DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Pored dužice proizvode se planke i druga (u šumi) rezana i tesana grada,
kolarsko drvo, drvo za kućanstvo i drugo sitno drvo.


Od tesanog građevnog drva vidno mjesto zauzimali su bordonali (brvna),
koji su se izrađivali od jelovine, smreke, borovine i ariševine. Prije prvog
svjetskog rata bordonali su se preko Rijeke izvozili u Francusku.


Od 1850. g. intenzivno su se gradile željezničke pruge što je dovelo do
velike potražnje željezničkih pragova, koji su se izrađivali tesanjem. Za izradu
dužice koristilo se najkvalitetnije drvo, a za pragove se moglo koristiti
i drvo lošije kvalitete.


Topolovina, vrbovina, lipovina upotrebljavale su se za izradu korita, lopata
i sličnih predmeta.


Šindra, kao Sortiment cjepanog drva, izrađivala se od četinjača, a ponekad
iz hrastovine. Za proizvodnju su potrebna veoma cjepka i kvalitetna
stabla.


Potaša se u Slavoniji proizvodi već u 18. stoljeću. Za jedan cent pepeljike
potrebno je bilo spaliti 32—48 prm drva, pretežno bukovine.
Proizvodnja drvnog uglja zauzimala je u prošlosti vidno mjesto.


Sporedni šumski proizvodi su se iskorišćivali u velikoj mjeri, dok je
danas njihov značaj kod nas znatno smanjen.


II RAZDOBLJE NAKON IZGRADNJE PARNIH PILANA
DO NAJNOVIJEG VREMENA


U Hrvatskoj su se pilane gradile već u 15. i 16. stoljeću (Crikvenica,
Čabar). Prva pilana gradi se u Brodskoj pukovniji 1837. godine. Prema B ićanić
u (4), prva parna pilana na području Slavonije izgrađena je u Orahovici
1858. g. U Gorskom Kotaru prva veća parna pilana podignuta je 1874.


g. u Lokvama.
Izgradnja željezničkih pruga omogućila je transport drva i drvnih proizvoda,
pa se gradnjom parnih pilana uvodi suvremena pilanska prerada drva.


Radove u iskorišćivanju šuma u ovom razdoblju prikazat ćemo po fazama
eksploatacije šuma: A. Obaranje stabala i izrada sortimenata (sječa i
izrada), B. Transport: a) Privlačenje drva, b) Prijevoz drva s utovarom i istovarom.


Uz opis radova u najnovije vrijeme, osvrnut ćemo se i na način rada u
prošlosti.


A Sječa i izrada


Da bi se mogao shvatiti opseg radova u iskorišćivanju šuma prikazat ćemo
godišnji etat zadnjih godina u SR Hrvatskoj, koji u pojedinim godinama
nešto varira.


Godišnje se ukupno posječe 4.595.000 m:! bruto drvne mase od čega na društvene
šume otpada 93%, a na privatne 7°/o.


Iz pregleda 1 se vidi da u posječenoj drvnoj masi listače sudjeluju ca.
85%, a četinjače ca. 15*/». Od listača je najzastupljenija bukva s 37B/».


324