DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Za privlačenje prostornog drva iznošenjem primjenjuju se i traktori sa
specijalnim uređajima, uglavnom domaće proizvodnje.
Brojno stanje traktora i traktorskih prikolica prema I g r č i ć u (14)
prikazano je u pregledu 3.*
Učinak nekoliko tipova traktora kod privlačenja i izvoženja drva prikazan
je u tabeli 1.


Kod vuče po tlu primjenjuje se deblovna i poludeblovna metoda, metoda
utovarnih dužina, rjeđe sortimentna metoda, dok se kod izvoza forvarderima
i traktorima s prikolicama primjenjuje sortimentna metoda.


Privlačenje drva nije potpuno mehanizirano, pa se još primjenjuje i konjska
vuča. Poseban problem predstavlja privlačenje prostornog drva iz teško
pristupačnih predjela. Zadovoljavajuće rješenje još nije nađeno, pa se još
uvijek primjenjuju samarice (tovarni konji).


Pored traktorskih terena dio šumskih terena se može nazvati terenom
traktora i žičara, a jedan dio isključivim područjem žičara. Zičare su se
jedno vrijeme nakon Oslobođenja primjenjivale, zatim je njihov broj smanjen,
tako da su u primjeni ostale tri prijenosne žičare. U posljednje vrijeme
se unajmljuju u nekim slučajevima mobilne žičare.


Šumske željeznice su gotovo potpuno likvidirane a umjesto njih građene
su i grade se šumske ceste. Pored cesta grade se i šumske vlake pa tako
možemo govoriti o primarnoj i sekundarnoj otvorenosti šuma.


Primarna otvorenost šuma kamionskim cestama nije svuda zadovoljavajuća
i različita je kod pojedinih šumskih gospodarstava, iznosi u prosjeku
5 m/ha do preko 12 m/ha, s tim da na pojedinim područjima otvorenost doseže
i 35 m/ha. Stoga je potrebno mrežu šumskih cesta proširivati, vodeći
računa o tome da se obzirom na specifičnosti pojedinih područja dostigne
optimalna otvorenost.


Gradnji šumskih vlaka je cilj da se omogući primjena traktora kod privlačenja
kao i da se izbjegne kretanje traktora po sastojini. Traktori se trebaju
kretati po vlakama, a sakupljanje drva do vlaka obavlja se vitlom montiranim
na traktor ili nekim drugim sredstvom. U gušćim, pogotovo mlađim
sastojinama, primjena traktora za privlačenje drva bez sekundarnog otvaranja
nije ni moguća. Težnja je da razmak vlaka u prosjeku bude ca. 100 m,
i to na ravnijim terenima 120 m a na nagnutim terenima 80 m, što bi odgovaralo
gustoći mreže vlaka (traktorskih puteva) od 100 m/ha, 83 m/ha,
odn. 125 m/ha. Optimalna gustoća sekundarne mreže puteva je u fazi istraživanja.


b Prijevoz drva s utovarom i istovarom


Kako je naprijed napomenuto, drvo se ranije prevozilo šumskim željeznicama
a danas cestama.


Drvo se prevozi kamionima, odn. kamionima s prikolicama. Na kraćim
udaljenostima drvo se prevozi traktorima s prikolicom te forvarderima, koji
služe i za izvoz, tako da se na taj način eliminira pretovar.


Kako je rečeno, u dosta slučajeva se primjenjuje deblovna i poludeblovna
metoda, pri čemu je obično obuhvaćen dio debla koji sadrži tehničko drvo.
U tom slučaju se na pomoćnom stovarištu vrši prepilivanje u Sortimente (trupce
i dr.) koji se prevoze. Duga oblovina se rjeđe prevozi.


* Na str. 325.