DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 38 <-- 38 --> PDF |
UDK 630*4 (497.13) --31« Sum. list CX (10B6) 313 RAZVOJ I SADAŠNJE STANJE ZAŠTITE ŠUMA Milan ANDROIC v U pojedinim razvojnim etapama Društva odnos prema šumi dolazio je do izražaja na različite načine: od osvajanja poljoprivrednih površina na račun šuma, kojih je tada bilo u izobilju, do spoznaje, da su šume od neprocjenjive koristi u materijalnom i općekorisnom smislu. Sve do kraja 18. stoljeća šume su bile izvrgnute uništavanju i čovjek je prema šumi imao negativan stav. Relativno mali broj stanovnika u prošlosti, nerazvijena industrija koja bi crpila sirovine iz šume nisu u Evropi, pa ni u nas zahtijevale neke posebne mjere za očuvanje i zaštitu šuma. Ipak u pojedinim krajevima pokazale su posljedice nerazumnog postupka sa šumama njihovom devastacijom, pojavama aridnosti, erozije, bujica i krša. Strah od nestašice drva, a i sve manje drva pogodnog za gradnju brodova u ono vrijeme, primorale ´su tadašnje vlasti da nastoje spriječiti bezobzirno uništavanje šuma. O tome postoji dokumentacija stara više stotina godina. U gradskim statutima: ninskom iz 1103. godine, korčulanskom iz 1240. godine, dubrovačkom iz 1272. godine, trogirskom iz 1327. godine, krčkom iz 1388. godine i dr. nalaze se propisi o očuvanju šuma od neracionalne sječe pašarenja i požara. Nije čudo. da su takvi propisi nastali prvo na području sadašnjeg devastiranog Krasa, jer su tu socio-ekonomski uvjeti bili takvi, da su antropogeni faktori u nepovoljnim ekološkim uvjetima bili značajni faktor u narušavanju ekološkog balansa u šumama te su prvotne šumske zajednice bile zamijenjene raznim degradacijskim stadijima s terminalnom fazom stvaranja golog krša. U kontinentalnom dijelu naše zemlje taj proces devastacije šuma nastupio je kasnije i nije imao, niti intenzitet niti tok kao onaj na kršu. A i posljedice su na relativnom šumskom tlu bile daleko blaže. Razvojem Društva rastu i potrebe za drvom u raznim granama ljudske djelatnosti i spoznaja o općekorisnim funkcijama šuma, pa se sve više mijenja do tada negativni stav prema šumama i javlja potreba za njeno očuvanje i zaštitu. No proces uništavanja šuma već je toliko uznapredovao, da su ogromne površine na kršu ogoljele, a površina šuma u cijeloj Evropi svedena je na 25l% od prvotne, što je imalo velike negativne posljedice za klimu, floru, faunu i za život čovjeka uopće. Zaštiti šuma mnogo su pridonijele već spomenute legislative i šumarske discipline uzgajanja i uređivanja šuma, koje se razvijaje sredinom devetnaestog stoljeća i vodile računa o pomlađivanju, njezi i racionalnoj sječi te o principu potrajnosti, elementima veoma značajnim za održavanje stabiliteta šumskih ekosistema, u krajnjoj liniji i njihova zdravstvenog stanja. No unatoč tome opasnost po šume postaje sve veća. Razvoj tehnike, tehnologije´ i znanosti donio je neslućeni napredak u razvoju Društva te standardu i kva*) Prof. dr dipl. inž. Milan Androić, sveučilišni profesor u miru, Zagreb, Čazmanska bb. |