DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 62 <-- 62 --> PDF |
1. Prvih godina po Oslobođenju, od 1945. do 1947, pošumljavanje je većinom obavljano dobrovoljnim radom, »frontovskim akcijama«, kako je to bilo i na drugim javnim radovima za obnovu ratom opustošene zemlje. Akcije su organizirale narodnooslobodilački odbori a stručno rukovodstvo i brigu oko ostvarivanja planova imali su šumarski referenti kod kotarskih NOO-a (u Dalmaciji, na pr. nije bilo šumskih uprava, jer nije bilo ni državnih šuma). 1947. godine učinjen je i korak dalje. Te godine, naime, osnovane su dvije, jedna u Rijeci a druga u Splitu, posebne ustanove — Uprav e za pošumljavanje i melioraciju krša s terenskim jedinicama pod nazivom »sekcije«. Financirale se iz republičkog budžeta ali su postojale svega dvije godine jer su Uprave ukinute svibnja 1949. godine. U Dalmaciji Sekcije, njih 7, nastavile su djelovati u sklopu Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora za Dalmaciju a kada je ovaj 1950. ukinut ušle su u sastav u rujnu iste godine osnovanog šumskog gospodarstva u Splitu. Sekcije Uprave u Rijeci već su prije bile uključene u Šumsko gospodarstva na Rijeci. 2. Izvor financiranje pošumljavanja do 1955. godine bio je Fonda za unapređenje šumarstva. U Dalmaciji od 1951. do 1955. godine godišnje je prosječno pošumljeno 1753 ha (od toga 651 ha sjemenom) da 1956. padne na 398 ha a 1967. čak na 194 ha! To će potrajati gotovo dva desetljeća. U tom razdoblju stagnacije u pošumljavanju i melioraciji krša materijalna mogućnost društva impozantno raste, pa je bilo za očekivati da će se izdvajati i znatnija sredstva za šumarstvo na kršu prvenstveno za povećanje vrijednosni općekorisnih funkcija tih šuma i komplementarne turističke ekspanzije. Naprotiv, došlo je do neshvatljivog paradoksa, pa šumarstvo dolazi u sve teži i bezizgledniji položaj. Šumarstvo je u tom intervalu bilo karakterizirano te-| škim materijalnim položajem šumskogospodarskih organizacija, nedostatkom kadra koji napuša šumsko-gospodarske organizacije,* nepovoljnom strukturom šumskog fonda, neadekvatnim statusom i slabom organiziranosti da na zadovoljavajući način odgovori potrebama zbog kojih su i osnovani. 3. To treće razdoblje od oslobođenja zemlje do današnjih dana je ispunjeno najvećim uspjesima unatoč stagnaciji od preko dvadeset godina. Razdoblje najživlje aktivnosti šumarstva na kršu traje na žalost svega jednu decenije (1945—1955. god.) kada je uspješno pošumljeno 17.700 ha i meliorirano degradiranih šuma na površini od 43.000 ha. Ovdje ističemo veliku raznolikost dostupnih podataka za radove na kršu od njegovih početaka do današnjih dana. Mnogi autori crpe različite izvore, a zatim procjenjuju uspjehe i tako reduciraju veličine radova. Osim toga vrlo je teško ili gotovo nemoguće odrediti radove na sadašnjoj površini krsti SRH u prošlosti kada su tadašnje teritorijalne podjele bile drugačije nego danas. Glavni je pak nedostatak tih podataka što ne raspolažemo sa sustavnim arhivskim materijalima koji su dobrim dijelom potpuno uništeni za vrijeme posljednjeg rata. Kod prezentiranja pak podataka u ovom radu kori-i * Dok je na području Dalmacije 1955. godine bilo zaposleno 37 inžinjera i 37 tehničara, 1963. godine bilo je 21 inžinjer i 28 tehničara a 1971. godine samo 13 inžinjera i 27 tehničara. »(Šumarski list«, 1975., br. 7—10, str. 238). Smanjenje broja inžinjera 1963. i kasnije je i posljedica prestanka rada Srednje šumarske škole za krš te Sekcije za uređivanje šuma kao ostatka svojednobnog Šumskog gospodarstva »Dalmacija«. 339 |