DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 67     <-- 67 -->        PDF

komisija 1913. godine utvrdila, da je ugrožena opskrba drvom Novog Zelanda, pa
je, 1919. godine, osnovana »Šumarska služba Novog Zelanda« (prvi direktor bio je
Kanađanin de Mac Intosh-EUis!). Osnovna zadaća ove ustanove je podizanje novih
šuma, »-industrijskih« t.j. s kratkom, oko 30 godina, ophodnjom. Za podizanje novih
sastojina tražene su strane, egzotične, vrste i nakon pokusnih sadnji izabran
je kalifornijski bor kao vrsta koja najbolje odgovara. Danas je kalifornijski bor
u kulturama Novog Zelanda zastupljen s 90cukalipte. Nove sastojine uglavnom se podižu na površinama koje ne odgovaraju
za poljoprivredne usjeve.


Uz ophodnju od 25 do 35 godina prosječni godišnji prirast kalifornijskog bora
iznosi oko 20 m3/ha. Toliki prirast rezultat je, kako piše grupa šumara iz kanadske
države Quebec (u Forets de France et action forestiere, No 294 — lipanj 1986),
intenzivnog gospodarenja počam od paljenja površine za pošumljavanje, gnojenja
i zaštite (suzbijanja štetnika) do intenzivnog proređivanja. Naime, broj stabala po
1 ha u desetoj godini starosti sveden je na 200 i taj ostaje do kraja ophodnje.


Zadnjih petnaestak godina godišnje se pošumljava po 50 000 ha, a glavni financijski
izvor su predhodno uzgojene sastojine.** Stoga se i može predviđati, da će
etat tih šuma 2 010. godini iznositi 30 milijuna m3 i Novi Zeland, kako pišu navedeni
autori, mogao bi poput Kanade, USA, Švedske i dr. zemalja, također postati
svjetskom šumarskom silom.


Novi Zeland je i stočarska zemlja, posebno ovčarska (danas se uzgaja oko 70
milijuna, prema 50 milijuna I960, ovaca) to se za šumu uzete površine pašnjaka
nadoknađuju pašom u šumama, razvija se »praktično agrošumarstvo i na jednoj
te istoj površini povećava vrijednost sveukupne proizvodnje«.


O. Piškorić
IZ ŠUMARSTVA FRANCUSKE


DA LI CE KUĆA OD DRVA BITI IZLAZ ZA ŠUMSKE PROIZVODE?


»Da li će kuća od drva biti izlaz za šumske proizvode« naslov je jednog članka
u mjesečniku Forets de France et Action forestiere« (br. 291—3/1986) u kojem
se konstatira, da će Francuska za nekoliko godina imati preko 6 milijuna m3
drva četinjača za tržište kojeg prodaja ne će biti lahka. Stoga treba pronaći nove
izlaze a gradnja drvenih kuća mogla biti od posebnog značenja«. Dalje se navodi,
da je od 1982. godine gradnja drvenih kuća u Francuskoj povećana za 50% a ako
se takav trend nastavi u te svrhe 2000-te godine bit će potrebno između dva i tri
milijuna m3 drva. U SR Njemačkoj i u Velikoj Britaniji gradi se 4 do 5 puta više
drvenih kuća nego u Francuskoj; u Japanu se 60% stanova nalazi u drvenim kućama,
u USA 90%> a u Švedskoj čak 96,5"/». Razlog je tome, što je drvena kuća pogodna
za promjene unutrašnjosti, što je po izolacionim sposobnostima vrlo eko


** Da se kod nas nastavilo sa započetim elanom pošumljavanja na kraškom području Uprava
za pošumljavanje i melioraciju krša, danas bi također dio troškova novih pošumljavanja mogao biti
podmirivan prihodima o prvo podignutih kultura, kako je to konstatirano i na Savjetovanju o kršu
održanom 1958. god. u Splitu.


473