DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZLAGANJA NA STRUČNIM I ZNANSTVENIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630*061.6/7 »31« Sum. list CX (1986) 435 RAZVOJ ŠUMARSKOG INSTITUTA JASTREBARSKO* (1945—1984) Joso GRACAN** Povodom 40 godina rada i djelovanja Institut je izdao Monografiju sa bibliografijom u kojoj je potanko opisan postanak i razvoj znanstveno istraživačkih ustanova koje su prethodile Šumarskom institutu u Jastrebarskom. Prvi pisani dokument iz kojeg je vidljivo da je u šumarstvu SR Hrvatske osnovana istraživačka ustanova je dekret Ministarstva poljoprivrede i šumarstva — šumarstvo broj 206 Pers. od 8. srpnja 1945. godine, kojim je prof, dr Zlatk o Vajd a postavljen za referenta V. položajne grupe u Zavodu za praktična šumarska istraživanja. U arhivi istog Ministarstva sačuvan je i dopis Instituta za praktična šumarska istraživanja broj 44/1945. od 18. rujna 1945. kojim taj Institut izvještava Ministarstvo da se preselio iz Frankopanske ulice broj 22 u Berislavićevu ulicu broj 9 u Zagrebu. Ing. Josi p Šafar . poznati i priznati šumarski stručnjak, postavljen je rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva — šumarstvo broj 1226 Pers. od 12. prosinca 1945. godine za šefa Zavoda za praktična šumarska istraživanja. Dakle, već krajem 1945. godine postojala je znanstveno-istraživačka ustanova u šumarstvu SR Hrvatske, koja se> međutim, u pojedinim dokumentima različito naziva (Zavod ili Institut). Institut je osnovan gotovo neposredno nakon svršetka drugog svjetskog rata, u vrijeme, kada je cijela naša zemlja bila u ruševinama i bez organizirane privrede i proizvodnje. U razdoblju od 1945. do 1968. godine Institut je vrlo često mijenjao ime i osnivača, da bi od 1968. godine do 31. prosinca 1973. poslovao pod imenom Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu. Osim ovog Instituta osnovane su još dvije analogne ustanove. Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci i Zavod za četinjače sa sjedištem u Jastrebarskom. Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci osnovala je Poljoprivredno- šumarska komora NR Hrvatske 28. ožujka 1958. godine i pod tim imenom posluje do 31. prosinca 1973. godine, kada je uključen u sadašnji Šumarski institut Jastrebarsko. Za direktora bio je imenovan ing Bori s Regent . *) Referat održan 26. lipnja 1986. godine na svečanoj sjednici Instituta povodom obilježavanja 40. godišnzice osnivanja prve istraživačke ustanove u šumarstvu Hrvatske. **) Dr Josu Gračan, dipl. inž. šum., Šumarski institut Jastrebarsko, Jastrebarsko 435 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 30 <-- 30 --> PDF |
koji je tu dužnost obavljao do kraja poslovanja Zavoda kao samostalne organizacije. Zavod za četinjače sa sjedištem u Jastrebarskom osnovala je također Poljoprivredno-šumarska komora NR Hrvatske 11. lipnja 1960. godine. Zavod za četinjače 1964. godine mijenja ime u Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko, koji pod tim imenom radi do 31. prosinca 1973. godine. Za direktora Zavoda odnosno Instituta imenovan je ing. Ant e Lovrić , dotadašnji direktor Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu, koji na toj dužnosti ostaje do 30. lipnja 1968. godine kada odlazi u mirovinu. Sve tri znanstvenoistraživačke ustanove u početnoj fazi razvoja karakterizira nedostatak sredstava, fluktuacija i manjak znanstvenih i stručnih radnika te slaba i nedovoljna oprema. Zgrada Instituta Šumarsku operativu u to vrijeme karakterizira razdoblje vrlo intenzivnih sječa zbog ubrzane obnove i industrijalizacije zemlje. Nakon ovog razdoblja, javljaju se problemi njege šuma i podizanje novih nasada brzorastućih listača i četinjača, što je uvjetovalo osnivanje novih istraživačkih ustanova u Rijeci i u Jastrebarskom. Razvoj istraživačkih ustanova od 1961. do 1974. godine karakterističan je zbog novog načina financiranja putem Saveznog i Republičkog fonda za naučni rad i šumarske operative putem Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija, kao i direktnog ugovaranja sa pojedinim šumskim gospodarstvima. U tom razdoblju se stručnije i sistematičnije pristupa planira |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Dipl. inž. Josip Šafar, prvi direktor Instituta za praktična šumarska istraživanja Dipl. inž. Ante Lovrić, Mr Boris Regent, dipl. inž., direktor Jugoslavenskog instituta za direktor Zavoda za kontrolu šumskog sje četinjače Jastrebarsko mena u Rijeci |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nju i programiranju znanstvenoistraživačkih zadataka i tema. Već tada šumarstvo SR Hrvatske preko Poslovnog udruženja financira programe znanstvenoistraživačkog rada sve tri znanstveno-isrtaživačke organizacije i Šumarski fakultet. Za tako organizirano financiranje programa šumarska operativa i Republički fond za naučni rad traže od znanstvenoistraživačkih ustanova da se pristupi objedinjenju znanstvenoistraživačkog rada radi boljeg korišćenja sredstava, opreme i kadrova. 1. Šumarski institut Jastrebarsko je znanstvena radna organizacija iz oblasti šumarstva s potpunom odgovornošću. Šumarski institut djeluje od 1. siječnja 1974. godine. Nastao je udruživanjem rada i sredstava Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu, Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom i Zavoda za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci. Institut je upisan u registar znanstvenih organizacija udruženog rada kod Republičkog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku pod registarskim brojem 24 na registarskom listu RL-24, rješenje broj: 06-64/1-1977. od 18. siječnja 1977. Upis je ponovo potvrđen rješenjem Komiteta broj: 06-261/1978. od 15. veljače 1978. Institut je rješenjem istog Komiteta broj: 03/1-1542/1981. od 17. prosinca 1981. ovlašten vršiti izbor znanstvenih radnika u znanstvena zvanja na osnovi Zakona o organizaciji znanstvenoga rada (NN 57/1974). Osnovna djelatnost Šumarskog instituta jest znanstvenoistraživački rad u oblasti šumarstva a sastoji se od: — objavljivanja rezultata znanstveno-istraživačkog rada Instituta, uz mogućnost objavljivanja izvornih znanstveno-istraživačkih radova drugih organizacija i osoba te prijevoda izvornih stranih znanstvenih i drugih radova od interesa za šumarstvo; — suradnje s domaćim i stranim znanstvenim i stručnim organizacijama i njihovim udruženjima radi razmjene iskustava i unapređenja znanstvenih metoda rada; — uzdizanja i usavršavanja kadrova u šumarstvu i! briga za stvaranje mladih znanstvenih radnika; — izrade ekspertiza, projekata, šumsko,gospodarskih osnova i planova gospodarenja, davanje stručnih mišljenja iz djelatnosti na zahtjev fizičkih i pravnih osoba; — ispitivanja kvalitete šumskog sjemena i sadnog materijala te izdavanje o tome propisanih dokumenata u unutrašnjem i vanjskom prometu; j — organizacije nastave iz rada i za rad, tečajeva i instruktaža radi stručnog usavršavanja radnika, održavanje seminara i predavanja radi upoznavanja s rezultatima znanstveno-istraživačkog rada i mogućnosti njegove primjene; — pružanja usluga laboratorija i radnika Instituta drugim organizacijama. Sporedne djelatnosti Instituta se odnose na proizvodnju i stavljanje u promet šumskog sjemena, sadnica i ukrasnog bilja, kao i druge sporedne djelatnosti. Sjedište Šumarskog instituta je u Jastrebarskom, Cvjetno naselje 41 sa dijelovima procesa rada u Zagrebu, Trnjanska cesta 35 i u Rijeci, Bulevar oslobođenja 23. 438 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Dr Joso Gračan, direktor Instituta od 1972. godine. Djelatnosti Instituta se obavljaju u ovim organizacionim jedinicama: 1. Odjel za ekologiju koji obuhvaća klimatologiju, pedologiju, fiziologiju i fitocenologiju. Rukovodilac je dr Nikola Komlenović´ znanstveni savjetnik. 2. Odjel za oplemenjivanje i sjemenarstvo koji obuhvaća šumarsku genetiku, selekciju i šumsko sjemenarstvo. Rukovodilac je mr Franc Mrva, znanstveni asistent. Dio ovog odjela (sjemenarstvo) je smješten u Rijeci. 3. Odjel za uzgoj i zaštitu šuma koji obuhvaća uzgajanje šuma, šumarsku fitopatologiju, šumarsku entomologiju i zaštitu šuma. Rukovodilac odjela je dr Miroslav Harapin, znanstveni savjetnik. 4. Odjel za tipologiju šuma. koji obuhvaća tipološke komponente klimatologije, fitocenologije, pedologije, uzgajanje šuma, uređivanje šuma, šumarske ekonomike i dendrometrije. Rukovodilac je dr Dražen Cestar, znanstveni savjetnik. Odjel je smješten u Zagrebu. 5. Odjel za organizaciju i ekonomiku, koji obuhvaća organizaciju, racionalizaciju i šumarsku ekonomiju. Rukovodilac je mr Milan Bubnjević, znanstveni asistent. 6. Odjel rasadničke proizvodnje proizvodi i stavlja u promet šumsko sjeme, sadnice i ukrasno bilje. Rukovodilac je Zeljko Oreškovič- dipl. inž. šumarstva. 7. Odjel zajedničkih poslova koji obuhvaća pravnu i opću službu, računovodstvo i pomoćne službe. Rukovodilac je direktor, dr Joso Gračan, znanstveni savjetnik. Ukupan broj zaposlenih radnika u Institutu sa stanjem na dan 30. lipnja 1985. godine je 81, sa slijedećom strukturom: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 34 <-- 34 --> PDF |
1. Visoka stručna sprema 34 — dipl. inž. šumarstva doktori znanosti 8 — dipl. inž. šumarstva magistri znanosti 11 — dipl. biolog magistar znanosti 1 — dipl. inž. šumarstva (postdiplomanti) 14 2. Srednja stručna sprema 25 — šumarski tehničari 13 — kemijski tehničari 2 — ekonomski tehničari 6 — ostali tehničari 4 3. Nepotpuna srednja stručna sprema 2 4. Laboranti 2 5. KV radnici 1 6. PKV radnici 17 Znanstveni i stručni radnici u Institutu izabrani su u ova znanstvena i stručna zvanja: — znanstveni savjetnik 7 — znanstveni suradnik 1 — znanstveni asistent 12 — viši stručni suradnik 2 — stručni suradnik 12 Ukupno: ,(4 Prema dijelovima procesa rada, broj zaposlenih radnika je: Jastrebarsko 55. Zagreb 20. Rijeka 6, tj. ukupno 81 radnik. Radnici Instituta referendumom odlučuju o zaključivanju sporazuma o udruživanju, donošenju Statuta, osnovama godišnjeg plana i osnovama programa razvoja, o osnovama i mjerilima raspodjele sredstava za osobne dohotke i zajedničku potrošnju, spajanju, pripajanju ili podjeli Instituta´ osnivanju, spajanju ili ukidanju organizacionih jedinica Instituta, te o promjeni i proširenju predmeta poslovanja, promjeni tvrtke (naziva) ili sjedišta Instituta. Radnici Instituta odlučuju na Zboru radnika o godišnjem izvještaju o poslovanju i radu svih samoupravnih organa Instituta, donošenju Završnog računa Instituta, ulaganju sredstava za proširenje materijalne osnove Instituta, donošenju općih samoupravnih akata, stambenoj izgradnji, davanju stanova na korištenje, odobrenju kredita za stambenu izgradnju, zaključivanju samoupravnih sporazuma, rasporedu sredstava za fondove i drugim pitanjima za koje je nadležan. Prvi predsjednik Zbora radnika Šumarskog instituta bio je mr Boris Regent, viši stručni savjetnik, rukovodilac Odjela za oplemenjivanje i sjemenarstvo. 440 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Radnički savjet čini 15 delegata radnika Instituta s mandatom u trajanju od dvije godine. Radnički je savjet konstituiran na 1. sjednici od 10. travnja 1974. godine. Radom Radničkog savjeta rukovodi predsjednik dr Petar Rastovski. Prvi predsjednik Radničkog savjeta bio je dipl. inž. Oto Zunko,, viši stručni suradnik. Prvi predsjednik Savjeta bio je prof, dr Milan Anić> redovni profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno vijeće Instituta čine svi znanstveni radnici (20), a Vijeće istraživača svi znanstveni i stručni radnici (34). Predsjednik Znanstvenog vijeća i Vijeća istraživača Instituta je dr Miroslav Harapin, znanstveni savjetnik. 2. Program znanstveno-istraživačkog rada Instituta za razdoblje 1986. do 1990. godine dijeli se na dio koji se financira na nivou Republičke zajednice za znanost i Samoupravne interesne zajednice za znanost (SIZ-IV), udruženog rada šumarstva SR Hrvatske, te na dio neposredne razmjene rada između Instituta i osnovnih organizacija udruženog rada šumarstva, vodoprivrede, elektroprivrede i drugih izvora. U osviru Republičke Samoupravne interesne zajednice obrađuje se ova problematika: — vegetacijsko kartiranje SR Hrvatske. — istraživanje, zaštita i unapređenje čovjekove okoline u kontinentalnom dijelu SR Hrvatske, — istraživanje tipova šuma i šumskih staništa, — unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje, uzgoja i ishrane šumskih kultura, — istraživanje činilaca koji ugrožavaju stabilnost šumskih ekosistema i metoda njihova suzbijanja, — istraživanje šuma i šumskih staništa na kršu SR Hrvatske, — istraživanje organizacije i ekonomike u šumarstvu i preradi drva. Program znanstveno-istraživačkog rada koji se financira udruženim sredstvima na nivou šumarstva SR Hrvatske sastoji se od 10 projekata. Ovaj je Program zajednički za Šumarski institut Jastrebarsko, Šumarski fakultet u Zagrebu i Institut za topolarstvo u Novome sadu. U okviru ovog Programa- Institut obrađuje ovu problematiku: — stanje ishrane hrasta lužnjaka u utvrđenim ekološko-gospodarskim tipovima šuma, — istraživanje tipova šuma reprezentativnih objekata, — istraživanje utjecaja gospodarskih zahvata po ekološko-gospodarskim tipovima šuma brdskog i gorskog područja (istraživanje pomlađivanja i njege u jednodobnim sjemenjačama brdskog područja, grupimično i skupinasto gospodarenje u raznodobnim sjemenjačama gorskog područja, utjecaj stanja ishrane na rast i pomlađivanje kitnjaka i jele), — istraživanje optimalne strukture sastojina (izrada domaćih tablica, analitički prikaz strukture šumskih sastojina, utvrđivanje najmanjeg broja uzoraka za ustanovljivanje drvne mase sastojina), |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— izbor i bonitiranje sjemenskih objekata i njihova genetska melioracija, utvrđivanje kvalitete sjemena i organizacija sjemenske službe, — proučavanje proizvodnje i genetička verifikacija sjemena u sjemenskim plantažama. — istraživanje novih metoda rasadnički proizvodnje. — uzgoj i ishrana šumskih kultura, — istraživanje selekcije domaćeg oraha u klonskim nasadima i testovima potomstva. — istraživanje ekonomski najvažnijih biljnih bolesti i štetnika šumskih vrsta drveća i njihovo suzbijanje (sušenje lipe. ugibanje pitomog kestena, primjena herbicida), — štetan utjecaj mehanizacije na zdravstveno stanje- radnu sposobnost i produktivnost rada šumskih radnika i mjere za sanaciju istih. — ekološko-gospodarsku klasifikaciju šumskih površina na kršu, — istraživanje abiotičnih utjecaja i nešumsko-gospodarskih zahvata u šumama na kršu, — proučavanje optimalnih utjeta za razvitak važnih vrsta divljači i lovnog gospodarenja u SR Hrvatskoj. 3. Tijekom svog četrdesetogodišnjeg rada i djelovanja Institut je vrlo dobro surađivao i surađuje Sa svim šumskim gospodarstvima u SR Hrvatskoj (Bjelovar, Buzet, Delnice, Gospić, Karlovac, Nova Gradiška. Sisak, Split, Varaždin, Vinkovci i Zagreb). Republičkim komitetom za poljoprivredu i šumarstvo SR Hrvatske. Poslovnom zajednicom »Exportdrvo«. Zagreb, Samoupravnom interesnom zajednicom šumarstva SR Hrvatske. Republičkom i Samoupravnom interesnom zajednicom za znanost´ Zagreb. Stručna suradnja i pomoć koju Institut pruža organizacijama udruženog rada, njihovim asocijacijama, društveno-političkim zajednicama, vodoprivredi, elektroprivredi, turizmu i dr., odnosi se na izradu osnova i planova gospodarenja, prostorno planiranje, pedološko, uzgojno biljno-hranidbena istraživanja, izradu projektne dokumentacije za pošumljavanja, tehnologiju uzgoja i ishrane biljaka u rasadnicima i kulturama, kontrolu plodnosti tla i biljnog materijala, praćenje nivoa podzemne vode, biološku sanaciju erozije, dijagnostičko-prognoznu službu zaštite šuma, osnivanje sjemenskih plantaža i poljskih eksperimenata (testovi potomstva, provenijencija, pokusi vrsta, proredni zahvati, obrezivanje grana, prihranjivanje), ispitivanje kvalitete normalnog šumskog sjemena, zdravstvenu kontrolu sjemena i sadnog materijala, organizaciju savjetovanja, seminara i simpozija, proizvodnju i promet šumskog sjemena i sadnog materijala sa golim i obloženim korijenom. U realizaciji Društvenog dogovora o pošumljavanju omladinskim radnim akcijama, Institutu je povjerena zadaća proizvodnje sadnog materijala za kontinentalni dio SR Hrvatske. 4. Financiranje Programa znanstveno-istraživačkog rada za razdoblje 1981. do 1985. godine i godišnje provodilo se na osnovi potpisanih samoupravnih sporazuma i ugovora između Republičke zajednice za znanstveni rad (RZZR). Samoupravne interesne zajednice za znanstveni rad (SIZ-IV), Poslovne zajednice »Exportdrvo«, Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, kao i organizacija udruženog rada šumarstva, vodoprivrede, elektroprivrede 442 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 37 <-- 37 --> PDF |
i drugih. U strukturi ukupnog prihoda Instituta prosječno po godinama za ovo razdoblje sudjeluju: — Republička zajednica i Samoupravna interesna zajednica 19°At — Poslovna zajednica »Exportdrvo« (Opće udruženje šum.) 35% — Udruženi rad (neposredna razmjena) 25"/» — Republički komitet za poljoprivredu 1% — Prodaja sadnog i ukrasnog materijala 20´% Udruženi rad šumarstva SR Hrvatske više od 20 godina osigurava sredstva za financiranje Srednjoročnog programa znanstveno-istraživačkog rada, kojeg već treće razdoblje zajednički izvode Šumarski institut Jastrebarsko, Šumarski fakultet u Zagrebu i Institut za topolarstvo u Novom Sadu. Za financiranje godišnjeg plana znanstvenog rada sve osnovne organizacije šumarstva izdvajale su sredstva u visini od l10/» od dohotka iz prethodne godine. Koliko je nama poznato, u SR Hrvatssoj do sada nema privredne grane osim šumarstva i drvne industrije koja uz izdvajanje sredstava za samoupravne interesne zajednice za znanost (0,293/o), izdvaja i dodatna sredstva. Šumarski institut Jastrebarsko, Šumarski fakultet u Zagrebu i Institut za topolarstvo u Novom Sadu su upravo izradili Prijedlog programa znanstveno- istraživačkog rada za razdoblje od 1986. do 1990. godine. Prijedlog programa sastoji se od 10 projekata, te je upućen u udruženi rad na javnu raspravu. Godišnja proizvodnja u rasadniku iznosi od 10—12 milijuna šumskih sadnica listača i četinjača različite starosti, a godišnja prodaja i do 7 milijuna biljaka (1985), što u ukupnom prihodu Instituta sudjeluje sa 20´°/». Za izvršenje programa znanstveno-istraživačkog rada za razdoblje 1986. do 1990. godine te za osnivanje odjela za lovnu privredu, kao i proširenje istraživanja iz protupožarne zaštite šuma. organizacije šumskog sjemenarstva i rasadničke proizvodnju. Institutu su potrebna znatno veća financijska sredstva za nabavu nove moderne znanstvene opreme, izgradnju poslovnog prostora, hladnjače, staklenika, nabavu domaće i strane znanstvene literature i časopisa, a i za primanje i usavršavanje novih mladih i postojećih znanstvenih kadrova. Uz gore navedeno, za izvršenje programa znanstvenoistraživačkog rada potrebna je još veća i čvršća povezanost udruženog rada šumarstva i Instituta u primjeni dosadašnjih rezultata znanstveno-istraživačkog rada, njihovom transferu u praksi, te međusobnoj suradnji na rješavanju neposrednih zadataka primijenjenog ili razvojnog karaktera. 5 . Tijekom svog četrdesetogodišnjeg rada i djelovanja, Šumarski institut je ostvario uspješnu suradnju sa svim domaćim šumarskim institutima i fakultetima u našoj zemlji, bilo da se radi o neposrednoj direktnoj suradnji ili suradnji putem Zajednice fakulteta i instituta šumarstva i prerade drva Jugoslavije. Jedan od oblika suradnje je i razmjena znanstvenih publikacija (»RADOVI«) sa svim šumarskim fakultetima i institutima u našoj zemlji. Uz ovu suradnju, Institut je ostvario i vrlo uspješnu suradnju s mnogim organizacijama udruženog rada šumarstvu u SR Sloveniji (G. G. Maribor, »Semesadike«, Mengeš, G. G. Postojna. Brezice), SR Bosni i Hercegovini (»Natron« Maglaj, »Krivaja« Zavidovići, Rasadnik Bosansko Grahovo. Cazin), SR Srbija (Š. G. Titovo Uzice). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Šumarski institut je ostvario vrlo značajnu i uspješnu suradnju s velikim brojem šumarskih instituta i fakulteta u inozemstvu. Posebno dobra i uspješna suradnja ostvarena je s institutima u Evropi (Norveška, Švedska, Danska, Finska, SR Njemačka, DR Njemačka, CSSR, Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Austrija, Grčka, Italija, Francuska). SAD, Kanada, Kini, Japanu i s drugima. Institut je već dugi niz godina član Međunarodne unije šumarssih znanstveno- istraživačih organizacija (IUFRO) čije je sjedište u Beču. Ostvarena je također značajna suradnja sa SAD na zajedničkim istraživanjima putem tzv. kontrapart ugovora (PL 480) između SFRJ i SAD. Institut je putem te suradnje dovršio istraživanja na tri vrlo značajna projekta. Znanstveni i stručni radnici Instituta su u proteklih 40 godina sudjelovali na velikom broju znanstvenih i stručnih savjetovanja, simpozija, seminara i kongresa sa referatima i saopćenjima. Ističemo da su istraživači Instituta samo u razdoblju od 1981. do 1985. godine prezentirali 26 radova na znanstvenim i stručnim skupovima, od čega je značajan broj prezentiran u inozemstvu. U istom su razdoblju istraživači Instituta objavili 191 originalan znanstveni rad, 21 stručni rad, po jednu monografiju i studiju, 4 disertacije i 2 magistarske radnje. Od početka rada u Institutu je postdiplomski studij završilo 15 a doktoriralo 10 istraživača. U okviru svog redovnog programa znanstveno-istraživačkog rada i programa suradnje sa domaćim i stranim organizacijama Institut je u razdoblju od 1981. do 1985. organizirao međunarodni simpozij o problematici uređivanja šuma posebne namjene (Plitvice. 1983), savjetovanje o problematici znanstveno-istraživačkog rada (Stubičke Toplice. 1984). o primjeni mehanizacije u rasadničkoj proizvodnji i uzgoju šuma (Jastrebarsko, 1985). 6. Šumarski je institut u toku cijelog ovog razdoblja uspješno poslovao izvršavajući sve svoje obaveze kvalitetno i na vrijeme. U proteklih 40 godina, radnici Instituta nisu nisada poslovali sa gubitkom i bili na teret šumarstva naše Republike ili društvenoj zajednici. Bilo je pojedinih godina ili perioda vremena kada se program rada izvršavao teže ili lakše, s više ili manje uspjeha, nedovoljnim financijskim sredstvima, izrazito niskim osobnim dohocima s obzirom na kvalifikacionu strukturu i sastav, ali svi radnici Instituta marljivim i predanim radom uz pomoć naše šumarske operative prevladali su te poteškoće. Nakon udruživanja rada i sredstava. Institut je postao dobro organiziran i čvrst kolektiv koji vrlo uspješno i dobro posluje, izvršava programe i istraživanja i pridonosi općem napretku struke i zemlje u cjelini. Ukupni prihod Instituta u 1985. godini ostvaren je u iznosu od 190,338.575 dinara, dohodak u iznosu od 114,478.105 dinara, što po radniku iznosi 1,400.000 dinara. Čisti dohodak po radniku iznosi 1,106.900 dinara. Prosječno isplaćeni neto mjesečni osobni dohodak u 1985. godini iznosio je 58.249 dinara, a 1984. godine 33.172. Najviši isplaćeni osobni dohodak u 1985. godini bio je 99.800 dinara, a najniži 27.000 dinara. Osobni dohoci radnika Instituta u 1985. godini u odnosu na 1984. godinu veći su za 70%. Investiciona ulaganja za posljednje 4 godine iznosila su 19.978.000 dinara, od čega u opremu 13.600.000 dinara, a u objekte 6.378.000 dinara. 444 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 39 <-- 39 --> PDF |
7. Završavajući ovaj referat, dozvolite da se poslužim rječima akademika prof. dr. Mirka Vidakovića iz Uvodne riječi (u Monografiji Šumarski institut Jastrebarsko 1945—1985): »Možemo reći da je Institut kroz 40 godina djelovanja izrastao u jednu modernu znanstvenu ustanovu eksperimentalnog tipa. Potrebno je naglasiti da je za takav razvoj Institut imao podršku cijele struke. Vjerujemo da će Institut u svom daljnjem radu nastaviti unapređivati šumarsku znanost i uspješno rješavati probleme šumarske operative kao i davati nove smjernice u razvoju šumarstva SR Hrvatske i Jugoslavije«. Development of Jastrebarsko Forestry Institute Summary Until 1945 scientific research work in the forestry of Croatia was carried out only in the Institute for Forestry Experiment of the then existing Forestry Management Faculty in the University of Zagreb, and by the work of individuals. In 1945, immediately after the end of Wor´d War II the Institute for Practical Forestry Investigation was founded in Zagreb; in 1958 the Institute for the Control of Forest Seed was established in Rijeka. In 1960 the Institute for Conifers was formed in Jastrebarsko, which in 1961 became the Yugoslav Institute for Coniferous Trees. At the beginning of 1974 these three organisations amalgamated into the present Jastrebarsko Forestry Institute. In this text the author describes the present state of the Institute, i.e. branches of its activity, employees (8 doctors of science, 11 masters of science and 14 graduated forestry engineers, including 70 technicians and workers of varied qualifications), and current programme of its scientific research work. The Institute has published a special monography of its work, which has also been printed in the English language. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 40 <-- 40 --> PDF |
smm0a ^1 .- ´ -´´´ . ^ Kultura četinjača Medak Foto: M. Harapin |