DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 47     <-- 47 -->        PDF

ZNANSTVENI IZVJEŠTAJ —
SCIENTIFIC REPORT


UDK 630*431.1 »45« (497.13)
Sum. list CX (1986) 453


IZVANREDNE METEOROLOŠKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI
NA JADRANU U 1985. GODINI


Tomislav DIMITROV i Vesna JURČEC*


SAŽETAK. Ljetne vremenske prilike na Jadranu karakteriziraju
dulja sušna razdoblja s visokim temperaturama što uobičajeno
predstavlja potencijalnu opasnost za pojavu šumskih požara.
Iako meteorološki faktori u većini slučajeva nisu direktni uzročnici
nastanka požara, oni su odgovorni za širenje i intenzitet požara
zbog velike ovisnosti suhoće gorivih materijala o vremenskim
uvjetima. To je pokazano u ovom radu prikazom izvanrednih vremenskih
prilika u 1985. s dugotrajnim sušnim periodima na Jadranu
kao posljedice anomalija atmosferske cirkulacije na širokom području
Evrope. Ovisnost broja i intenziteta šumskih požara o meteorološkim
prilikama, naročito u jesenskom razdoblju, potvrđena je
usporedbom njihovih pokazatelja u 1984. i 1985.


1. UVOD
Smanjenje broja požara u 1984. godini za 30% u odnosu na 1983, a sagorjele
površine čak za 60% (Dimitrov i Jurčec, 1985), ukazivalo je
na zaključak da su boljom organizacijom brojni požari suzbijeni već na samom
početku. Ljudskih žrtava u 1984. nije bilo, a uz angažiranje specijalnih
aviona i uspješno vođenje zemaljskih snaga na požarištu, moglo se spremno
i uspješno voditi akcije gašenja požara.


Takav stav, međutim, nije potvrdila 1985. godina, u kojoj su vremenske
prilike uzrokovale veliku prosušenost gorivih materijala u šumi, pri čemu
se kod nastanka požara u kratkom vremenu razvija takav intenzitet vatre,
koju su zemaljske snage i uz pomoć specijalnih aviona vrlo teško suzbijali.
Na primjer, šumski požar kod Blata na Korčuli, u kojem je sagorjelo 2.375
ha, ugašen je tek nakon 25 dana, a požar kod Care na Korčuli, u kojem je
sagorjelo 1.504 ha, ugašen je nakon 18 dana.


Analize vremenskih prilika ukazuju da je u 1985. pored ljetne sezone
bila izuzetno sušna i rana jesen, kada je sadržaj vlage u gorivim materijalima
iznosio i do 4% što je uzrokovalo njihovu vrlo laku zapaljivost.
Ovdje ćemo pokazati što je s meteorološkog aspekta u 1985. bilo anomalno,
a posebno ćemo istaći karakteristike sinoptičke situacije u usporedbi s 1984.


* Tomislav Dimitrov,
dipl. inž. šum.
Dr Vesna Jurčec, dipl. inž. fizike
Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grič 3