DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 64     <-- 64 -->        PDF

SUSRETI


EKSKURZIJA KATALONSKIH ŠUMOVLASTNIKA KROZ
JUGOSLAVIJU


Udruženje privatnih vlasnika šuma iz Katalonije (Consorci Forestal de Catalunya)
broji preko 200 članova i najstarije je takvo udruženje u Španjolskoj. Svake
godine u drugoj polovici svibnja organizira za svoje članove stručnu ekskurziju
u trajanju od tjedan dana, obično u neku stranu zemlju. Ove, 1986. godine, to
je bila Jugoslavija. Ekskurzija je održana u vremenu od 25. svibnja do 1. lipnja i
prošla je kroz tri naše republike: Sloveniju, Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Pravac
kretanja bio je slijedeći: Ljubljana—Zagreb—Plitvička jezera—Bihać—Bosanski
Petrovac—Jajce—Sarajevo—Tjentište—Dubrovnik.


Prvog dana posjeta SR Sloveniji sudionici ekskurzije upoznali su se s organizacijom
šumarstva u toj republici i s principima njege i prorede šumskih sastojina
na području Straže. Drugog dana posjetili su Mislinju, gdje su na terenu imali
prilike vidjeti monokulture smreke u planinskim područjima jele i bukve, koje su
nastale kao rezultat gospodarenja tim šumama u prošlom stoljeću. U vezi s time
prikazane su im i metode indirektne konverzije tih monokultura u prirodne ekonomske
šume. Na kraju su se na jednom primjeru upoznali s gospodarenjem privatnim
šumama. Prikazana je struktura privatne šume, uloga šumarskog stručnjaka
i odnosi kooperacije.


Iz Slovenije ekskurzija je preko Zagreba i Karlovca nastavila put prema Plitvičkim
jezerima, gdje se zadržala dva dana. Osim manje — više standardnog obilaska
Gornjih i Donjih jezera, koji uključuje vožnju brodom i panoramskim vlakom
te šetnju kanjonom Korane, priređen je i stručni program. Prikazani su organizacija
i razvoja uloga Nacionalnog parka u regiji te značenje i tretman šuma
na njegovom području. Za vrijeme posjete prašumi Corkova uvala raspravljalo
se o značenju proučavanja prašuma za suvremeni razvoj gospodarenja šumama.


Na području SR Bosne i Hercegovine program je započeo u Bihaću. Katalonski
su se šumari upoznali s organizacijom šumarstva u toj republici i s organizacijom
tamošnjeg Šumskog gazdinstva »Risovac« u okviru SOUR-a »Šipad«. Nakon
kraćeg zadržavanja u OOUR-u šumarstvo Bosanski Petrovac, gdje im je prikazan
film o toj radnoj organizaciji, gosti su razgledali sjemensku sastojinu bijelog bora
»Svinjarice«. Na žalost jaka kiša onemogućila je predviđeni izlet u prašumski
rezervat jele, smreke i bukve »Lom«. Istog dana ekskurzija je stigla u Sarajevo,
a sutradan nastavila prema Romaniji. Domaćin — osoblje OOUR-a šumarstvo Sokolovac
— pokazao je rezultate uspješnog pošumljivanja velikog požarišta u predjelu
»Dikalji«, nastalog nekoliko godina poslije Drugog svjetskog rata. U nastavku
ekskurzija je boravila na području OOUR-a šumarstvo Foča i OOUR-a šumarstvo
Tjentište, gdje je posjetila Nacionalni park »Sutjeska« s prašumom Perućica.
Dolaskom u Dubrovnik preko Gackog, Bileća i Trebinja završen je stručni program
ekskurzije. Poslije kratkog razgledavanja grada idućeg dana katalonski su šumari
nastavili put jadranskom magistralom prema sjeveru do jugoslavensko-talijanske
granice, a zatim preko Italije i Francuske do mjesta Santa Coloma de Farners,
nedaleko Gerone — glavnog grada istoimene pokrajine, gdje se nalazi sjedište njihovog
udruženja.


470




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Gosti iz Katalonije, od kojih je većina sada prvi puta posjetila našu zemlju,
bili su veoma zadovoljni programom ekskurzije i gostoljubivošću domaćina. Jedino
su izrazili žaljenje što nisu imali prilike vidjeti naše slavonske hrastove šume
i Pančićevu omoriku na njenom prirodnom području rasprostranjenja, po čemu
je Jugoslavija dobro poznata i u njihovoj zemlji. Na žalost, prolazeći pokraj Trste-


Grupa katalonskih šumovlasnika ispred platane u Trstenom


nog kraj Dubrovnika, nisu mogli posjetiti ni Arboretum u tome mjestu, koji je bio
zatvoren jer je bila nedjelja. Ipak su sa zanimanjem razgledali čuvene platane ispred
arboretuma, a fotografija ispred njih snimljena tom prilikom ostat će kao
jedna od uspomena na Jugoslaviju i njene šume.


I. Mikloš