DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 20 <-- 20 --> PDF |
tima, nastalim u periodu od oko 800. g. p. n. e. na ovamo, kada je suša i nešto toplija klima uvjetovala nestanak bukve iz ovih krajeva. Zadržala se samo na najvišim terenima, van dohvata poplavne vode, prirodno se obnavljajući. U šumskim predjelima Sočna. Radiševo, Trizlovi i Rađenovci je nekada bilo mnogo više bukve. O tome svjedoči obilno prisustvo njenih prirodnih pratilaca, prvenstveno šumske resulje (Mercurialis perennis L.), čak i na mjestima, gdje danas nema bukovih stabala. Podatke o bukvi nalazimo i u starim osnovama gospodarenja, a o tome govore i sjećanja starosjedilaca u selima Drenovci i Vrbanja. Gospodarenjem tim šumama u prošlosti nije se poklanjalo dovoljno pažnje toj vrsti drveta- posebno u šumama imovnih općina (nakon razvojačenja Vojne krajine 1873. g.). gdje se forsirao samo hrast lužnjak. Bukva je u smjesi sa hrastom lužnjakom vrlo poželjna vrsta, jer popravlja tlo, »čisti« hrast od donjih grana, dobro podnosi zasjenu, ne čini toliko teškoća prilikom obnove hrastovih sastojina kao grab, a daje i vrijedne tehničke sortimene. Zbog toga bi bilo od interesa iznaći način za unošenje bukve na povoljna staništa, prije svega ona, na kojima ima mnogo njenih prirodnih pratilaca (šumska resulja, lazarkinja i dr.), tj. gdje je nekada i bilo više bukve. Premda su mogućnosti za to dosta skromne zbog malog broja odraslih bukovih stabala i slabijeg uroda bukvice, intenzivnija nastojanja oko toga bi dala određene rezultate, iako možda tek u daljoj budućnosti. LITERATURA 1. A n i ć. M. (1956): Uzgajanje šuma (škripta). Zagreb. 2. B u n u š e v a c. T. (1951): Gajenje šuma I. Beograd. 3. C r n a d a k, M. (1937): Uređajni zapisnik Privrednog plana šumske uprave Vrbanja 4. D e k a n i ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovoljana. Glasnik za šumske pokuse, Svezak XV, str. 5—118. Zagreb 5. Kalinić , M. i R a u š, Đ. (1973): Pedološke i fitocenološke osobine šume lužnjaka i običnog graba s bukvom u Posavini i Pokuplju. Radovi Centra za organizaciju naučnoistraživačkog rada JAZU u Vinkovcima, Svezak II. Zagreb. 6. P e t r a č i ć. A. (1955): Uzgajanje šuma — Ekološki osnovi. Zagreb. 7. R a u š, Đ. (1971): Rasprostranjenost bukve (Fagus silvatica L.) u nizinskim šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Šumarski Simpozij prigodom 300-godišnjice Sveučilišta te 50-godišnjice šumarske fakultetske nastave u Zagrebu. Zagreb. 8. Rauš, Đ. (1974): Šumske fitocenoze i vegetacijska karta šuma jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije. Vinkovci — Slavonski Brod. 9. Rauš . Đ. (1975): Vegetacija i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Zagreb. Glasnik za šumske pokuse. Šumarskog fakulteta u Zagrebu, br. 18. 426 |