DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 75 <-- 75 --> PDF |
lovištem, a izvršavaju i ostale obaveze i zadatke koji proizlaze iz statuta lovačkog društva kao društvene organizacije. Uloženi rad i sredstva u lovište i ostali društveni rad predstavljaju osnovu za učešće lovaca u lovu i raspodjeli divljači i njenih dijelova uz osnovno načelo da se iz lovišta ne smije iznijeti više nego što je u lovište uneseno. Za uspješan uzgoj divljači neophodno je stvoriti pogodne uvjete u lovištu, a prije svega osigurati dovoljne količine hrane, zaklon i mir. Za poboljšanje prirodne ishrane lovci i organizacije udruženog rada godišnje obrađuju i održavaju oko 12500 ha krmnih njiva, 31000 ha jednogodišnjih i 27000 ha višegodišnjih remiza. U 16300 hranilišta i preko 14000 solista godišnje se stavi 2300 tona zrnate hrane, 598 t kabaste, 1792 t gomoljaste i 730 t industrijske hrane te oko 13 t kamene soli. Lovišta organizacija udruženog rada i lovačkih društava raspolažu sa 289 lovačkih kuća i sa 193 lovačkih koliba i skloništa te sa 192 zimovnika i 325 prihvatilišta za sitnu divljač. U postojećim osam uzgajališta godišnje se proizvede i ispuni u lovišta oko 300 tisuća fazanskih pilića, 20 tisuća divljih pataka, 5 tisuća trčki i manji broj kamenjarki. Značajna sredstva lovci odvajaju za unapređenje lovne kinologije. Prema podacima Lovačkog saveza Hrvatske lovci i organizacije udruženog rada posjeduju oko 15000 lovačkih pasa među kojima ima najviše ptičara (6,6 tisuća), goniča (5,2 tis.) i jamara (2,5 tis.). Svega 3% čistokrvnih pasa ima ispitane radne sposobnosti odnosno urođene osobine. Posebno zabrinjava niski broj krvosljednika (nešto preko 70 grla), zbog čega pojedina lovišta bilježe gubitke i do 30" o vrijednosti cjelokupnog godišnjeg odstrela. U predstojećem srednjeročnom razdoblju zacrtano je da bi se broj pasa obučenih na krvni trag povisio na tisuću grla uz napomenu da bi organizacije koje gospodare lovištima sa krupnom divljači trebale imati najmanje jednog krvoslednika po reviru. U 1985. godini u Hrvatskoj su ukupno održane 262 kinološke priredbe od kojih i 8. svjetski šampionat u lovu u Istri. Lovci članovi lovačkih društava posjeduju oko 140 tisuća raznih tipova lovačkih pušaka pa otud imadu značajne zadatke na jačanju i provođenju koncepcije narodne obrane i društvene samozaštite. Uvođenjem profesionalnih čuvara lovišta i jačanjem službe lovne inspekcije sve se uspješnije suzbija krivolov. Ulažu se napori za što rigorozniju primjenu zakonskih sankcija za prekršioce a sve sa ciljem zaštite lovne divljači. Broj zaposlenih u lovstvu danas iznosi nešto preko tisuću radnika. DIVLJAČ I LOVNI TURIZAM Prirodni uslovi u SR Hrvatskoj pružaju i osiguravaju povoljne uvjete za uzgoj i postojanje velikog broja raznih vrsta divljači te se ocjenjuje da je naša Republika po mogućnosti za uzgoj među prvima u zemlji pa i na evropskom kontinentu. Od ukupno 43 vrste sisavaca i ptica koje se Zakonom o lovstvu iz 1-876. godine tretiraju kao lovna divljač prikazat ćemo sadanje stanje fonda,´- areal 353 |