DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Od 1860. godine u Gospodarsko-šumskog učilišta mogao se upisati onaj, koji je završio tri razreda realke ili gimnazije (malu realku ili malu gimnaziju) i školovanje je trajalo dvije godine. Zakonom od 21. siječnja 1877. godine kao uvjet za upis bila su četiri razreda srednje škole (gimnazije ili realke) a školovanje je produženo na tri godine. Dvadeset godina kasnije, Zakonom o promicanju gospodarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji od 13. ožujka 1897. godine, osnovana je ŠUMARSKA AKADEMIJA i »prislonjena uz filozofski fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I« u Zagrebu. Istim Zakonom određeno je, da se »čist prihod vlastelinstva Božjakovina ima u prvom redu upotrijebiti za uzdržavanje šumarske akademije«! Za upis u Akademiju bila je nužna puna srednja škola a nastava je do šk. god. 1907/08. trajala tri a od tada četiri godine. Nastava na Akademiji trajala je do 31. kolovoza 1919. godine, kada je ovu zamijenio netom osnovani Gospodarsko- šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.13 Iako križevačka šumarska škola u prvo vrijeme nije bila ni potpuna srednja ipak je obrazovala velik broj šumarskih stručnjaka koji su uspješno djelovali u praksi. Mnogi od njih, međutim, nisu se zadovoljili samo s primljenim osnovama znanja u školi, nego su nastavili samostalno stručno se usavršavati, kako to pokazuju, na pr., i članci objavljeni u Šumarskom listu ili njihove vlastite knjižnice. Djelotvorni su bili i nastavnici (profesori) pa bibliografija njihovih objavljenih tekstova zauzima više od dvije stranice. Značajno je, da su za sve predmete, osim za uređivanje šuma, izdani i udžbenici, počam od Geodesije (1874) do Nauka o čuvanju šumah (1883). Dodajmo, da je u to vrijeme i šira javnost dobila dvije knjige, Šulek (— Cordašićevu) Korist i gojenje šumah (1866) i VI. Kereškenjija Opće šumarstvo (1873). Nakon stanke od preko dvadeset godina ponovo se osniva Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo (1876. godine), koje 1877. godine počinje izdavati stručno glasilo — ŠUMARSKI LIST. To je najstariji stručni list u Hrvatskoj i Jugoslaviji koji neprekidno izlazi sve do današnjih dana. Šumarsko društvo bila je stručna tribina visoko cijenjena i od Zemaljske vlade, koja je od njega traži mišljenja za pojedine svoje akcije. Tome je, među ostalima, i dokaz, da je Društvu povjerila izradu prijedloga novog, za hrvatske prilike odgovarajućeg, zakona o šumama1", koji doduše, vjerojatno iz političkih razloga, nije ozakonjen ali ostaje kao jedan od dokumenata za povijest šumarstva Hrvatske. Između dva rata navodimo zamjenu Zakona o šumama iz 1852. i zahvat agrarne reforme u šumske veleposjede. Novi Zakon o šumama donijet je 1929. godine, u vrijeme diktature. Na njemu se počelo raditi već 1922. godine, ali predloženi tekstovi nisu prihvaćeni u Narodnoj skupštini pod utjecajem onih, kojima bi zakonski propisi ograničavali pribavljanje nekontroliranih materijalnih koristi iz šuma. Među ostalim u pitanju su bile koze. Što više, samo godinu dana nakon 15) Zakoni propisi izdani do 1900. godine nalaze se u knjizi Borošie-Goglja: Zakoni i naredbe tičući se šumskog gospodarenja, izdane 1900. god. a do 1917. u knjizi A. Goglia: Uredovna zbirka šumarskih propisa, koja je izdana 1917. godine. 16) Potpuni tekst prijedloga Zakona objavljen je u Šumarskom listu 1882. godine, str. 254—279. |