DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Prelaskom šumarske škole iz Križevaca u Zagreb 1898. g.. gdje u sastavu Filozofskog fakulteta radi kao Šumarska akademija s trogodišnjom a kasnije s četverogodišnjom nastavom, podiže se nastavni i znanstveni nivo i uzgajanje šuma, tako da se 1919. godine osnivanje Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u okvirima Zagrebačkog sveučilišta znanstveno-nastavni rad podiže na sveučilišni nivo, na kojem je i danas. U vremenskom razdoblju od 1860. godine do 1919. godine javljaju se mnogi šumari uzgajivači koji publiciraju značajne radove koji i danas predstavljaju aktualne radove iz uzgajanja šuma ovog područja. To su pored ostalih J. Ettinger, M. Rađošević, F. Z. Kesterčanek. A. Petračić, J. Kozarac, M. Metlaš, B. Kosović, A. Kauders, M. Marinović. F. Cordašić, J. Partaš, V. Stublić, D. Lasman, P. Agjić, V. Dojković i dr. Od 1919. do 1945. godine uzgajanje šuma na području Hrvatske se nalazi pod dominacijom ideja i znanstvene misli Šumarskog fakulteta odnosno predstojnika Katedre za uzgajanje šuma A. Petrači ć a. U tom vremenskom razdoblju osjeća se utjecaj znanstvenih radnika Šumarskog fakulteta koji razvijaju sva područja uzgajanja šuma od sjemenarstva, rasadničarske proizvodnje, šumskih kultura, melioracije krša, uzgajanja prirodnih sastojina uz vrlo uočljiv naglasak na biološka svojstva i ekološke zahtjeve drveća i šuma. Pored A. Petračića tu su još i M. A n i ć, Z. V a j d a a na stranicama šumarskog časopisa pojavljuju se sa zapaženim radovima i J. Balen, S. Šurić. J. Španović, J. ŠafarJ. Lončar, J. Smilaj i dr. Razdoblje nakon 1945. godine u razvoju uzgajanja šuma kako u praksi tako i u znanosti obilježeno je značajnim utjecajem Zagrebačke škole uzgajanja šuma koja se razvila na Šumarskom fakultetu u Zagrebu u Katedri za uzgajanje šuma. Osnivači i idejni vođe su bili A. Petračić i M. Anić a ideju dalje razvijaju i proširuju I. D e k a n i ć, S. M a t i ć. B. P r p i ć, Đ. R a u š i drugi. Prirodna sastojina i prirodno pomlađivanje te kompleksno ekosistemsko sagledavanje sastojina i svih procesa u njoj predstavljaju temeljnu postavku na kojoj se bazira znanstvena misao ove škole. Uz čvrstu povezanost staništa i biocenoze s jedne strane te uzajamnost strukture sastojine, ekoloških faktora i faktora pomlađivanja s druge strane, uzgajivač je u stanju usmjeravati razvoj sastojine uz strogo respektiranje svih procesa koji se odvijaju u prirodnoj gospodarskoj šumi a isto tako i u prašumi. To su temeljne postavke na kojima se baziraju šumsko-uzgojni zahvati i eko-sistemski pristupi šumama onih koji slijede ideju i misao ove škole. 2. UZGAJANJE ŠUMA DANAS Uzgojni radovi prate svaku sastojinu od njenog osnivanja sve do sječe zrele sastojine. U grupu uzgojnih radova spadaju radovi na sjemenarstvu, rasladničarskoj proizvodnji, podizanju, njezi i obnovi kultura i plantaža te radovi na pomlađivanju i njezi prirodnih sastojina. Svaka od navedenih faza uzgajanja šuma se u današnjem trenutku nalazi na određenom stupnju razvoja u šumarstvu Hrvatske s jasno definiranim stanjem i vizijama za budućnost. Šumsko sjemenarstvo s fazama radova sabiranja sjemena, dorade, čuvanja i manipulacije je područje uzgajanja šuma na kojem se u šumarstvu 308 |