DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 76 <-- 76 --> PDF |
rasprostranjenosti i rezultate gospodarenja samo za one krupne i sitne vrste divljači koje su za lovno gospodarstvo i lovni turizam od posebnog značenja. Srna. Najrasprostranjenija je, najbrojnija i najlovljenija krupna divljač. Uz izuzetak nekih otoka gotovo da nema lovišta u kojem se ne vodi kao stalna divljač. Činjenica je međutim da se nakon sloma fonda za jake i nježne zime 1961/62, naglašenog krivolovstva i postojanja krupnih predatora (u brđskoplaninskom području) ne može uspješno kvantitativno oporaviti, usprkos činjenice da vidno proširuju areal obitavanja. Određeni stupanj stagnacije prisutan je i u kvaliteti trofeja. Od godine 1959, kad su u Tounjskom Krpelu (Ogulin) stečeni kapitalni rogovi srnjaka (183, 15 točaka), našeg kratkotranjog prvaka svijeta i (do 1981.) prvaka Jugoslavije, nije do danas ustrijeljen ni jedan trofejno jači srnjak. Visina fonda srna u Hrvatskoj u 1985. godini iznosila je 58000 grla ili približno 68% gospodarskog kapaciteta lovišta. Najzastupljenija je u bjelovarskoj i slavonsko-baranjskoj regiji (po 23´% ukupnog fonda) a najmanje je ima u ličkoj i banijskoj regiji. Najgore stanje srna je u Dalmaciji gdje obitava niti 0,5% ukupnog fonda srna Hrvaste. Godišni ulov srna se kreće od 9 do 11 tisuća grla. Jelen obični. Izvorna je vrsta i najimpozantniji dvopapkar preživač naših šuma. Ritski soj ovog jelena stani nizinske poplavne šume uz naše velike rijeke, a krški ili gorski soj Gorski kotar i neke dijelove Like i Hrvatskog primorja. Općenito rašireno mišljenje da je u prošlosti bilo mnogo više divljači nego danas upravo opovrgava ova vrsta. Dok mu se pedesetih godina brojno stanje cijenilo na oko 250 grla, danas tri i pol desetljeća kasnije ono se ocjenjuje na 12500 grla ili 65% gospodarskog kapaciteta. Daleko najzastuppljeniji je u slavonsko-baranjskoj regiji, gdje mu se brojnost ocjenjuje na 7200 grla ili 65´% ukupnog fonda jelena. Prostrano područje Banije, Kordunna i većeg dijela Like, premda prikladno za uzgoj ove krupne trofejne divljači, gotovo je prazno. Usporedo s povećanjem broja povećavao se i odstrel jelena. Prvi pojedinačni odstreli uslijedili su godine 1948. nakon prestanka važenja odluke o zabrani odstrela srneće i jelenske divljači koja je još krajem 1944. godine inicirana Naredbom Nacionalnog komiteta narodnog oslobođenja Jugoslavije. Brojnost populacije jelena u pojedinim regijama omogućava danas značajne ali još uvijek ni izdaleka optimalne lovno-turističke zahvate. Prema statističkim podacima u 1983. godini ukupno je u Hrvatskoj ustrijeljeno 3110 jelena, koliko ih je stečeno i u SR Sloveniji na dvostruko manjoj površini. Jelen lopatar. Od ukupno 1400 grla koliko ih ima u Hrvatskoj (podatak za 1983), osim u slobodnim lovištima (Kunjevci kraj Vinkovaca, Pajzoš kraj Iloka, Brioni i dr.) glavnina ih se uzgaja u određenim uzgajalištima, čiji broj iz godine u godinu raste. Snažna kolonija od oko 220 grla obitava na južnom dijelu otoka Cresa (lovište Punta Križa), a u osnivanju je kolonija lopatara — uz muflone i divlje svinje — i na sjevernom dijelu otoka (lovište Tramontana). Muflon. Za zada ova vrsta obitava u više ograđenih i slobodnih lovišta, a brojnost joj se ocjenjuje na 700—800 grla ili 20% mogućeg gospodarskog kapaciteta. U odnosu na regionalnu zastupljenost najbrojniji je u osječkoj |