DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Na si. 1. prikazana je raspodjela prizemnog tlaka zraka u rujnu i listopadu 1985. U rujnu se vidi proširenje grebena visokog tlaka preko zapadne Evrope i Alpa do Balkana, a u listopadu se daljnjim porastom tlaka nad srednjom Evropom formirala odvojena anticiklonalna jezgra. Istovremeno se nad sjevernom Evropom Islandska ciklona odvojila u dvije jezgre uz daljnje produbljavanje u listopadu. Time je meridionalni gradijent tlaka nad sjevernom Evropom znatno porastao (što se očituje u gustoći izobara nad tim područjem), pa su time frontalni sistem i prodori svježeg maritinog zraka s Atlantika zahvaćali samo sjevernu, i povremenu istočnu Evropu uz obilnije oborine. Za ilustraciju utjecaja ovakovog strujanja na oborinski režim na Jadranu (prikazan u tablici) crtkanim linijama su prikazane razlike tlaka 1985—1984. Na toj slici se još bolje uočava mnogo viši tlak s maksimalnom razlikom u listopadu 1985. na području od Velike Britanije do južne Skandinavije, i isto toliko niži tlak u Barentsovom moru sjeverno od Skandinavije. Vrlo slična raspodjela tlaka i anomalno polje strujanja bilo je u kasnu jesen 1983, koja je također bila izuzetno sušna na području´Jadrana. To ukazuje da bi se i jesenske suše na Jadranu mogle prognozirati kada bi se poznavale prognostičke raspodjele tlaka nad Evropom i sjevernim Atlantikom u jesenskom razdoblju. Razvoj meteorologije, uz pomoć satelitskih podataka, usmjeren je na rješavanje ove problematike´ pa se možemo nadati da ćemo kroz nekoliko godina imati ovakove sezonske prognoze. 7. VRIJEDNOSTI METEOROLOŠKOG INDEKSA POŽARA Svakodnevnim mjerenjem relevantnih meteoroloških elemenata (temperature, relativne vlage, vjetra i oborina) u najtoplijem dijelu dana, dobiva se kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka na stupanj suhoće šumskih gorivih materijala, a time i njihove zapaljivosti. Prema stupnju prosušenosti goriva kalibrirane su i klase meteorološkog indeksa požara (MIP) kao indikatora intenziteta nastalog šumskog požara. Drugim riječima, što je klasa MlP-a viša, tim je požar intenzivniji (žešći) pa ga je teže suzbiti, i obratno, šumski požar nastao u nižim klasama opasnosti manjeg je intenziteta (žestine) i lakše ga je suzbiti. Stoga je prema klasama meteorološkog indeksa požara vezana organizacija preventivnih mjera svih snaga i opreme na terenu. Više puta je rečeno da je praćenje vrijednosnih pokazatelja MlP-a kroz jedan određeni period vremena na jednom lokalitetu od velike koristi u prvom redu vatrogasnim organizacijama, jer se poređenjem sakupljenih izvještaja o intervencijama na gašenju šumskih požara sa vremenskim uvjetima nastanka istih (iskazanih kroz vrijednosne pokazatelje MlP-a). mogu odrediti granične vrijednosti iznad kojih na tom lokalitetu, uz poznavanje vegetacije i orografije, nastaju šumski požari. Ovakvim pristupom osiguravaju se potrebna znanja i iskustva, pa se na temelju toga organizacija pripreme u vatrogasnim jedinicama (i šumskim gospodarstvima) u kritičnom periodu vremena može bolje planirati. To i jeste razlog zbog čega se koristi sistem meteorološkog indeksa za ocjenjivanje opasnosti od šumskih požara. U RHMZ-u SRH se već pet godina za svaku općinu na priobalnom dijelu Jadrana, koja na svom području ima meteorološku stanicu, sačinjavaju sezonski grafikoni hoda vrijednosti MlP-a, na kome se, prema iskazima RSUP-a SRH o požarima´ unose nastali šumski požari. |