DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 8 <-- 8 --> PDF |
skim radom zaključujemo iz govora šumgarskog meštra Dragutina Kosa. U šumarstvu Hrvatske zabrinjava ga porast potreba i cijena, opadanje produktivnosti (prekomjerno krčenje, sječa, slabo obnavljanje sastojina) sušenj e hrastik a (»kako se gorostasne, beskonačne hrastove šume po osušenju verhovah k propasti približuju«), nepopularnost i nepoznavanje šumarstva, nestašica literature i škola, dolaženje stranih šumara, slabo stručno obrazovanje, nepotpunost zakonodavstva, neprilike sa servitutima, oštećivanje šuma i dr. Neki problemi koje navodi Kos su nažalost i danas prisutni (slabo obnavljanje sastojina, sušenje hrastika), ali većina ih je, zahvaljujući organiziranosti struke, povoljno rješena. Struka ubrzo bilježi uspjeh. Godine 1860. osniva se Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima. To je prvo šumarsko učilište na slavenskom jugu iz kojega je neposredno nastao Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a posredno ostali šumarski fakulteti u Jugoslaviji. Razvoj visokoškolske nastave popraćen je pojavom domaćeg nastavnog i znanstvenog kadra te vrsnih šumarskih stručnjaka koji značajno utječu na razvoj šumarstva te oblikovanje i poboljšanje šumskog fonda u Hrvatskoj. Veliku pomoć u smislu uzdizanja domaćeg nastavnog i znanstvenog kadra pružili su šumari čehoslovačke narodnosti. Drugi značajan događaj je pojava domaćeg stručnog časopisa. 1. siječnja 1887. godine izlazi prvi broj »Šumarskog lista«. Na početku razvoja šumarske struke naši šumari slijede iskustva Austrijanaca, Cehoslovaka i Njemaca jer stručna znanja uče u njihovim šolama. Njihov rad i iskustvo ne ostaje anoniman. Naši stručnjaci objavljuju u njemačkim, austrijskim i mađarskim časopisima što, dakako, nije pristupačno svim šumarskim stručnjacima našega prostora. Pojava »Šumarskog lista« predstavlja početak novoga razdoblja u našoj šumarskoj povijest. Pojavio se časopis koji predstavlja stručno i znanstveno štivo na materinjem jeziku što ga čini pristupačnim svim slavenskim narodima Jugoslavije. Razvoj šumarske i drvarske struke doživljava u nas svoj procvat poslije prvoga svjetskog rata, a naročito poslije oslobođenja Zemlje kada se pojavljuju stručni časopisi u gotovo svim republikama SFRJ, Pored šumarskih fakulteta u Zagrebu i Beogradu osnivaju se poslije oslobođenja šumarski fakulteti u Ljubljani, Sarajevu i Skoplju. Ovakav republički razvoj struke predstavlja daljnji snažan podstrek razvoja šumarske i drvarske struke i znanosti u različitim i dakako, specifičnim sredinama s obzirom na razvoj šumarstva i stanje šumskog fonda. »Šumarski list« ostaje i dalje neslužbeni jugoslavenski časopis šumarske struke jer se u njemu pojavljuju napisi suradnika iz čitave Jugoslavije. Šumarstvo Jugoslavije, danas srednje razvijene industrijske zemlje, nalazi se u procjepu između sirovinskih i energetskih zahtjeva i sve veće potrebe za šumom kao općim dobrom od kojega se očekuje optimalan učinak ekoloških i socijalnih funkcija šume. Ovaj problem komplicira se pojavom privredne krize u nas i u ostalim zemljama skoro čitavog svijeta te povećanjem potreba za drvnom sirovinom (prema podacima Evropske ekonomske zajednice ovo povećanje iznosi oko 2% godišnje). Šumarstvo posluje u nas na principu privrednog računa što je nelogično s obzirom na sveukupnu ulogu šumskog fonda. Funkcioniranje šu |