DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 12 <-- 12 --> PDF |
svojom bogatom krošnjom još i uvećava. To je vidljivo i na priloženim fotografijama. Prisutnost prizemnog rašća je´ svakako, najzanimljivija pojava u vezi sa bukvom. Budući da je u spomenutom Rezervatu u Radiševu u sloju prizemnog rašća jako zastupljena šumska resulja (Mercurialis perennis L.), gdje tvori čak i facijes. njoj je poklonjena najveća pažnja pri opisu sastojina. Ona je trebala poslužiti kao indikator o tome, gdje bi se još moglo pronaći bukovih stabala, gdje je bukve eventualno nekada bilo, te gdje bi se na temelju toga bukvu moglo i uzgajati. Ustanovljeno je, a to je označeno i na priloženoj karti, da šumsku resulju nalazimo na višim terenima u svim odjelima u Radiševu (1—15, u odjelu 16 nije nađena), te u odjelima 17—19 u šumskom predjelu Sočna. Naknadno je ustanovljeno i njeno prisustvo u odjelu 40 u g. j . Desićevo, kao i u odjelima 17 i 20 u g. j . Trizlovi-Rastovo, što potvrđuje i konstatacija Đ. Ra uš a : »Na pojedinim mjestima u predjelu Trizlovi nismo našli odraslih stabala bukve, ali se masovno javljaju njezini pratioci « (9). T. Bunuševa c navodi neke vrlo zanimljive podatke: (2) »Pojedini predstavnici prizemne flore prilagodili su se na život u velikoj zaseni u tolikoj meri, da uvek iščezavaju pri trajnom prodiranju veće količine svetlosti do zemljišta u šumi. U tu grupu spadaju mnoge biljke prizemne fiore naših šuma: Oxalis acetosella L., Mercurialis perennis L., Athyrium Filix bulbifera L., Convallaria majalis L.. Mercurialis perennis h.< Athyrium Filix femina Roth., Hepatica triloba L., Paris quadrifolia L.. Orobus vernus L., koje rastu na mestima duboke zasene u našim bukovim šumama, zatim mnoge mahovine i t. d.« Zanimljivo je, također, i slijedeće: »Režim vlažnosti zemljišta u šumi može, približno, da se ustanovi i prema prisutnoj prizemnoj flori. Tako, prisustvo Filipendula ulmaria Maxim., Impatiens noli tangere L., Oxalis acetosella L., Asarum europaeum L., Tusilagofar far a L,-Anemone nemorosa L., i Aspidium filix mas Roth., ukazuje da se u zemljištu nalaze znatne količine podzemne tekuće vode tako da nema opasnosti od zakiševanja zemljišta.« Nije bez važnosti ni slijedeće: Na mestima gde se meki humus pojavljuje u najidealnijem obliku, nalaze se: Corydalis solida Sm., Corydalis cava Schw., Mercurialis perennis L., Anemone hepatica L., Anemone nemorosa L., Arum maculatum L., Dentaria bulbifera L., i naročito Asperula odorata L., koja se smatra najizrazitijim predstavnikom prizemne flore bukovih šuma sa pravilnim raspadanjem mrtve šumske prostirke.« »Značaj živog šumskog pokrivača u životu šume ogleda se i u tome što su neki njegovi predstavnici posrednici u prenošenju raznih oboljenja šumskog drveća biljnog porekla . . . Prisustvo u šumi Alium ursinum L. i Mercurialis perennis L. štetno je za topolu i trepetljiku . . .« Iz navedenih odlomaka vidljivo je nekoliko važnih detalja: Prvo, veliki se dio navedenih predstavnika prizemnog rašća nalazi upravo u sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom, kako to fitocenološkim snimkama tih sastojina navodi i R a u š (9). |