DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 11     <-- 11 -->        PDF

čnoga graba i lipe (Carpino betuli — Querce.tum roboris tiliatetosum Rauš
1971), pri čemu bi cenoze sa bukvom bile subasocijacije upravo te biljne zajednice.


Naprotiv, u većini sastojina tipične šume hrasta lužnjaka sa običnim grabom
ne dolazi lipa u većoj mjeri, jer su staništa nešto niža u mikroreljefu
od onih, u kojima se ona javlja.


Što se tiče vertikalnog raslojavanja u sastojinama sa lužnjakom i grabom.
i lipa i bukva se većinom nalaze u podstojnoj ili nuzgrednoj etaži, rijetko
u dominantnoj, a u podstojnoj se ipak izdižu iznad graba i klena.


O sloju grmlja se ne bi imalo što posebno reći, jedino da je u pravilu na
nalazištima bukve dosta slabo razvijen. Razlog je, svakako, vrlo velika zasjena,
koju stvara već i sastojina lužnjaka i graba sama po sebi, a bukva je