DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 23     <-- 23 -->        PDF

PRETHODNA PRIOPĆENJA —
PRELIMINARY COMMUNICATIONS


UDK 630*:331.024.3:331.044 Sum. list CX (1986) 423


UTJECAJ RADNOG STAŽA U ŠUMARSTVU NA RADNU
USPJEŠNOST PROIZVODNIH RADNIKA


Branko RANOGAJEC*


SAŽETAK. Ispitivanja o utjecaju radnog staža na uspješnost
proizvodnih radnika u šumarstvu autor je ispitao u Šumskom gospodardstvu
»Hrast« u Vinkovcima. Predmet ispitivanja bili su
zdravi radnici koji su radili s motornom pilom. U uzorku je bilo 260
radnika. Autor zaključuje da kod primanja i osposobljavanja novih
radnika posebno treba iioditi računa ne samo o zdravlju nego
i o njihovoj fizičkoj snazi i stanju kardiovaskularnog sistema. Za
selekciju u potpunosti odgovara modificirana Goulenova metoda,
(op)


UVOD I PROBLEM ISPITIVANJA


U radu koji smo objavili pod naslovom »Istraživanje uzroka koji uvjetuje
različite učinke na poslovima sječe i izrade drva« (4) otkrili smo značajnu
povezanost između radnog staža na tim poslovima i radne uspješnosti. Kako
smo do tih rezultata došli analizirajući relativno male uzorke radnika koristeći
se ekstremnim grupama, odlučili smo da odnos između staža i radne
uspješnosit istražimo na znatno većem uzorku. Jer. nema sumnje da su informacije
o povezanosti staža radnika u šumarstvu i njihove profesionalne
uspješnosti teoretski zanimljive i praktički veoma korisne. Osobito ovo posljednje,
jer poznavanje odnosa između tih varijabli može omogućiti i učiniti
efikasnijim različite zahvate u kadrovskoj praksi.


Iz literature je poznato da je nekolicina autora pokušalo otkriti vezu
između uspjeha u poslu radnika i njihovog staža u zanimanju. Tiffi n i
McCormic k su na velikom broju radnika u jednoj čeličani utvrdili
blagu negativnu povezanost između staža na radnom mjestu i uspješnosti u
poslu. L o w s h e i Rot h su pak otkrili pozitivan odnos između staža i
radne uspješnosti. Nikol a Pastuovi ć (2) je istraživao te odnose kod
konfekcionera odjeće i došao do slijedećih zaključaka: »Ovi rezultati potvrđuju
laička stajališta u pozitivnom djelovanju staža na uspjeh na poslu.
Negativna povezanost koju su utvrdili neki autori može se vjerojatno pripisati
nedostacima metodike, odnosno fenomenu prirodne selekcije radnika
koji smo i mi u našem ispitivanju uspjeli identificirati«.


Nesumnjivo je da odnos između staža i radne; sposobnosti nije jedinstven
već varira od situacije do situacije, odnosno o osobitostima radne


*Branko Ranogajec, psiholog. ROS »Slavonska šuma«, Vinkovci


429




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 24     <-- 24 -->        PDF

aktivnosti. Zbog toga u osnovi njihove povezanosti leže različiti faktori kao
što su stupanj složenosti uvjeta rada. težine rada, konativnih i motivacionih
faktora i dr.


Zato, da bi odgovorili na pitanje postoji li ta povezanost između staža
i uspjeha u poslu te kakova je priroda tog odnosa neophodno je provesti
istraživanje na onom području rada koje nas zanima.


Nije nam poznato da li je istraživan odnosi između radne uspješnosti
i staža kod šumarskih radnika, zato smo se stavili u zadatak da utvrdimo
taj odnos.


ODNOS IZMEĐU RADNOG STAŽA U ŠUMARSTVU


I USPJEHA U POSLU


/n=260/


39


38


37


N


c


5 35
N prosjak


o


o 3b


o


i~


D


" 33


5 32


a 31


N


30


29


<\


Grafikon I RADNI STAŽ U ŠUMARSTVU


U takovim istraživanjima se u pravilu koristi transferzalna metoda. Ta
metoda ima i neke svoje nedostatke kao što su: neotklanja faktor selekcije
radnika, nadalje dob kao faktor koji je također relevantan ne isključuje.
Zato kad govorimo o utjecaju staža na radnu uspješnost moramo biti svjesni
relativnosti tog pojma.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 25     <-- 25 -->        PDF

METOD I REZULTATI ISPITIVANJA


Istraživanje smo proveli prema komparativnom nacrtu. Upotrijebili smo
transferzalnu metodu. Uspoređivali smo radnu uspješnost radnika sjekača
različitog staža.


Za kriterij uspjeha u poslu odabrali smo objektivni kriterij — prosječnu
zaradu po satu efektivnog rada u toku jedne godine. Za naše ispitivanje
smo odabrali samo zdrave radnike sjekače motornom pilom iz ŠG »Hrast«
Vinkovci. U uzorku je bilo 260 radnika.


Prosječna zarada po satu efektivnog rada, te 1978. god., je iznosila 35,33
dinara. Grafikonom 1. smo prikazali odnos između tih zarada (uspjeha u poslu)
i godina staža u šumarstvu.


Kao što se može vidjeti, odnos između godina staža i radnog uspjeha
radnika na šumskim poslovima je pozitivan. Jer u funkciji staža kriterijski
rezultati pokazuju tendenciju rasta.


Prvih godina rada radna uspješnost naglo raste sve do 5 godine kada se
dostiže prosjek, poslije toga rast je znatno sporiji ali je prisutan sve do 13
godine, da bi nakon toga počela opadati.


Odnos izmedju godina starosti i radnog uspjeha


godine starosti


Grafikon 2


Grafikonom 2. smo prikazali odnos između radne uspješnosti i godina
starosti. Krivulja tog odnosa je gotovo identična po obliku s krivuljom u
grafikona 1. Prosječne su rezultate radnici postigli u dobi od 26—27 godina.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Radna efikasnost počinje opadati poslije 46—47 god. starosti. Osim što smo
navedenim slikama vizuelno predočili odnos staž — radna uspješnost, izračunali
smo i koeficijent korelacije koji iznosi r = 0.05.


To je veoma visoki koeficijent i potvrđuje, odnosno ukazuje na visoku
povezanost radne efikasnosti i staža.


Kako objašnjavamo utvrđeni odnos između radnog staža u šumarstvu
i radne uspješnosti na poslovima sječe i izrade motornom pilom?


U osnovi svake radne aktivnosti leže određeni faktori ili bolje rečeno
sposobnosti čije prisustvo, odnosno razvijenost direktno ili indirektno utječu
na radnikovu efikasnost. Sama radna aktivnost određuje koje su to sposobnosti
odnosno osobine relevantne za postizanje uspješnosti. Smatra se da
je uspješnost radnika na poslovima sječe i izrade uvjetovana u tri osnovna
faktora:


— fizičkom kondicijom koju određuju dva elementa: fizička snaga i
stanje kardiovaskularnog sistema,
— vještinama i znanjima potrebnim za obavljanje tih poslova,
— psihičkom adaptacijom.
To su faktori kojim bi se mogle objasniti krivulje radne uspješnosti u
funkciji staža.


Naime, potvrđeno je prijašnje saznanje (4), da su u sva ova tri elementa
radnici koji počinju raditi u šumarstvu »slabiji« od radnika koji imaju duži
radni staž. Obzirom da se ti faktori razvijaju kad su u funkciji, kada je
radnik aktivan, dolazi kao posljedica, do porasta radnikove uspješnosti.


Taj proces stjecanja fizičke kondicije, razvijanje vještina i psihičke adaptacije
je najintenzivniji u početku rada i traje, na poslovima sječe i
izrade motornom pilom, negdje oko pet godina kao što se to može vidjeti
iz krivulje. Do iste konstatacije došli smo i indirektno analizirajući povrede
na radu (3; 5). Naime, utvrdili smo da najviše povreda imaju radnici s malo
staža, i da u funkciji staža opada broj povreda. Najčešće se povređuju radnici
do 5 godina. Oni od svih povreda nose čak oko 50%. Krivulja povreda
na radu u funkciji staža je zapravo »zrcalna slika« radne uspješnosti u funkciji
staža. To znači, što su fizička kondicija, vještine i psihička adaptacija
manje razvijeni, veći je broj povreda na radu. Na osnovu svih tih podataka
možemo zaključiti slijedeće:


1. Mladim, novim radnicima potrebno je oko 5 godina staža, bolje rečeno
aktivnosti, na poslovima sječe i izrade motornom pilom da bi polučili
prosječnu radnu uspješnost. Naravno podrazumijeva se da se to odnosi na
poslove u našim uvjetima i uz postojeći sistem izbora, osposobljavanja i uključivanje
u rad novih radnika.
2. Jači trend opadanja radne uspješnosti kod radnika s dužim radnim
stazom, dakle i starijih radnika, nismo našli unatoč tome što bi te bilo logično.
Poznato je da funkcionalne sposobnosti opadaju sa starenjem (naročito
poslije 60-te godine) a obzirom da su one za naše poslove i te kako
bitne, moralo bi doći do pada radne efikasnosti. Osnovni je razlog što mi
nismo registrirali taj pad što radnici kad dođu u tu dob uglavnom i ne rade
na sječi i izradi te nisu ni ušli u naš uzorak. Mi zapravo imamo zane432




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 27     <-- 27 -->        PDF

marivo mali broj radnika koji poslije navršene 50-te godine života rade motornom
pilom. Nakon višegodišnjeg rada kod njih su. u pravilu, nastupila
tzv. udružena oboljenja uz nesposobnost obavljanja poslova sječe i izrade,
ali uz očuvanu radnu sposobnost za druge poslove. Drugi razlog koji donekle
anulira pad efikasnosti zbog smanjenja funkcionalne sposobnosti je povećano
iskustvo, odnosno razvijenosti vještina rada.


ZAKLJUČAK


Sada, kad znamo o čemu ovisi radna uspješnost, nije teško odrediti što
nam je činiti da povećamo i time podignemo produktivnost rada s kadrovskog
aspekta. U procesu primanja i osposobljavanja naročito moramo voditi
računa da novi radnici ne budu samo zdravi, već i da vršimo selekciju
vodeći računa o fizičkoj snazi i stanju kardiovaskularnog sistema.


Za to postoje naučne metode koje su već primjenjene i provjerene u
praksi. Za potrebe selekcije kadrova u šumarstvu u potpunosti bi odgovarala
modificirana GOULENOVA metoda (1).


Drugo, vještine koje će radnici usvojiti i u kojem vremenu direktno je
ovisno o procesu osposobljavanja, dakle nama samima i našoj spoznaji o
potrebi intenzivnog i kvalitetnog obrazovanja u fazi pripreme, a ne dozvoliti
da novi radnici stječu iskustvo metodom »vlastite kože«.


Psihička adaptiranost i stabilnost je uvjetovana s prethodna dva faktora.
Kad je radnik fizički spreman i stručno osposobljen psihička adaptacija
za taj opasni posao je vrlo brza. Kod učenika koji su u redovnom obrazovnom
procesu, u šumarskoj školi, treba naročito razvijati vještine kroz prakti


čnu nastavu a funkcionalne sposobnosti (snagu i izdržljivost) kroz za to
prilagođen tjelesni odgoj ili usmjereni trening, koji će razvijati naročito
one mišiće koji su relevantni za poslove u šumarstvu.


LITERATURA


1.
Jovanović , Lj.: Gou´enova metoda za ocenu fizičke snage, Ekonomija, br. 2/81.
2.
P a s t u o v i ć, N.: Indiciranje prirodne selekcije kadrova na osnovi povezanosti
staža i procjene radne uspješnosti. Kadrovi i rad br. 1/71.
3.
R a n o g a j e c, B.: Analiza povreda na radu u SSGO »Slavonska šuma« od
1980. do 1983. godine. Šumarski list br. 1—2/85.
4.
R a n o g a j e c, B. i Ter z in, V.: Istraživanje različitih učinaka na poslovima
sječe i izrade drva, Šumarski list br. 8—9/81.
5.
R a n o g a j e c, B.: Analiza povreda na radu radnika do 3 god. radnog staža,
Bilten ROS »Slavonska šuma«, br. 271/1985.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 28     <-- 28 -->        PDF

The Influence of Years of Service on the Work Capacity of Production


Summary


The influence of years of service on the work capacity of forestry production
workers was investigated by the author at the »Hrast« Forest Enterprise in Vinkovci.
Exeminees were young workers working with a motor saw. The semple
consisted of 260 workers. The author concludes taht when employing and training
new workers special consideration should be given not only to their health but
also to their physical strength and conditions of their cardiovascular system. Selection
can be adequately carried out by application of a modified Goulen method.


IZ ŠUMARSTVA AUSTRIJE


— Sredinom lipnja o. g. završio je svoj mandat austrijskog ministra šumarstva
Dipl. ing. Günter Hai den. Bilježimo ovu promjenu u austrijskom ministarstvu
šumarstva s razloga, što je Haiden, kako piše »Allgemeine Forstzeitung« (lipanj,
1986), bio od osnivanja ministarstva prije 119 godina jedini šumar na dužnosti
ministra šumarstva i jedini ministar, koji je na tom položaju bio deset godina.
Navodeći poimence sedam najznačajnijih akcija Haidena A. F. konstatira,
da je bixanca njegovog djelovanja za austrijsko šumarstvo pozitivna. Novi ministar
je Dr Erich Schmidt, gospodarski stručnjak.
— Na 10. skupu Saveza apsolvenata šumarskih škola (u Austriji), koji je
održan u Šumarskom izobraznom centru u Gmundenu 3. svibnja o. g., razmatrao
se i nastavni plan za šumarske škole. Konstatirano je, da je povećanje broja sati
za uređivanje bujica i saniranje lavina od četiri na devet nepotrebno. Naprotiv
potrebno je uvesti predmet »osnovi šumarstva*, jer samo petina po´aznika šumarskih
škola potječe sa sela ili iz šumskih gospodarstava*, također je potrebno,
radi važne funkcije *šuma u odnosu šuma — divljač, uvesti predmet »ekologija
divljači-« a predmet »matematika« zadržati do mature, jer trećina apsolvenata
prelazi na visokoškolsku nastavu.
— U predje´u Exelberg u Bečkoj šumi (Wienerwald) postavljena je, u 100-
godišnjoj bukovoj sastojim, stanica za mjerenje vrsta i količina zrakom prispjelih
štetnih tvari. Konstatirano je, da se godišnje na tom mjestu taloži 96 kg SO^. 65
kg N03, 22 kg NH/„ 32 kg dušika, 25 kg klora, 200 g olova, 90 g bakra i 70 g
kadmija.
*) Predmet -osnovi šumarstva*, postojao je i u splitskoj Šumarskoj školi za krš u
prvom polugodištu prvog razreda.