DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Beitrag zur Kenntniss und Verbesserung desselben (Šumarstvo Hrvatske



prilog za poznavanje stanja i mjere poboljšanja).
U okviru navedenog Gospodarskog društva osnovana je, 26. XII 1846.,
i Sekcija za šumarstvo, koja djeluje kao samostalno društvo. Njezin rad
zamro je 1852. godine, u vrijeme apsolutizma, a obnovljen 1876. godine
kao Hrvatsko-slavonsko šumarstvo društvo. Sa godišnjih skupština izdaje
publikaciju TRUDOVI ODSEKA ŠUMARSKOGA ZA HRVATSKU I SLAVONIJU
na hrvatskom i njemačkom jeziku. Na njemačkom jeziku stoga,
što su na privatnim posjedima (veleposjedima) uglavnom bili šumari Njemci
nasuprot onih u Vojnoj krajini, koji su bili domaći sinovi ali kao stipendisti
Vojne krajine školovani u Austriji, u Šumarskoj školi u Mariabrunnu.
Prvi šumari školovani u Hrvatskoj su iz 1862. godine kao apsolventi 1860.
godine osnovanog Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Križevačka
škola osnovana je I860, godine, ali su već prije šumari kao Kos i Šporer
tražili da se osnuje takova škola. Šporer je još 1843. godine u »Listu me-
sečnom Hrv.-slav. gospodarskog društva« objavio osnovu pravila za hrvatsko-
slavonsko šumarski zavod u kojem bi se školovali šumari, lovci i
zemljomjerci.


4. Iskorišćivanje šuma
U iskorišćivanju šuma treba razlikovati ono, kojem se podmiruju potrebe
lokalnog i obližeg stanovništva i ono, koje je namijenjeno izvozu počam
izvan granica regije pa do onog izvan granica države.


Stanovništvo sela i gradova opskrbljivalo se drvom iz njima najbližih
šuma. Propisi (Šumski redovi) određuju, da se u tu svrhu u prvom redu
ima iskoristiti leževina i izvale a tek u pomanjkanju ovog i dubeća stabla.
Kako se i za ono doba činilo da je potrošnja i građevnog i ogrjevnog drva
prevelika to već u navedenim šumskim redovima je preporuka (u Š. r.
za civilnu Hrvatsku iz 1769.) ili zabrana (u Š. r. Vojne krajine) gradnje
kuća iz drveta, kojeg treba zamijeniti kamenom ili opekom. Isto vrijedi
i za otvorena ognjišta, koja se radi smanjenja potrošnje drva moraju zamjeniti
zatvorenim. U iskorišćivanju šuma u lokalnim okvirima ubrajamo
i pašu stoke i žirenje svinja u njima te sakupljanje meda. Korišćenje divljači
odnosno lov narodu nije bio dozvoljen, ali je divljač vjerojatno korišćena
krivolovstvom.


Iskorišćivanje šuma odnosno sječa drveća za industrijsku preradu posebno
se razvijala na jugozapadnom dijelu Hrvatske (Gorskom kotaru) a
posebno u njenim sjevernim dijelovima. To je uostalom posljedica ne samo
mogućnostima transporta nego i činjenice, da je središnji i istočni
dio Hrvatske dugo vremena bio poprište borbi s Otomanskom carevinom.


Prva pilana, zabilježena je iz 1428. godine, koju su podigli Pavlini u Crikvenici.
Slijedi pilana u Čabru, 1651. godine u posjedu Zrinskih te niz
drugih, gotovo sve na vodeni pogon.10 Tako je u Gorskom kotaru 1860.
godine u pogonu bilo oko 50 pilana s oko 80 jarmača i godišnjim kapacitetom
25—30 000 m3.


10) Do 1870. godine bile su podignute samo dvije parne pilane na parni pogon:
1350. u Crnom Lugu a 1851. u Prezidu.


369