DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 73     <-- 73 -->        PDF

ZAŠTIĆENA PRIRODA


Park šume (Branka Filipa.šić-Buliga)
Park šuma »Zlatni rt« u Rovinju (Miroslav
Rukavina)
Park šuma Jankovac (Jasminka Fištrović
i Miroslav Rukavina)
Park šuma Sijana kod Pule (Miroslav Rukavina)
Park šuma »Zelenjak« kod Klanjca (Jasminka
Fištrović)
Trakošćan — jezero i okolina park-šuma
(Branka Filipašić-Buliga)
Kornati (Branka Filipašić-Buliga)


I. Mikloš
BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL
DE ECOLOGIA, br. 27, Madrid, 1985


Ibanez. J. J.; Jimenez Ballest a,
R..; Lopez Martinez, J.; Reiiones,


P. O.; Gumuzzio, J.: Tla s tresetnim
značajkama na srednje-istočnom području
središnje Španjolske. Analiza formativnih
činilaca i makromorfoloske karakteristike
Analiziraju se pedogenetski faktori tala
s tresetnim značajkama u planinskom
masivu Sierra de Guadarrama i Somosierra
i opisuju makromorfoloske karakteristike
reprezentativnih profila. Lokaliteti s
glečerskom morfologijom kao što su glečerski
krugovi, snježne niše i td. stvaraju
lokve u zatvorenim depresijama, koje određuju
karakter tih tala. To se događa unutar
klimatske zone na hladnim i vrlo
vlažnim mikrolokacijama s pojavama snijega
u etažama »Oromediterraneo« i »Crioromediterraneo
«. Dominantna vegetacija
sastoji se od suhog ili vlažnog Cervunala,
u povremeno poplavljenim zajednicama ili
na pravim tresetištima.


Diskutira se o dinamici krajolika i uzorcima
distribucije prema Formannovim
kriterijima. Modalna sekvencija horizonata
u profilima je H´A C, a katkada H/C,
ili Ag.´C. Karakteristična je značajka tih
profila obilno korijenje.


Ayerbe, M.; B a n o s, C; Diaz, J.
L.: Proučavanje ekoloških činilaca u´ ibero-
američkom parku »Celestino Mutiš«, La
Ra bitki (Huelva)


U povodu 500. godišnjice otkrića Amerike
i kao dio programirane aktivnosti za
proslavu te godišnjice, studija definira karakteristike
različitih tala botaničkog parka
»Celestino Mutiš« (Palos de la Frontera,
Huelva) te se daju neki općeniti kriteriji
za njegovu namjenu.


B 1 a n c o, A.: Komparativni studij habitata
Castanea sativa i Pinus pinaster u
Sierra de Gredos


Na južnim obroncima Sierra de Gredos
nalaze se male enklave pod pitomim
kestenom (Castanea sativa Mili.) nesigurnog
porijekla. Moguće je da se radi, bar
kod nekih enklava, o ostatcima autohtone
vegetacije, koja je nekada pokrivala velika
područja, dok primorski bor (Pinus
pinaster Ait) još nije bio toliko raširen
kao što je danas. Uz tu predpostavku obavljeno
je istraživanje tla tih enklava kestena,
a rezultati se uspoređuju s rezultatima
drugih autora o tlima borovih sastojina
u neposrednoj blizini, u analognim
klimatskim i litološkim uvjetima. Rezultati
potkrepljuju hipotezu o promjeni vrste
u tom području.


N i e v e s, M.; F o r c a d a, R.; Gömez


Y. Miguel, V.: Točnost, razmjer i gustoća
opažanja u proučavanju tala
Najprije se definira serija osnovnih
pojmova u kartografiji tala (fenon, mapon,
taxon, pedon, genon) i njihovih razreda.
Zatim, polazeći od osnovnog pojma
kartografske jedinice, izvode se vrijednosti
gustoće opažanja — idealne, potrebe i
stvarne — prema usvojenom razmjeru karte.
Taj se razmjer ostavlja uz pojam točnosti.
Dvije tabele i jedan grafikon pokazuju
postojeći odnos između gustoća, razmjera
i točnosti. Kao nadopuna tome dodaje
se nomogram, koji omogućuje direkt


479