DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ZAŠTIĆENA PRIRODA Park šume (Branka Filipa.šić-Buliga) Park šuma »Zlatni rt« u Rovinju (Miroslav Rukavina) Park šuma Jankovac (Jasminka Fištrović i Miroslav Rukavina) Park šuma Sijana kod Pule (Miroslav Rukavina) Park šuma »Zelenjak« kod Klanjca (Jasminka Fištrović) Trakošćan — jezero i okolina park-šuma (Branka Filipašić-Buliga) Kornati (Branka Filipašić-Buliga) I. Mikloš BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 27, Madrid, 1985 Ibanez. J. J.; Jimenez Ballest a, R..; Lopez Martinez, J.; Reiiones, P. O.; Gumuzzio, J.: Tla s tresetnim značajkama na srednje-istočnom području središnje Španjolske. Analiza formativnih činilaca i makromorfoloske karakteristike Analiziraju se pedogenetski faktori tala s tresetnim značajkama u planinskom masivu Sierra de Guadarrama i Somosierra i opisuju makromorfoloske karakteristike reprezentativnih profila. Lokaliteti s glečerskom morfologijom kao što su glečerski krugovi, snježne niše i td. stvaraju lokve u zatvorenim depresijama, koje određuju karakter tih tala. To se događa unutar klimatske zone na hladnim i vrlo vlažnim mikrolokacijama s pojavama snijega u etažama »Oromediterraneo« i »Crioromediterraneo «. Dominantna vegetacija sastoji se od suhog ili vlažnog Cervunala, u povremeno poplavljenim zajednicama ili na pravim tresetištima. Diskutira se o dinamici krajolika i uzorcima distribucije prema Formannovim kriterijima. Modalna sekvencija horizonata u profilima je H´A C, a katkada H/C, ili Ag.´C. Karakteristična je značajka tih profila obilno korijenje. Ayerbe, M.; B a n o s, C; Diaz, J. L.: Proučavanje ekoloških činilaca u´ ibero- američkom parku »Celestino Mutiš«, La Ra bitki (Huelva) U povodu 500. godišnjice otkrića Amerike i kao dio programirane aktivnosti za proslavu te godišnjice, studija definira karakteristike različitih tala botaničkog parka »Celestino Mutiš« (Palos de la Frontera, Huelva) te se daju neki općeniti kriteriji za njegovu namjenu. B 1 a n c o, A.: Komparativni studij habitata Castanea sativa i Pinus pinaster u Sierra de Gredos Na južnim obroncima Sierra de Gredos nalaze se male enklave pod pitomim kestenom (Castanea sativa Mili.) nesigurnog porijekla. Moguće je da se radi, bar kod nekih enklava, o ostatcima autohtone vegetacije, koja je nekada pokrivala velika područja, dok primorski bor (Pinus pinaster Ait) još nije bio toliko raširen kao što je danas. Uz tu predpostavku obavljeno je istraživanje tla tih enklava kestena, a rezultati se uspoređuju s rezultatima drugih autora o tlima borovih sastojina u neposrednoj blizini, u analognim klimatskim i litološkim uvjetima. Rezultati potkrepljuju hipotezu o promjeni vrste u tom području. N i e v e s, M.; F o r c a d a, R.; Gömez Y. Miguel, V.: Točnost, razmjer i gustoća opažanja u proučavanju tala Najprije se definira serija osnovnih pojmova u kartografiji tala (fenon, mapon, taxon, pedon, genon) i njihovih razreda. Zatim, polazeći od osnovnog pojma kartografske jedinice, izvode se vrijednosti gustoće opažanja — idealne, potrebe i stvarne — prema usvojenom razmjeru karte. Taj se razmjer ostavlja uz pojam točnosti. Dvije tabele i jedan grafikon pokazuju postojeći odnos između gustoća, razmjera i točnosti. Kao nadopuna tome dodaje se nomogram, koji omogućuje direkt 479 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 74 <-- 74 --> PDF |
no izračunavanje gustoće opažanja — idealne, potrebe, realne i umjetne — u funkciji razmjera te primjenu u konkretnim slučajevima. R e c i o, J. M.; Garcia, F e r e r, A.; Sanchez De La Orden, M.: La laguna del Conđe o del Salobral, Luque (Cordoba) Proučavane su neke fizikalne karakteristike lagune Conde ili Salobral, posebice dotok vode, litologija, hidrološki balans, morfometrijske i batimetrijske karakteristike te godišnji razvoj fizikalno—kemijskih značajki njenih voda. M u n o z, Carmen: Grafioza brijesta u Španjolskoj. Nove izolacije agresivnog soja. Izvješćuje se o nekim aspektima biologije roda Ceratocystis ulmi (Busm.) Moreau. Ujedno se opisuje metoda za dijagnozu i izolaciju agresivnih i neagresivnih sojeva, kao i njihovo sadašnje rasprostranjenje u Španjolskoj. De Paz, O.: Prilog eko—etološkom proučavanju kavernikolnih netopira (Chiroptera) špilje »La Canaleja«, Abanades, Guadalajara. Otkriveno je 6 vrsta netopira u špilji »La Canaleja« u pokrajini Guadalajara (središnja Španjolska). Tri od njih (Rhinolophus hipposideros, Rhinolophus ferrumequinum y Pipistrellus pipistreHus) upotrebljavaju špilju kao slučajno skrovište. Rhinolophus euryale, Myotis myotis y Miniopterus schreirbersi prisutni su uglavnom u vrijeme parenja. Potvrđeno je da se dolazak svih kolonija zbiva u intervalu od 6 dana i to u velikim grupama. Naprotiv, izlazak prema zimovalištima postupan je i u manjim grupama. Prvi napuštaju špilju mladi individui. Mediteranska vrsta Rhinolophus euryale nastanjuju špilje cijele godine, iako zimi u manjem broju. Rađanje mladih traje četiri tjedna. Kada se izlegu, mladi teže oko 4 g, a u 60—70 idućih dana težina im se udvostruči. Taj netopir nastanjuje unutrašnjost špiljama u najvlažnijim područjima (97*/!)). Vrsta Myotis myotis, iako najbrojnija (55,5´"/»), može se naći samo u prirodnoj aktivnosti (proljeće—ljeto). Odrasli mužjaci dolaze neposredno nakon završetka perioda rađanja. Rađanje se proteže kroz drugu polovicu lipnja i prvi tjedan srpnja. Tek rođeni mladi teški su između 5,6 i 7,6 g, a otprilike za 60 dana teži su od 16 g. Vrsta Miniopterus sehreibersi pojavljuje se redovito od ožujka do listopada. Njen dolazak i smještaj u špilji koincidira s dolaskom vrste Myotis myotis. U vrijeme parenja postoji velika razlika prema ostalim vrstama, iako se mladi razvijaju brže (40 dana). Lucio, A. J.; Purroy, J.: Prilog demografskom poznavanju gnjetlova (Perdix perdix, Alectorus rufa i Coturnix coturnix) u pokrajini Leon Proučavani su rasprostranjenje i gustoća populacije triju vrsta gnjetlova koje se gnijezde u pokrajini Leon. Na osnovi kartografse mreže Lambert 1 : 50000 priređene su 24 mape pomoću točaka za promatranje u trajanju od 3 minute u mjesecima svibnju i lipnju 1979—80. Bilo je ukupno 668 lokaliteta koji su bili podesni za nastanjenje vrsta Alectoris rufa i Coturnix coturnix, od kojih je okupiranih nađeno samo 30, odnosno 272. T r č k a, karakteristična za planinske guštike iznad 1000 m nadmorske visine, zauzima samo 7 od 97 površina, koje joj pružaju povoljan habitat. Gustoća populacije pokazuje alarmantni pad sjedilačkih trčki. Jarebice su mnogo češće, jer im migratorne navike omogućuju da izbjegnu izlovljavanje. Podaci o selekciji habitata pokazuju da obične trčke preferiraju krajolik s poljodjelskim kulturama pomješanim sa gustim grmljem. Izbirljivija jarebica nalazi optimum u heterogenim mozaicima (suho—navodnjavano— |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 75 <-- 75 --> PDF |
obraslo drvećem) i prostranim površinama navodnjavanog tla, na koje se nastavlja nenavodnjavano. Demografija jarebice istraživana je u ravnicama pod cereralijama jugoistočnog dijela pokrajine, metodom transekata u terenskom vozilu. Pređeno je 1249 km prilikom proljetnog (ožujak—travanj) i 887 km prilikom jesenskog brojenja (rujan—listopad) u periodul981—1983. Srednja gustoća obične trčke — 1,21 i 0,83 primjeraka na 100 ha na spomenutim površinama—potvrđuje vrlo jaki pad brojnosti populacije. Analiziraju se uzroci tog lošeg položaja vrste i predlažu mjere za poboljšanje. Cei ada, J. A.; G a u d i o s o, V. R.: Ekološka lokalizacija i procjena populacija i habitata rječnog raka (Austropotamobius pallipes) u pokrajini Leon Godine 1983. invertarizirane su populacije autohtonog raka (Austropotamobius pallipes), koje su preživjele oboljenje uzrokovano gljivicom Aphanomyces astaci. Te su populacije prenesene u vodene tokove i na druga mjesta gdje se bolest nije pojavila. Populacije su procjenjivane metodama markacije i ponovnog lovljenja te su mjereni najvažniji ekološki parametri njihova habiteta. Diskutira se o mogućnosti hvatanja životinja te o početnoj i budućoj postojanosti tih ostataka populacija. Gil, L.; Pajares, J.; Garcia de V i e d m a, M.: Proučavanje primarne atrakcije kod potkornjaka (Scolytidea, Coleoptera), štetnika na četinjačama U šumama pokrajina Madrid i Segovia proučavana je pomoću staklenih klopki primarna atrakcija na koju reagiraju potkornjaci četinjača. Upotrebljeno je 5 tipova atrakcija: trupci (obični bor s tankom i debelom korom), grane, etanol, obojeni trupci i trupci pod crnim pokrovom. Trupci i grane su vizualne i kemijske atrakcije, a etanol i pokriveni trupci samo kemijske. Kemijski stimulusi iz drvnog materijala usmjeravaju insekte, a vizualna atrakcija igra važnu ulogu u prepoznavanju trofičke sredine. Dobiveni podaci pokazuju da ima insekata koji mogu razlikovati oblik i položaj lovnog stabla. Kromatski stimulusi iglica pomažu vrstama koje se hrane u granama da prepoznaju materijal za leglo. Kod vrste Ips acuminatus ni miris ni obojeni uzorak ne mogu sami za sebe privući kornjaše, već je za to potreban učinak kombiniran od jednog i drugog. I. Mikloš 481 |