DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Za uzgoj biljaka glavnih vrsta drveća u rasadnicima posebno su značajna istraživanja o sezonskim promjenama, akumulaciji i distribuciji hraniva u sadnicama. Utvrđene su (K o m 1 e n o v i ć 1981) vrlo karakteristične i slične promjene koncentracije dušika, fosfora i kalija u lišću lužnjaka i kitnjaka. Sadržaj kalcija povećavao se sa starošću analiziranih organa. Biljke lužnjaka intenzivnije su producirale biomasu u odnosu na biljke kitnjaka i one su općenito nakupljale veće količine hraniva, posebno dušika (si. i 1 i 2). Pored istraživanja ishrane šumskih biljaka na raznim tipovima tala dosta je proučavana i ishrana biljaka na posebnim supstratima (Komleno vić 1967, 1969, Komlenović i sur. 1979, 1980, 1983, 1985, Rastovski 1983 i dr.). Kao osnovni supstrati najviše su korišteni četinjak, uvozni treseti (Poljska, SSSR), a zatim domaći treset iz Bosanskog Grahova te neki lokalni treseti i supstrati. Vrlo su zanimljivi rezultati istraživanja utjecaja sjetvenih supstrata i ishrane na rast nekih leguminoznih vrsta, u prvom redu bagrema i brnistre (Komlenović. M a r k o j a, Rastovski 1983. i dr.). Kod uzgoja ovih vrsta, na tresetu iz Bosanskog Grahova, prihranjivanje dušikom osjetno je utjecalo na smanjenje broja proizvedenih biljaka. One su imale i relativno slabije razvijen korijenov sistem, bile su manje odrvenjene i općenito su ukazivale na simptome prekomjerne ishrane dušikom. Za razliku od kontrole i PK-tretiranja na korijenju biljaka s N-tretiranjem. slabo su razvile kvržice Rhizobium sp.. koje u simbiozi s bagremom vrše fiksaciju atmosferskog No. ISTRAŽIVANJA O ŠUMSKIM KULTURAMA Problematika ishrane šumskih kultura izučavana je u brojnim terenskim pokusima. Rješavan je niz praktičnih problema vezanih za primjenu mineralnih gnojiva kod osnivanja šumskih kultura i tijekom daljnjeg njihova uzgoja. Dio radova odnosi se na istraživanje stanja ishrane šumskih kultura, metode za utvrđivanje opskrbljenosti tla hranivima za šumsku proizvodnju, primjenu analize biljnog materijala za ocjenu stanja ishrane drveća pojedinim hranivima i dr. U jednom od naših prvi istraživanja (Komlenović, Martinović 1965) utvrđeno je da obična smreka pokazuje izvanredno uspijevanje pri sadržaju u jednogodišnjim iglicama 1,52´Vc N, 0,53´%> P.,0-„ 0,72% Ko i 0,70%> CaO. Sa praktičnog i teoretskog stanovišta značajan je niz radova koji obraduju sezonske promjene sadržaja hraniva u asimilacijskim organima (Komlenović i sur. 1967. Komlenović 1971, 1973. 1981. i dr.). Utvrđeno je da su koncentracije hraniva podložne dosta velikim promjenama na početku vegetacije, dok su njihova kolebanja najmanja u razdoblju listopad — siječanj kod četinjača, te između sredine kolovoza i sredine rujna kod ariša i hrastova. Period u kom su promjene koncentracija hraniva najmanje, najpovoljniji je za uzimanje uzoraka radi utvrđivanja stanja ishrane. Za bolje razumijevanje odnose između rasta te sadržaja hraniva u tlu i iglicama vrlo su značajni radovi u kojima se iznose rezultati višegodišnjih kompleksnih istraživanja u pokusima s običnom smrekom (Komlenović , Martinović, Milković 1969, Popovi ć, Komlenović 1970, Komlenovi ć 1973, 1975. 1978. i dr.). Tako je za uzgoj smreke na pseudo 285 |