog bora (Pinus silvestris
L.) na pseudogleju, luvisolu i akričnom luvisolu na vapnencu. Zemljište i
biljka, Vol. 27, No 3.


Rastovski , P. (1984): Utjecaj bioelemenata na uspijevanje običnog bora (Pinus
silvestris L.), Doktorska disertacija, Zagreb.
Sanđor , F. (1916): Prvo izvješće o istraživanju tla šumskih kultura u Lici.
VGPHS. Zagreb.


Š k o r i ć, A., H a j d i n, Ž., Martinović, J. (1967): Prilog izboru tala i agrotehničkih
mjera pri intenzivnom uzgoju četinjača na Kordunu. Zemljište i
biljka Vol. 16, 1/3, Beograd.


V i d a k o v i ć, M. and J e 1 a s k a, S. (1983.). Preservation of the gene pool of forest
tree species. Genetika 15, 369—375.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Iz područja pedologije najviše se je do sada radilo na pedološkim istraživanjima
i kartiranju šumskih ekosistema, proučavanju geneze i klasifikacije
šumskih tala, poredbenim pedološko-vegetacijskim istraživanjima, istraživanjima
proizvodnosti tala, pogodnosti tala za osnivanje šumskih kultura,
hidropedološkim istraživanjima ugroženih staništa, istraživanju tala za osnivanje
šumskih rasadnika i dr. U istraživanju svih važnijih problema iz područja
prostornog planiranja i zaštite čovjekova okoliša redovno su uključeni
i pedolozi.


LITERATURA


A n i ć, M. (1963): Utjecaj stajskog gnoja na razvitak kultura hrasta lužnjaka. Šumarski
list 7—8, Zagreb.
A n i ć. J., Komlenović , N. (1984): Utjecaj različitih oblika fosfora na ishranu
biljaka običnog bora (Pinus silvestris L.). Šumarski list 7—8, Zagreb.
Ber i jak . J. (1984): Vegetativno razmnožavanje crnog bora (Pinus nigra Arn) u
kulturi in vitro. Magistarski rad, Zagreb, str. 74.


D e k a n i ć, I. (1971): Intenziviranje proizvodnje drva u cenozi hrasta kitnjaka i
običnog graba (Querco carpinetum croaticum Horv.) primjenom intenzivnih
proreda i fertilizacije različitim mineralnim gnojivima. Šumarski list, 7—3,
Zagreb.


Graca ni n, M. (1931): Istraživanje tla šumskog rasadnika u Crikvenici. Glasnik
za šumske pokuse, 3. Zagreb.
Hacskaylo , J. (1964): Fiziologija ishrana šumskog drveća. Beograd.
J e 1 a s k a, S. (1985): Micropropagation of juvenile Calocedrus decurrens. Acta
Horti. (Submitted).


K o 1 e v s k a-P 1 e t i k a p i ć, B. (1982): In viro studies of callus growth of Pinus
nigra Am. I. Effect of some anorganic and organic nitrogen sources, i II.
Growth regulators requirements and their affects. Acta Bot. Croat. 41. 41—48.
49—55.


Kol e v s k a-P 1 e t i kap i ć, B. (1985): Klonsko razmnožavanje Leuce topola metodom
kulture tkiva. Topola 145—146, 3—8.


K o 1 e v s k a-P 1 e t i k a p i ć, B., J e 1 a s k a, S., Berljak, J. and V i d a k o v i ć, M.
(1983): Bud and shoot formation in juvenile tissue cultur of Pinus nigra. Silvae
Genet. 32, 115—119.


K o 1 e v s k a-P 1 e t i k a p i ć, B. and K r s n i k-R asol, M. (1984): Analysis of adventitious
bud formation in Pinus nigra embryo culture. Acta Bot. Croat. 4.3,
49—57.


Komlenović , N. (1967): Istraživanje utjecaja mineralnih hraniva na rast sadnica
običnog bora (Pinus silvestris L.). Zemljište i biljka, Vol. 16, No 1—3,
Beograd.


Komlenović , N. (1971): Istraživanje godišnjih promjena hraniva u iglicama
evropskog ariša, američkog borovca i zelene duglazije. Šumarski list, 7—8.
Zagreb.


Komlenović . N. (1973): Koncentracija hraniva u iglicama obične smreke (Piceaabies Karst.) kao indikator stanja ishrane kultura. Doktorska disertacija, Zagreb.


Komlenović , N. (1978): Utjecaj mineralnih gnojiva na ishranu i rast obične
smreke (Picea abies Karst.) na lesiviranom akričnom (vrištinskom) tlu. Anali
za šumarstvo 10/1, Zagreb.


Komlenović , N. (1980): Prilog poznavanju kloroze američkog borovca (Pinusstrobus L.) na karbonatnim tlima. Šumarski list. 1—2, Zagreb.


Komlenović , N. (1981): Sezonske promjene sadržaja hraniva u biljkama hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercits pelraea Matt., Libi.). Analiza
šumarstvo 10/1, Zagreb.


300




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 25     <-- 25 -->        PDF

stupci mikrokloniranja Leuce topola (više od 20 križanaca), (KolevskaPletikapić
1985), divlje trešnje (P e v a 1 e k-K o z 1 i n a, Jelaska 1985),
hrasta (Pevalek-Kozlina, Jelaska 1986), breza, bagrem i johe.
Neke od navedenih vrsta (topole, divlja trešnja i breze) su već vrlo dobro
istražene i postupci su tako razrađeni, da omogućavaju brzu i masovnu proizvodnju
topola, breza i divlje trešnje. Za ove vrste razrađen je i postupak
prilagođavanja na rast u vanjskim uvjetima i prilagodbu na normalan postupak
kakav imaju npr. klijanci ili reznice. Ostale vrste, naročito hrast (SI. 7)


ili barem traže još mnogo budućih istraživanja.


SI. 7. Indukcija rasla aksilarnih izdanaka u kulturi hrasta kitnjaka
(Qu. petraea) na hranidbenoj podlozi ACM s dodatkom mješavine


tri citokinina: BA, Kin i 2iP (0,3, 0,1, 0,1 mg/l). Kultura stara


mjesec dana.


Fig. 7 Induction of growth of twigs on oak (type sessile-flowered
oak) on fertilised soil ACM with addition of three citokinines: BA,
Kin and 2iP (0.3, 0,1, 0.1 mg/1). Cultivation duration 1 month.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 24     <-- 24 -->        PDF

BIOTEHNOLOSKA ISTRAŽIVANJA NA VRSTAMA ŠUMSKOG
DRVEĆA*


U ovom trenutku u svijetu šumske drvenaste vrste označene su kao prioritetni
cilj za primjenu biotehnologije na biljkama. S realnim optimizmom
očekuje se da će kombinacija novih biotehnologija s konvencionalnim oplemenjivanjem
pružiti značajno veći dobitak u šumarstvu od primjene istog
postupka u bilo kojem drugom području poljoprivrede.


Naziv biotehnologij a kod višeg bilja podrazumjeva primjenu i
korištenje tehnika stanične i molekularne biologije u oplemenjivanju. Tu se,
dodatno, ubrajaju i tehnike klonske mikropropagacije, sintetičko sjeme, sinteza
sekudarnih produkata i biokonverzija, generativne i somatske hibridizacije,
izmjena staničnih organela. rekombinacija te uvođenje genetičkog materijala.
Na šumskom drveću najobimnija istraživanja, do sada, urađena
su na području istraživanja klonskog razmnožavanja u uvjetima in vitro, dok
su ostale metode još u eksperimentalnoj fazi, a neke u samom početku.


U Laboratoriju za kulturu biljnih stanica na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu u Zagrebu već desetak godina istražuje se mogućnost razmnožavanja
šumskog drveća u uvjetima in vitro. Vrste četinjača i listopadnog drveća
u podjednako zastupljene u ovim ispitivanjima. Crni bor (Pinus nigra
Arn.) je naročito intenzivno istraživan (B e r l j a k 1984, K o 1 e v s k a-P 1 e t ikapić,
Jelaska, Beri jak, Vidaković 1983, K o 1 e v s k a-P 1 et
i k a p i ć, K r s n i k-R a s o 1 1984). Utvrđeno je, da se regeneracija biljaka
in vitro iz eksplantata juvenilnog tkiva (embriji, klijanci i pupovi do tri godine
starih biljaka) može dobiti na tri različita načina: a) indukcijom adventivnih
pupova-izdanaka, b) poticanjem rasta aksilarnih pupova i c) oslobađanjem
supresije meristema u kratkim izdancima (brahiblastima). Utvrđeni
su optimalni hranidbeni i hormonski uvjeti za svaki od navedenih puteve kao
i za svaku pojedinačnu fazu u razvitku biljaka crnog bora in vitro. Uvjeti
su se razlikovali za indukciju, produženje izdanaka, multiplikaciju i zakorjenjivanje.
Također se razrađen i postupak dobivanja održavanja trajnih kultura
kalusnog tkiva crnog bora (K o 1 e v s k a-P 1 e t i k a p i ć 1982). Osim
crnog bora istražuju se i neke druge vrste crnogoričnog drveća, kao npr.:
kalifornijski libocedar (Calocedrus decurrens (Torr.) Florin (Jelaska, 1985)
obalna sekvoja (Seguoia sempervires Endl.), Abies sp. U okviru ovih istraživanja
izvršena su i citogenetska ispitivanja da bi se utvrdila genetska stabilnost
kultura što je važno ako se ovaj sistem želi koristiti u vegetativnom
razmnožavanju neke vrste. Utvrđen je stupanj nestabilnosti u ovisnosti o starosti
kultura i korištenog medija u kalusnim kulturama i u organiziranim
strukturalma u kulturi crnog bora, no on je bio daleko niži od istog kod
nekih drugih biljnih vrsta što budi nadu da bi ovaj način bio pogodan za


kloniranje bora (Papeš, Gara j-V rhovac, Jelaska, Kolevska-
Pletikapić 1983).


Vegetativno razmnožavanje i kloniranje u kulturi tkiva istraženo je i na
većem broju listopadnih vrsta drveća. Metode indukcije adventivnih pupova
i poticanje rasta aksilarnih izdanaka su korištene. Razrađeni su dobro po


*) Ovo poglavlje napisala je Sibila Jelaska. Prirodoslovno-matematički fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.


296




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 23     <-- 23 -->        PDF

SI. 5. Utjecaj gnojidbe na sklopljenost krošanja smreke.


Fig. 5 Influence of fertiliser on density of top of spruce tree.


Tabl. 4. Prosječni broj šiški smrekovih uši šiškarica po tekućem metru
vršnog dijela krošnje


Tretiranje Broj šiški


43,7


o


NP 5,4


NK 6,4


PK 40.9


NPK 6,7


NPK Mg 5,6


NPK Mg 6,2


N — dušik primjenjen u obliku amonijskog sulfata.


NPK-gnojidba značajno je utjecala na smanjenje šteta izazvanih golomrazicom
kod biljaka obične smreke, a još više biljaka omorike i sitkanske
smreke (K o m 1 e n o v i ć, Grača n 1981). U najnovije vrijeme započelo se
istraživanjem utjecaja onečišćenja atmosfere i pedosfere na fiziološke promjene
kod šumskog drveća.


UTJECAJ ISHRANE NA CVATNJU I PLODONOŠENJE


Prva istraživanja odnosa ishrane i cvatnje, odnosno plodonošenja, šumskog
drveća provodila su se kod nas u sjemenskim plantažama. Primjenom
mineralnih gnojiva općenito su postizavani pozitivni rezultati, ali samo u
onim plantažama u kojima je registrirana cvatnja.


Jedan od najegzaktnijh pokusa u cilju izučavanja ove problematike postavljen
je u kulturi američkog borovca u Zelendvoru kraj Varaždina (K o m




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 22     <-- 22 -->        PDF

ISHRANA MIKROELEMENTIMA


U Hrvatskoj je dosta raširena kloroza pojedinih šumskih vrsta na karbonatnim
tlima. Rezultati dosadašnjih istraživanja u poljoprivredi (A n i ć
1984) kao i onih malobrojnih u šumarstvu Martinović 1965, Komlenovi
ć 1977, 1980., i dr.). pokazali su da je kloroza kultura uzgajanih na karbonatnim
tlima vrlo složena i još uvijek nedovoljno proučena pojava. Ovaj fenomen
pored ostalih nepovoljnih čimbenika vrlo često karakterizira i nepovoljna
ishrana željezom. U istraživanjima ishrane makroelementima redovno se prati
i ishrana mikroelementima. Pored željeza najviše su proučavani mangan
i cink. Nedostatak mangana utvrđen je u borovim kulturama osnovanim na
dolomitnoj rendzini kraj Srba. U nizu eksperimenata registriran je negativan
utjecaj fosfora na nakupljanje cinka u biljkama više vrsta četinjača i hrasta
lužnjaka (Komlenović 1984).


Tab. 3. Utjecaj fosfora na koncentracije cinka u iglicama crnog bora
Tretiranje
P %
S a cl r ž a j
Zn pj
o 0.140 83
NK 0.084 121)
NK + P, 0.108 60
NK + P., 0.164 40
NK + P, 0.213 40


ODNOS ISHRANE I UTJECAJA NEPOVOLJNIH BIOTSKIH
I ABIOTSKIH ČIMBENIKA


Već je A n i ć (1963) utvrdio da je primjena stajnjaka u kulturi lužnjaka
omogućila raniji nastup sklopa i naglije gušenje korova. Gnojidba je pomogla
da su stabalca brzo izrasla iz pojasa opasnih mrazova i izbjegla štetama od
divljači (srna). Do sličnih rezultata došli su u svojim istraživanjima Š k o r i ć,
Haj din i Martinović (1967) s običnom smrekom i američkim borovcem
na Kordunu te Komlenovi ć (1979) u istraživanjima s običnom smrekom
na ogulinskom području i na nekim drugim lokalitetima (SI. 5).


Gnojidba NPKMg — gnojivima utjecala je i na promjenu sastava korovske
vegetacije. Tako se je npr. u jednom pokusu udio vrišta osjetno smanjio
na račun bujadi.


U mlađim kulturama primjena mineralnih gnojiva može uzrokovati bujan
razvitak korovske vegetacije i potrebu provođenja intenzivnijih mjera
u prvim godinama nakon njihovog osnivanja (Komlenović , Maye r 1982).


U jednoj kulturi smreke osnovanoj na pseudodgleju (Komlenović ,
1973) primjena deficitarnog dušika odrazila se u smanjenju intenziteta napada
smrekinih uši šiškarica (Tab. 4).




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 21     <-- 21 -->        PDF

VELIKA »UNA


pr6, 3.10 — 31.0IN - 253.V9 p -O.O: N + 164.70 NP pf4,._7«.71 301.71 N-1»3.«>P- 135.06 N1 »617.7» NP


pr,o»->3i.««»13J.2«N*J30.4«p _ 43.S3 N2-IB4.59NP pr7, ´- 71.66 148.07 N M7.il P— 36.14^-´ J7 N P


SI. 3. Odnos koncentracije dušika i fosfora te visine rasta smreke na
pseudogleju.


Fig. 3 Relation between concentration of nitrogen and phosphorus in
needles and height of spruce tree on pseudoclay.


289




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 20     <-- 20 -->        PDF

gleju posebno značajna primjena dušika (Si. 3), dok je na području vriština
izuzetno važna i primjena fosfora (SI. 4). Djelovanje dušika i fosfora ovdje
se prvenstveno odražava kroz njihovu interakciju. Od kakvog je to praktičnog
značenja pokazuju podaci izneseni u tabeli 1.


Tab!. 1. Ovisnost koncentracije dušika o koncentraciji fosfora kod koje se postizavao
najveći prirast smreke


Godišnji visinski


Pokus: Tuločnik


% N prirast smr eke
u cm


0.10 1.59 27.4
0.12 1.65 30.8
0.14 1.72 35.4
0.16 1.79 40.8
0.18 1.85 46.8
0.20 1.92 54.0
Pokus: Lokve


0.10 1.45 8.1
0.12 1.54 9,7
0.14 1.63 11.8
0.16 1.73 14.5
Dosta se istraživala i ishrana običnog bora, koju je najviše proučavao
Rastovski (1984).


Ani ć (1963) je utvrdio vrlo povoljno djelovanje stajnjaka na razvitak
kulture hrasta lužnjaka na pseudogleju. Za ishranu drugih listača. posebno
su zanimljivi radovi Komlenovića i Krstinića (1969 i 1984) u
kojima je istraživan odnos između sadržaja hraniva u lišću i rasta kod stablastih
vrba.


Postavljeni su i terenski pokusi s ciljem da se prouči utjecaj vrsta koje
imaju sposobnost fiksacije atmosferskog dušika, na promjene kemijskih svojstava
tla te ishranu i rast drugih vrsta drveća (joha-stablaste vrbe, joha-hrast.
brnistra-alepski bor).


PPvIRODNE SASTOJINE


U prirodnim sastojinama najviše je istraživano stanje ishrane. Uspoređivanjem
koncentracija hraniva u lišću, odnosno iglicama, s rastom sastojina
zaključivalo se je o njihovoj ishrani. Zavisnost rasta i ishrane proučavana
je kod nas najprije u kulturama američkog borovca (Komlenovi ć 1965),
a zatim u sastojinama obične smreke unutar areala njenog prirodnog rasprostranjenja
(Komlenovi ć 1973). U oba slučaja utvrđena je čvrsta veza između
rasta i koncentracija dušika u iglicama.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 17     <-- 17 -->        PDF

UDK 630*:581.13 (497.13) »31« Sum. list CX (1986) 283


FIZIOLOGIJA I ISHRANA ŠUMSKOG DRVEĆA
TE EKOFIZIOLOGIJA


Nikola KOMLKNOVIC*


U V O D


Već krajem prošlog stoljeća nalazimo u Šumarskom listu radove (P e x id
e r 1883, 1884, Koča 1886, Obradović. i dr.) u kojima se razmatra
utjecaj stelje na fizikalna i kemijska svojstva tla te ishranu šumskog drveća
i opisuju se štete koje se nanose šumi steljarenjem. Autori svoje rasprave
zasnivaju na rezultatima istraživanja do kojih se došlo u Njemačkoj i drugim
zapadnoevropskim zemljama.


Početkom ovog stoljeća F. Šando r (1916) je istražio tla šumskih kultura
Like i ocijenio njihovu prikladnost za uzgoj običnog bora. Prema dobivenim
rezultatima ova su tla općenito nedovoljno opskrbljena fosforom. Nešto
kasnije (1931) G r a č a n i n istražuje tlo šumskog rasadnika u Crikvenici i zaključuje
da je slabo uspijevanje crnog bora i bagrema u prvom redu rezultat
nedovoljne opskrbljenosti tla sa mineralnim hranivima. Gnojidba provedena
na osnovu njegovih preporuka dala je pozitivne rezultate.


U poslijeratnom periodu dosta se pažnje poklanja ishrani biljaka u šumskim
rasadnicima, a također i u kulturama topola i četinjača. Međutim, istraživanja
iz ovog područja ne slijede potrebe šumarske operative, koja se oslanja
na strana iskustva i iskustva iz poljoprivredne prakse. Nerazvijenost domaćih
istraživanja te nedovoljno poznavanje teoretskih osnova ishrane šumskog
drveća dovelo je do mnogih negativnih posljedica. Prvenstveno to vrijedi
za nekontrolirano, u to vrijeme dosta zagovarano, provođenje kalcifikacije
u šumskim rasadnicima.


S intenzivnim istraživanjem iz područja fiziologije i ishrane šumskog
drveća u SR Hrvatskoj započinje se 1960. godine osnivanjem Jugoslavenskog
instituta za četinjače u Jastrebarskom, a u okviru njegovog Odjela za pedologiju
i ishranu. U to vrijeme Odjel raspolaže dobro opremljenim laboratorijem,
pa je osnovno obilježje proučavanja koja se u njemu provode eksperimentalng
karaktera te statistička i laboratorijska obrada rezultata istraživanja.


Značajan podsticaj razvitku istraživanja iz područja fiziologije dao je
američki fiziolog J. Hacskayl o koji je 1961. godine održao seminar u
Beogradu i Zagrebu. Napisao je i priručnik iz fiziologije i ishrane šumskog
drveća (1964) te objavio rad u kom je opisao simptome nedostatka biogenih


Dr Nikola Komlenović, Šumarski institut, Jastrebarsko




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Za uzgoj biljaka glavnih vrsta drveća u rasadnicima posebno su značajna
istraživanja o sezonskim promjenama, akumulaciji i distribuciji hraniva
u sadnicama. Utvrđene su (K o m 1 e n o v i ć 1981) vrlo karakteristične i slične
promjene koncentracije dušika, fosfora i kalija u lišću lužnjaka i kitnjaka.
Sadržaj kalcija povećavao se sa starošću analiziranih organa. Biljke lužnjaka
intenzivnije su producirale biomasu u odnosu na biljke kitnjaka i one su općenito
nakupljale veće količine hraniva, posebno dušika (si. i 1 i 2).


Pored istraživanja ishrane šumskih biljaka na raznim tipovima tala dosta
je proučavana i ishrana biljaka na posebnim supstratima (Komleno vić
1967, 1969, Komlenović i sur. 1979, 1980, 1983, 1985, Rastovski
1983 i dr.). Kao osnovni supstrati najviše su korišteni četinjak, uvozni treseti
(Poljska, SSSR), a zatim domaći treset iz Bosanskog Grahova te neki lokalni
treseti i supstrati. Vrlo su zanimljivi rezultati istraživanja utjecaja sjetvenih
supstrata i ishrane na rast nekih leguminoznih vrsta, u prvom redu bagrema
i brnistre (Komlenović. M a r k o j a, Rastovski 1983. i dr.). Kod
uzgoja ovih vrsta, na tresetu iz Bosanskog Grahova, prihranjivanje dušikom
osjetno je utjecalo na smanjenje broja proizvedenih biljaka. One su imale
i relativno slabije razvijen korijenov sistem, bile su manje odrvenjene i općenito
su ukazivale na simptome prekomjerne ishrane dušikom. Za razliku od
kontrole i PK-tretiranja na korijenju biljaka s N-tretiranjem. slabo su razvile
kvržice Rhizobium sp.. koje u simbiozi s bagremom vrše fiksaciju atmosferskog
No.


ISTRAŽIVANJA O ŠUMSKIM KULTURAMA


Problematika ishrane šumskih kultura izučavana je u brojnim terenskim
pokusima. Rješavan je niz praktičnih problema vezanih za primjenu mineralnih
gnojiva kod osnivanja šumskih kultura i tijekom daljnjeg njihova
uzgoja. Dio radova odnosi se na istraživanje stanja ishrane šumskih kultura,
metode za utvrđivanje opskrbljenosti tla hranivima za šumsku proizvodnju,
primjenu analize biljnog materijala za ocjenu stanja ishrane drveća pojedinim
hranivima i dr.


U jednom od naših prvi istraživanja (Komlenović, Martinović
1965) utvrđeno je da obična smreka pokazuje izvanredno uspijevanje pri
sadržaju u jednogodišnjim iglicama 1,52´Vc N, 0,53´%> P.,0-„ 0,72% Ko i 0,70%>
CaO.


Sa praktičnog i teoretskog stanovišta značajan je niz radova koji obraduju
sezonske promjene sadržaja hraniva u asimilacijskim organima (Komlenović
i sur. 1967. Komlenović 1971, 1973. 1981. i dr.). Utvrđeno
je da su koncentracije hraniva podložne dosta velikim promjenama na početku
vegetacije, dok su njihova kolebanja najmanja u razdoblju listopad —
siječanj kod četinjača, te između sredine kolovoza i sredine rujna kod ariša
i hrastova. Period u kom su promjene koncentracija hraniva najmanje, najpovoljniji
je za uzimanje uzoraka radi utvrđivanja stanja ishrane.


Za bolje razumijevanje odnose između rasta te sadržaja hraniva u tlu
i iglicama vrlo su značajni radovi u kojima se iznose rezultati višegodišnjih
kompleksnih istraživanja u pokusima s običnom smrekom (Komlenović ,
Martinović, Milković 1969, Popovi ć, Komlenović 1970,
Komlenovi ć 1973, 1975. 1978. i dr.). Tako je za uzgoj smreke na pseudo


285




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 18     <-- 18 -->        PDF

makro i mikroelemenata kod biljaka američkog borovca. Ovom problematikom
bavili su se i bave se: B. Popović, N. Komlenović, J. i M. Anić, P.
Rastovski, N. Pezdirc, P. Prpić, J. Martinović, I Dekanić. B. Mayer i dr.


Tiskani radovi tretiraju velik broj problema iz ove široke oblasti. Istražuje
se ishrana šumskog drveća u rasadnicima, kulturama i prirodnim sastojinama.
Pored vrsta, doza, najpovoljnijeg vremena i tehnike primjene mineralnih
gnojiva, proučava se utjecaj različitih oblika hraniva na uspijevanja
šumskog drveća, ishrana mikroelementima, -odnos gnojidbe i uzgojnih zahvata,
odnos ishrane i otpornosti s obzirom na utjecaj nepovoljnih biotskih i abiotskih
čimbenika, genetska specifičnost mineralne ishrane, odnos ishrane i plodošenja.
utjecaj požara vegetacije na sadržaj hraniva u tlu i ishranu šumskog
drveća, uloga mikoroze kod usvajanja hranjiva, biološka fiksacija dušika i dr.


Osim djelovanja ishrane na uspijevanje šumskog drveća i drugih praktičnih
značajki proučavaju se i njene teoretske osnove. Dosta se istraživao
odnos između sadržaja hraniva u tlu i biljci te rasta, kruženja elemenata
u šumskim ekosistemima i dr. Radilo se na testiranju različitih kemijskih
metoda u cilju utvrđivanja sadržaja pojedinih biljnih hraniva u tlu i biljci,
penetraciji P-52 u raznim tipovima tala (Prpić , F i 1 i p a n 1969) i dr.


U Laboratoriju za kulturu biljnih stanica na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu u Zagrebu već desetak godina vrlo uspješno istražuje se mogućnost
razmnožavanja šumskog drveća u uvjetima in vitro.


U manjem opsegu u nas se proučavala i primjena regulatora kod vegetativnog
razmnožavanja pojedinih šumskih vrsta reznicama. Započelo se i sa
istraživanjima utjecaja onečišćenja okoliša na fiziološke promjene šumskog
drveća.


ISTRAŽIVANJE MINERALNE ISHRANE BILJAKA
U RASADNICIMA


Provodeći istraživanja ishrane običnog bora uzgajanog na distričnom smeđem
tlu i pseudogleju, Komlenovi ć (1967) je utvrdio da se primjenom
odgovorajućih mineralnih gnojiva može u značajnoj mjeri utjecati na kvalitet
proizvedenih sadnica. Kod sadržaja P>0-, u iglicama od 0,26 pojavili su
se vizuelni simptomi nedostatka fosfora u vidu ljubičastog oboljenja iglica.
U navedenom i nekim drugim radovima utvrđeno je da se na četinjku mogu
proizvesti vrlo kvalitetne sadnice četinjače. Iglice običnog bora sadržavale su
pri tome 2,20% N, 0,45% P205 i 0.32% K20 nakon prve te 1,70% N, 0.48%
P,0- i 0,40% K.,0 nakon druge vegetacije.


Dosta se radilo na rješavanju izbora najpovoljnijih vrsta i doza mineralnih
gnojiva kao i tehnici njihove primjene (Komlenovi ć 1975, 1980, Rastovsk
i 1984. i dr.). Utvrđeno je da je za uzgoj običnog bora na pseudogleju
i luvisolu limltirajuće hranivo dušik, a na akričnoni luvisolu fosfor.
Amonijev nitrat najjače je utjecao na rast obične smreke u Jastrebarskom
kada je bio primjenjen .sredinom mjeseca svibnja. Kod običnog bora na pseudogleju
i luvisolu također su najbolji rezultati polučeni primjenom amonijskog
sulfata u svibnju i lipnju. Na akričnom luvisolu prihranjivanje
vapneno-amonijskom salitrom pokazalo se optimalnim u drugoj polovini mjeseca
travnja.


284