DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Prema Vaš i ću u Srbiji sušenje bukve ima ovaj slijed: intenzivna sječa, insolacija, upala kore, napad štetnika Taprorychus bicolor i gljive Fames fomentarius. D Ostale vrste drveća Pored navedenih dominantnih vrsta drveća u prirodnim ekosistemima u manjem ili većem opsegu suše se i kesten, topole, bor. Uzročnici su neki štetnici ili patogeni, od kojih su neki introdukcirani iz drugih zemalja. Tako je davno poznati patogen Endothia parasitica unesen iz Italije utvrđen na kestenu u većini predjela, gdje se ova vrsta nalazi. Na topolama je utvrđen velik broj štetnika od kojih su uneseni Melanophylai picta i Agrilus suvorovi (Buprestide), Monosteira unicostuta (Hemiptera). Velike štete čine strižibube Saperda populnea i S. carcharias, pipa Cryptorrynchus lophati te gusjenice raznih leptira iz porodica Sessidae Cossidae, Noctuidae Lymantridae, Tortricidae, Notodontidae i dr. Od patogena štetni su Marsonia brunnea na lišću. i Dotichiza populea na kori. U priobalnom području velike štete na borovima pričinjava borov četnjak (Thaumatopoea pityocavipa), borov savijač (Rhyacionia buoliana) te vrste potkornjaka borovi srčikari (Blastophagus piniperda i B. minor). E Ostali problemi zaštite šuma Pored navedenih problema, velike štete u šumama nastaju uslijed klimatskih ekstrema: suše, studeni, mrazevi, vjetra, snjegoloma i td. te požara. Klimatski ekstremi, osobito oštre i duge zime, kasni proljetni mrazevi ekstremno sušni periodi, snijeg i vjetar, mogu nanijeti u šumama velike štete protiv kojih, nažalost, ne raspolažemo efikasnim sredstvima obrane. Sušni periodi, osobito ako se ponavljaju i dugo traju, dovode do slabljenja drveća u sastojinama i stvaranju dispoziciju za masovnu pojavu štetnika i patogena, a mogu se pojaviti i sušenja pojedinih izbojaka. grana i cijelih stabala na širokom području. F Požari Važno poglavlje u zaštiti šuma u nas su požari. Požari predstavljaju veliku opasnost osobito u priobalnom području i na otocima za makiju i borove kulture. Uzorci su u većini slučajeva antropogenog porijekla, pa i obranu treba usmjeriti prije svega u cilju preventive. U suzbijanju i sprečavanju nastalih požara veliku zadaću imaju šumarske organizacije, koje trebaju jačati nadzornu i obavještajnu službu, osnivati protupožarne stanice i modernizirati ih, sudjelovati u izobrazbi kadrova i edukaciji stanovništva za sprečavanje požara, provoditi adekvatne uzgojne i uređajne mjere, izgrađivati staze, puteve i prosjeke u svrhu lakšeg pristupa, izgradnju i smještaj hidrofora i dr. Slijede radovi za funkcioniranje reprepresivnih mjera nabava terestričkih aparata za gašenje požara, kemikalija i, najzad, aviona. U svim tim akcijama potrebna je koordinacija s ostalim organizacijama koje u slučaju požara sudjeluju u gašenju: vatrogasnim društvima, armijom, društvenopolitičkim organizacijama i dr. Šumski požari su toliko velika opasnost ne samo za šume već i za okolinu da zahtijevaju angažiranje šire društvene zajednice i dogovor svih zainteresi 316 |