DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ZNANSTVENI IZVJEŠTAJ — SCIENTIFIC REPORT UDK 630*431.1 »45« (497.13) Sum. list CX (1986) 453 IZVANREDNE METEOROLOŠKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA JADRANU U 1985. GODINI Tomislav DIMITROV i Vesna JURČEC* SAŽETAK. Ljetne vremenske prilike na Jadranu karakteriziraju dulja sušna razdoblja s visokim temperaturama što uobičajeno predstavlja potencijalnu opasnost za pojavu šumskih požara. Iako meteorološki faktori u većini slučajeva nisu direktni uzročnici nastanka požara, oni su odgovorni za širenje i intenzitet požara zbog velike ovisnosti suhoće gorivih materijala o vremenskim uvjetima. To je pokazano u ovom radu prikazom izvanrednih vremenskih prilika u 1985. s dugotrajnim sušnim periodima na Jadranu kao posljedice anomalija atmosferske cirkulacije na širokom području Evrope. Ovisnost broja i intenziteta šumskih požara o meteorološkim prilikama, naročito u jesenskom razdoblju, potvrđena je usporedbom njihovih pokazatelja u 1984. i 1985. 1. UVOD Smanjenje broja požara u 1984. godini za 30% u odnosu na 1983, a sagorjele površine čak za 60% (Dimitrov i Jurčec, 1985), ukazivalo je na zaključak da su boljom organizacijom brojni požari suzbijeni već na samom početku. Ljudskih žrtava u 1984. nije bilo, a uz angažiranje specijalnih aviona i uspješno vođenje zemaljskih snaga na požarištu, moglo se spremno i uspješno voditi akcije gašenja požara. Takav stav, međutim, nije potvrdila 1985. godina, u kojoj su vremenske prilike uzrokovale veliku prosušenost gorivih materijala u šumi, pri čemu se kod nastanka požara u kratkom vremenu razvija takav intenzitet vatre, koju su zemaljske snage i uz pomoć specijalnih aviona vrlo teško suzbijali. Na primjer, šumski požar kod Blata na Korčuli, u kojem je sagorjelo 2.375 ha, ugašen je tek nakon 25 dana, a požar kod Care na Korčuli, u kojem je sagorjelo 1.504 ha, ugašen je nakon 18 dana. Analize vremenskih prilika ukazuju da je u 1985. pored ljetne sezone bila izuzetno sušna i rana jesen, kada je sadržaj vlage u gorivim materijalima iznosio i do 4% što je uzrokovalo njihovu vrlo laku zapaljivost. Ovdje ćemo pokazati što je s meteorološkog aspekta u 1985. bilo anomalno, a posebno ćemo istaći karakteristike sinoptičke situacije u usporedbi s 1984. * Tomislav Dimitrov, dipl. inž. šum. Dr Vesna Jurčec, dipl. inž. fizike Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grič 3 |