DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 57 <-- 57 --> PDF |
SR Bosnom i Hercegovinom u pravcu Bihaća i dalje tom granicom do na kraj Dalmacije. Jugozapadni dio Kraškog područja, 1. j . dio koji obuhvaća Istru, Kvarnersko primorje s pozadinom do najviših kosa, Liku i Dalmaciju te sve otoke, koji je, osim nekih izuzetaka, bio skoro posve ogoljen, područje je krša.. Na kršu, na dijelovima koji se nisu mogli iskorišćivati ratarskom proizvodnjom, mjestimično se nalazili ostaci dendroflore a mjestimično bio je goli kamenjar. Poslije drugog svjetskog rata uslijed promjenjenih ekonomsko-socijalnih uvjeta života i na tom području, a osobito zakonskom zabranom koza ( kao dio akcije u cijeloj Jugoslaviji), prirodnom obnovom ili zahvatom čovjeka (pošumljavanja, podmladne sječe) ponovo su dobile šumski pokrov, Mjestimično taj pokrov ne razvija se dalje od šibljaka ili, u području zajednice česmine (Quercus ilex L.), gariga, što je posljedica stanišnih uslova odnosno za razvoj drveća nepovoljne geološke podloge (horizontalna uslojenost stijena i plitkoća tla). Ipak još se nalaze velike površine kamenjara na kojima na kojima se šuma može podići samo pošumljavanjem i tako »ozeleniti goli krš«. Međutim na ovom dijelu kraškog područja Hrvatske postoji potreba podizanja i kvalitetnijih sastojina ne samo u clju zaštite nego i iskorišćivanja. Degradirani dio Kraškog područja definiran je i u Zakonu o šumama iz 1983. kao »šume i šumska zemljišta na području krša« (čl, 75 — 83). Cjelokupni krš Zakon je podijelio na dva šumska (šumskokrška) područja i to Istarsko-primorsko-ličko i Dalmatinsko šumskokrško područje. Po toj podjeli obuhvaćene su sve općine u Dalmaciji (24) i Istre (9), jedna općina u Lici (Gračac) te dijelovi općina na Kvarnerskom Primorju (3) i Like (3) s ukupnom površinom od 22.296 km2, što čini 39% površine Hrvatske. Na tom prostoru živi 1,423.601 stanovnik ili 31% od ukupnog stanovništva SRH. Prema procjenjenim veličinama s kojima raspolažemo unutar svake općine određena su tzv. uža područja krša kao šume u ukupnoj površini od 10.399 km2 što je 18% ukupne površine naše Republike. Evo i detaljnih podataka o šumama u koje su uključene sve šume prema) vlasništvu, osim Dalmacije gdje nismo raspolagali s podacima o šumama na kojima postoji pravo vlasništva. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta 56% se odnosi na Dalmaciju, 25% na Istru i Hrvatsko primorje i 19% na Liku. Šuma i šumsko zemljište ukupno je razvrstano na obraslo (63%), neobraslo (33%) i neplodno (4%), a u obraslom (63%) je dalje raspoređeno na visoke šume i kulture (10%), niske šume (37%), šikare (11%) i makije (5%). Drvna masa obraslog šumskog zemljišta prosječno iznosi 44 m3/ha ili ukupno 29,000.000 m:i drvne mase, godišnji tečajni prirast 940.000 m3 ili 1,4 m3/ha i godišnji etat 700.000 m3 ili 1.1 m:i ha. Sve su to procijenjene veličine, a izradom programa za gospodarenje šumskokrškim područjima koji su upravo u toku, sigurno ćemo dobiti potpuniju sliku. Ekološke karakteristike Kako već naprijed rečeno, geološki Kraško područje je područje karbonatnih stijena vapnenca i dolomita s mjestimičnim naslagama fliša, lapora te diluvijalnih i aluvijalnih tvorevina. Kompaktnost karbonatnih stijena je različita, ali uvijek s dovoljno vertikalnih i horizontalnih pukotina kojima brzo 334 |