DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 68 <-- 68 --> PDF |
»literaturu o kršu«, a 1939. i 1940. I. Oraš razmatra Problem pošumljavanja krša u Dalmaciji«. Oko 1925. godine nekoliko je članaka J. Balena, koji je 1931. godine izdao knjigu (311 stranica) »Naš goli krš«. U knjizi Baien je obradio, a na osnovu i višegodišnjeg rada na kraškom području (u Senju) ekološke prilike, tehniku »zašumljavanja« te »pitanja koja su u vezi sa pošum- Ijavanjem« (kao dioba goleti, seoska gospodarstva, putevi i voda. turizam i dr.) a zacrtao je i »zadatke naučnog šumarskog rada na Kršu«. Naučnih ili znanstvenih radova u ovom razdoblju bilo je više i to s tematikom upoznavanja šumske vegetacije. Tako je isti J. Baien od 1935. do 1939. godine u Šumarskom listu, na ukupno 176 stranica objavio »priloge poznavanja naših mediteranskih šuma«. U Glasniku za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu prof, dr A. Peračić objavio je radove »Zimzelene šume otoka Raba« (1938). »Šumsko-dendrološke bilješke iz područja Malinska-Glavotok na otoku Krku« (1941) te Šumarski i dendrografski odnosi otoka Brača« (1942) i »Pogledi na dendrosociološke odnošaje državnih šuma na otoku Mljetu« a prof. dr. M. Anić, u istom Glasniku, »Dendroflora otoka Brača« (1942). Kako je u to doba i na Kraškom području većina stanovništva živjela od poljoprivrede i stočarstva, to, što su neki autori već i prije naglašavali, i uspjeh obnove šuma na kršu ovisi o selu. Prilog rješavanja tog problema je knjižnica A. Premužića »Seljačko gospodarstvo na kršu« (Zagreb, 1940.). U radnom zamahu poslije Oslobođenja uz akcije neposrednih radova, mislilo se i na stručni kadar i na znanstvenoistraživački rad. Za specijalizirani kadar u Splitu osnovana je »Savezna srednja šumarska škola za krš« (1948 godine), a za znanstveni rad osnovan je, također sa sjedištem u Splitu. »Institut za pošumljavanje i melioraciju krša« kao ustanova saveznog značaja (1947 godine). Osnovni su zadaci Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša bili znanstveno ispitivanje i proučavanje svih uvjeta koji su potrebni da se ogoljele i devastirane kraške površine, koje nisu za racionalnu poljoprivrednu upotrebu, pošume i pokriju šumskom vegetacijom te na osnovu rezultata tih ispitivanja daju operativi mišljenje i prijedloge za tehniku rada izvođenja pošumljavanja i melioracija na kršu. Za izvršenje zadatka Instituta osnovane su i terenske ustanove: Arboretum u Trstenom kod Dubrovnika. Stanice u Bijelom polju kod Mostara, na Rijeci i Pivki a u Ljubljani Zavod za planinske šume. Reorganizacijom državne uprave sredinom 1950. godine tj. ukidanjem Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva ukida se i Institut. Za Hrvatsku poslove Instituta preuzima Institut za eksperimentalno šumartvo koji je osnovala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti a u Splitu ostaje samo Stanica tog Instituta. Iz financijskih razloga 1957. godine Institut prestaje s radom, a Stanice u Rijeci i Splitu ulaze u sastav Instituta za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu da 1963. godine splitska Stanica konačno uđe u sastav »Instituta za jadranske kulture u Splitu« kao Odjel za melioraciju krša i pedologiju. Arboretum Trsteno ostao je u sklopu JAZU, koji je uz to i posebno zaštićen objekt prirode vrtne arhitekture. Institut za eksperimentalno šumarstvo pokrenuo je 1955. godine publikaciju Annales forestales, koji povremeno izlazi sve do danas ne ograničavajući se međutim samo na kraško nego obrađuje i šumarstvo uopće. Osim u Analima, suradnici Instituta objavili su svoje 345 |