DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 66 <-- 66 --> PDF |
IZ SVIJETA O ŠUMARSTVU NOVOG ZELANDA Novi Zeland (New Zealand) otočna je država na krajnjem jugozapadnom dijelu Tihog oceana, kako to pokazuju i podaci o geografskoj dužini (između 1660 i 1780 istočno od Greenwicha). Za vegetaciju je značajniji položaj prema geografskoj širini a ta iznosi od 34" do 470 južne širine. Takav položaj uvjetuju da je pretežni dio prostora obuhvaćen oceanskom klimom time, da je na krajnjem sjeveru s karakteristikama subtropske a na krajnjem jugu subantartičke klime. Novi Zeland u stvari su dva otoka, sjeverni i južni, međusobno razdjeljenim 23 km širokim rasjedom (moreuzom) nastalim u pleistocenu. Južni otok pretežno je planinska zemlja s masivom Novozelandskih Alpa koje dosežu visinu i do 3700 m (Mt Cook); i veći dio Sjevernog otoka je planinski kraj ali s najvišim planinskim vrhovima do 2800 m. Ovaj otok je vulkanskog porijekla pa uz jedan aktivni vul kan, Ngauruhoe (2291 m), nalaze se brojni geiziri, solfatare i kraterska jezera. Površina oba ova otoka iznosi okruglo 268 000 km´i a državni teritorij veći je, ne računajući novozelandski dio Antartika, za cea 7 000 km´- koliko iznosi nekoli ko otočnih skupina u prostranstvu Tihog oceana. Od 268 000 km2 50l0/o je poljopri vredno i pašnjačko zemljište, 24°/» prirodne šume, 4°/o plantaža a 22% raznih tere na bez šume. Brojčano iskazano površina šuma iznosi 72 000 km^ od čega je 62 000 u javnom a 10 000 km-u privatnom vlasništvu. Etat 1984. godine iznosio je 9 mili juna m3 četinjača a 600 000 m3 listača. U 1982. godini na pilanama je prerađeno 2 106 000 m3 četinjača i 164 000 m3 listača i proizvedeno nešto preko 1,8 milijuna tona celuloze i papira. Dakako da tolika količina drva za zemlju od tri milijuna stanovnika nije potrebna, nego se izvozi u pacifičke zemlje (Australiju, Japan, Ki nu i druge) a vrijednost izvoza 1982. godine iznosila je oko 300 milijuna američkih dolara. Od ukupno posječenih 9 milijuna m3 1984. godine samo 6"/o je izvađeno iz prirodnih, autohtonih šuma. Naime, pretežni dio prirodnih šuma tretira se kao zaštitne, pa se i ne nalaze pod vrhovnom šumarskom upravom (Šumarska služba Novog Zelanda) nego pod Ministarstvo za životni okoliš. Gotovo cijeli etat ostvaruje se u kulturama, danas skoro isključivo od kalifornijskog bora PinuS radiate Don., sin. P. insignis Dougl.) Do dolaska Europljana, prije cea 150 godina, autohtone šume pokrivale su preko dvije trećine površine, a među vrstama isticala se kauri vrsta (Agatis australis Salisb ili Dammara australis Lamb.). Kauri drvo vrlo je cjenjeno u građevinarstvu i tako je počela njegova sječa u novozelandskim šumama i to najkvalitetnijih stabala. Kako je doseljenicima trebalo i površine za poljoprivrednu proizvodnju to se nakon sječe kvalitetnih staba´a ostala vegetacija palila*. Kako je kauri vrsta sporog rasta, a površine šuma naglo se smanjivale, to je jedna, kraljevska, * Na taj način koloniziraju se danas i područja prašuma na zapadu Brazila, ali s malini uspjehom. Naime, tlo krčevina vrlo brzo gubi svoju plodnost (pjeskovito je) a radi pomanjkanja vode, kolonisti ih napuštaju i prelaze na nove krčevine! |