DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 76     <-- 76 -->        PDF

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA


PROSLAVA 30 GODINA RADA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
U KOPRIVNICI


Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije (Šumarsko društvo)
u Koprivnici 16. svibnja 1986. godine proslavilo je 30 godina svoga rada. Proslava
je održana u Lovačkom domu na Đurđevačkim pijescima. Rudolf T o m e k, dipl.
inž. održao referat o djelovanju Društva tijekom minulih 30 godina a Prof. dr. Ivo
Deka n i ć održao predavanje o »Utjecaju podzemnih voda na sušenje šumskog
drveća«.


Proslava je počela sjećanjem na preminule članove koprivničkog društva i na
Josipa Kozarca odavši im počast minutom šutnje. Sjećanje na JOSIPA KOZARCA


— ŠUMARA I KNJIŽEVNIKA dopunjeno je ovim govorom:
»Posvetimo nekoliko minuta Josipu Kozarcu sa željom, da se uspomena na
tog šumara i književnika otme zaboravi i sačuva potomstvu. Naše Društvo treba
njegovati uspomenu na Josipa Kozarca, jer je prije 80 godina t. j . 1906. umro u
našoj Koprivnici.
Josip Kozarac dao je šumarstvu svoga vremena poseban pečat. Napisao je
kao vrstan stručnjak niz značajnih članaka iz problematike uzgoja slavonskih nizinskih
šuma. Biranim riječima, osebujnom pronicljivošću te oštrom logikom Kozarac
je napisao stručne članke koji su danas doživili potvrdu u rezultatima znanstvenih
istraživanja.*
Josip Kozarac rođen je u Vinkovcima 1858. godine. Neprekidno je radio kod
Direkcije državnih šuma u Vinkovcima time, da je deset godina (1885—1895) bio
upravitelj Šumarije u Lipovljanima. Od 1896 do 1898. godine bio je urednik Šumarskog
lista, iako nije stanovao u Zagrebu.
Posljednje godine svog života proveo je kod kćerke Mire u Koprivnici kao
težak bolesnik od sušice (tuberkoloze) da ga na kraju napusti i sluh. Kozarčevi posljednji
časovi bili su puni tuge, boli i jada ali njegov jaki duh nije se mogao odvojiti
od krhkog tijela. Sto više, vjerojatno pred smrt zasnovao je i svoje posljednje
djelo »Živi kapitali«, pandan »Mrtvim kapitalima«, ali ga nije uspio dovršiti.
Kuća u Koprivnici u kojoj je umro, danas u ulici JNA br. 11., obilježena je
spomen pločom.
Neka je slava pokojnom šumaru qosipu Kozarcu!«


I REFERAT O 30 GODINA RADA ŠUMARSKOG DRUŠTVA


U uvodu svog referata inž. Tomek naglasio je. da organizacija šumarstva u
Podravini ima prošlost od preko 100 godina, od razvojačenja Vojne Krajine, segre


* O 30-toj godišnjici njegove smrti, 1936. godine, Jugoslavensko društvo izdalo je knjigu J.
Balena »Josip Kozarac«. Kozarac je jedini naš šumarski stručnjak kojeg je rad prikazan u jednoj
knjizi. (Op. Ur.)
482




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 77     <-- 77 -->        PDF

gacija šuma i osnivanja Đurđevačke imovne općine. Društveno organiziranje šumara
Podravine datira unazad 30 godina, kada je, 30. lipnja 1956., na inicijativu
Šumarskog društva Hrvatske osnovan ŠUMARSKI KLUB. U početku je bilo svega
16 članova dok nas je danas, u Šumarskom društvu, 183 člana.


Prije prvog svjetskog rata šumsko gospodarstvo u Podravini imalo je prvenstveni
zadatak obskrbe pučanstva građevnim i ogrjevnim drvom. Između dva svjetska
rata javlja se i potreba obskrbljivanja sirovinom drvne industrije, što još više dolazi
do izražaja u današnjici. Međutim pred nama je nova era šumarstva, kojoj
vremenski pečat daje atomska katastrofa u Cernobilu, era zaštitne funkcije čovjeka
i ljudskog okoliša kao prioritet, jer, upozorava uzrečica, da je »nakon šume na
redu čovjek«.


Otvara se nova stranica povijesti šumarstva: Šuma uz zaštitnu funkciju stvara
velike količine čiste atmosfere i utječe na ostale komplicirane ekosisteme, koji
su neophodni za opstanak života na zemlji. Tehničke discipline se moraju podrediti
biologiji, jer u protivnom se čine grube pogreške koje se ne mogu ispraviti, a
to su pogreške koje ugrožavaju čitavo čovječanstvo i sav ostali biotop na zemlji.


Suglasno tome šuma dobiva novu potpuniju definiciju: Šuma je prirodom i
radom čovjeka stvoreno dobro koje pripada u najznačajnije zaštite okoline suvremenog
čovjeka. Šuma je jedinstvena prirodna tvorevina, koja se za razliku od
drugih prirodnih dobara, uz smišljen rad šumarskih stručnjaka, sama obnavlja.
Ona je praktički neiscrpna, ali samo uz postojanje stručnog rada.


Uloga šumarske struke, našeg šumarskog Društva se je i očitala u tome da
sačuva i unaprijedi šumu te istovremeno da namakne neophodnu sirovinu za drvnu


U predahu članovi su obišli volijere fazdnerije na Đurđevačkim
Peskima.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 78     <-- 78 -->        PDF

industriju. Treba naglasiti da su jedino dobro podučeni šumarski kadrovi sposobni
da smišljeno zadovoljavaju ispunjenju obih funkcija. Prema tome struka mora još
intenzivnije proučavati svoj poziv: šumar-biolog — kako sačuvat? potrajnost šuma
i šumar drvnoindustrijskog smjera — kako unaprijediti drvnu industriju.


To su članovi Šumarskog društva i radili. Nizom predavanja, ekspertiza, prikaza,
sami i pomoću specijaliziranih stručnjaka, profesora sa fakulteta i instituta
tražili nova saznanja i nove — bolje puteve.


Prikazati rad Društva kroz 30 god. je dosta kompliciran posao, jer je to doba
jakog napretka i šumarske struke i razvoja drvne industrije.


Ipak, dobar uvid u rad Društva pruža prikaz tema, koje su obrađivane na
društvenim sastancima. Od ukupno 134 teme predavanja, referata i izvještaja otpada
na:


— uzgajanje šuma 12 tema,
— rasadničku proizvodnju 7 tema.
— plantažiranje i kulture brzog
rasta 13 tema,
— zaštitu šuma
14 tema,
— iskorišćivanje šuma 5 tema.

ekonomiku i produktivnost
rada 13 tema,
— zakonodavstvo i organizaciju 11! tema,
— lovstva
3 teme,
— drvnu
industriju 25 tema
i na
— različitog sadržaža 24 teme.
Naslovi pojedinih tema nalaze se u priloženom popisu.


U doba osnutka Društva Šumarije su bile Ustanove sa samostalnim financiranjem
da bi 1960. godine bile predane na upravljanje radnim kolektivima. U to
vrijeme Šumarije se udružuju u netom osnovano Sumsko-poljoprivredno gospodarstvo
u Koprivnici. U skladu s odredbama sadanjeg Zakona o šumama 1985. godine
Šumsko gospodarstvo u Koprivnici integriralo se s bjelovarskim u Šumsko gospodarstvo
»Mojica Birta«, koje predstavlja najsnažniju šumsko-privrednu organizaciju
na sjeveru Hrvatske.


Uzgoj šuma, rasadnici i plantažiranje se provode u praksi u izvršavanju
najmodernijim strojevima i metodama.


Iskorišćivanje šuma je 1960. g. prihvatilo motornu pilu, koja je kroz
4 godine izbacila iz proizvodnje »šlingericu« i »amerikanku«, a mehanizirano izvlačenje
utovar i prevoz drvnog materijala je tijekom 10 godina bilo potpuno uvedeno
i zamijenilo kirijaše.


Gradnjom saobradajnica išlo se u korak sa usavršavanjem sječe i
izvoza. Počelo se 1960. godine, da bi se 1970. godine dostigla otvorenost šuma 7
km/1000 ha šuma, a danas 1986. godine iznosi nepunih 14 km/1000 ha, što je u evropskom
prosjeku. Cestogradnja je do krajnosti mehanizirana i postigla se izgradnja
1 km zemljorada dnevno. Izvođači — članovi Društva su neprimjetno ali od




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 79     <-- 79 -->        PDF

mah prihvaćali novitete i racionalizaciju rada što je sve popraćeno prigodnim temama,
obilaskom i usavršavanjem.


Plantažiranj e i očetinjavanje su prihvaćeni posebnim entuzijazmom. Plantaže
su u periodu 1957—1965. podignute na 1248 ha i to u Šumariji Repaš 426 ha,
Šumariji Koprivnica 131 ha, Šumariji Đurđevac 428 ha i Šumariji Kloštar 263 ha.
Nešto više od te površine podignuto je kultura brzoga rasta, a očetinjavanje izvršeno
na obroncima Kalnika i Bilogore cea 1.300 ha.


Drvn a industrij a je posebno poglavlje u radu i zalaganju članova Društva.
Iz male pilanice Bregi osnovano je 1957. g. SlP »BiioKalnik«, 1960. g. ima
svoj razvojni program, da bi se danas razvilo u Drvni Kombinat najveći u ovom
području. 1960. g. zapošljava 300, danas 4100 radnika. Modernizacija pilane, izgradnja
panelare, mehaničke radionice, furnirnice, kotlovnice, rekonstrukcija električne
mreže, vodovoda, industrijskog kolosjeka.


U Đurđevcu se u sklopu kombinata gradi novi drvno-industrijski kompleks a
u Koprivnici se otvara proizvodnja ambalaže od ljepenke, da bi se 1970. g. pustila
u pogon nova tvornica Hartman ambalaže i tvornica vrata i interijera.


U Glogovcu se otvara »Zaštitni pogon« tvornica konfekcije od valovitog kartona
i plastike sa ciljem da se uposli radnike zatvorenog rudnika u Glogovcu i zaposle
vlastiti invalidi rada.


Tvornica u Đurđevcu razvija se na savremenoj tehnologiji i izgrađuje u pogon
tvornicu masivnog namještaja hrasta.


1979. g. je predana proizvodnja najveći investicioni zahvat u povijesti DIP-a:
nova tvornica Hartman ambalaže, da bi se 1980. g. počelo izgradnjom nove kartonaže
što je do sada najrentabilnije i ekonomski najnaprednija investicija DIK-a.


U pripremi je izgradnja nove tvornice masiva od bukovine kojom se zaokružuje
finalna prerada drveta.


Ambicije daljnjeg razvitka drvne industrije i dalje analiziraju članovi Društva
tražeći nove metode i nove puteve za modernizaciju i usavršavanje svoje proizvodnje.


Lovstv o početo je osnivanjem fazanerije na bivšoj Braunovoj pustari na
Đurđevačkim pijescima i gradnjom valjaonice pilića i volijera. Od početnih 40 000
fazanskih pilića danas je s 80 000 proizvodnja udvostručena uz dodatak 20 000 pačića
i 2 000 jarebica. Lovište se prostire na cea 13 000 ha na području od Drave do Bilogore.


Godišnji plan otstrela iznosi 45.000 fazana, 4.000 pataka, 100 grla jelenske i
120 srneće divljači do 1000 komada zečeva 600 jarebica, 80 komada divljih svinja
i t. d. Lovište posjećuju turisti Njemačke, Austrije, Švicarske i Italije, a posluje
na ekonomskoj osnovi i nema gubitaka.


Ostala djelatnost društva je raznorodna.


Zalaganje za osnivanje DITA je uspješno provedeno, Društvo i DIT do danas
nema prostoriju što otežava razvoj i normalno odvijanje rada Društva.


Stručne ekskurzije, 16 od čega 7 u inozemstvo, su proširivale horizonte
znanja članova Društva i prilagodavanje proizvodnje novim, savršenijim načinima,
a učvrstile su međusobnu povezanost članova i druzeljublje. Posebno se
zahvaljujemo privredi za financijsku pomoć, kojom su omogućene ekskurzije.


485




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Šumarsk e zabav e i društvene večeri su također učvrstile drugarstvomeđusobnu povezanost članstva.
Savezu društava ITŠD Hrvatske u Zagrebu dugujemo zahvalnost za povezivanje,
usmjeravanje i prenos svih stručnih i političkih događaja.
Na kraju, analizirajući 30 godina rada Društva, možemo ustvrditi da je postiglo
svoj cilj. Mnogo toga je urađeno, ali mnogo toga je još ostalo za uraditi.


II UTJECAJ ŠUMSKIH VODA NA SUŠENJE ŠUMSKOG DRVEĆA


O utjecaju podzemnih voda na sušenje šumskog drveća iscrpni referat podnio
je prof, dr Ivo D e k a n i ć. Nakon referata ponovo je oživjela rasprava o problemu
ekološke katastrofe koja čeka šumu Repaš zbog izgradnje hidrocentrale. Iznesena
je i činjenica da je projektantima bilo najlakše projektirati kroz šumski kompleks,
gdje nema problema eksproprijacije i sitnih posjednika, ne vodeći računa da je
šuma Repaš jedina i najljepša i najvrednija i najsačuvanija šuma uz Dravu.


Susjedni šumari Mađari, takve šume, a ni približno takve, nemaju u čitavoj
Mađarskoj, nemaju je ni Austrijanci, a ni zemlje nizvodno niz Dunav do ušća u
Crno more. Jedino su još slavonske šume uz Savu takve kvalitete.


Šumari — delegati zaduženi su da problematiku ponovo pokrenu pred nadležnim
političkim forumima.
* * *


Po završetku radnog dijela proslave uslijedila je zakuska i veselica i tako zaključena
svečanost proslave.
Rudolf Tomek «lipi. inž.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 81     <-- 81 -->        PDF

ISKAZ ODRŽANIH PREDAVANJA I IZVJEŠTAJA U ŠUMARSKOM DRUŠTVU KOPRIVNICA
OD 1957. DO 1986.


DATUM TEM A
PREDAVAČ


I. PODRUČJE UZGOJA T NJEGE ŠUMA
29. VI 1957.
Potreba povećanja areala pitomog kestena u nas Rudolf Tomek
16. VI 1958.
Njega mladika i guštika Rudolf Tomek
19. VI 1963.
Uzgoj oraha Ante Kvaternik
14.
XII 1965. Dosadašnja iskustva i problemi uzgoja oraha i
budući rad Ante Kvaternik
12.
VI 1970. Konverzija grabovih panjača introdukcijom
četinjača Žarko Hajdin
25. XI 1970.
Joha i problematika njezinog uzgoja Ante Kvaternik
13.
X 1972. JARA: konverzija sastojina listača u sastojine
Marija Tomek
četinjača


16. XI 1976.
Primjena genetike i oplemenjivanja šumskog drveća
Prof. Ekberg, Švedska
u svijetu i kod nas


Marija Tomek


12. VI 1977.
Primjene nove tehnologije u obnovi šuma
Tibor Balint


2. II 1981.
Hrast
PODRUČJE RASADN1CKE PROIZVODNJE


9. V 1959. Prijedlog za osnivanje rasadnika četinjača Močile Rasprava
26. VI 1959. Rasadnik topoia u Gabajevoj Gredi Pregledavanje
29.
27.
VI]
V
1960.
1964.
šumski rasadnici i proizvodnja sadnica.i) Rasadnik Močilo — proizvodnja sadnica četinjača
Ivan Kovač
Andrija Kramar
b) Rasadnička proizvodnja listača N. Suhan
5. X 1973. Zaštita u rasadniku Močile Marija Tomek
5. \ 1973. a) Pregled rasadnika i strojeva za obradu Franjo Bardek
b) Tretiranje rasadnika zaštitnim sredstvima Franjo Bardek
3. PODRUČJE PLANTA21RANJA I KULTURA BRZOG RASTA
1. XII 1956. Uzgoj brzorastućih vrsta Stjepan Ivković
9. V 1959. Unošenje četinjača u prigorske šume listača Rudolf Tomek
15. IX 1959. Regeneracija nizinskih šuma Josip Župan
24. IX 1960. Podizanje plantaža topola u nas s osvrtom Andrija Kramar i
plantaže u Italiji Luka šabarić
27. V 1964. Suvremene metode uzgajanjapovećanja prirasta
šuma u svrhu
Luka šabarić
9. IX 1964. Analiza plantažiranja topolom s osvrtom na Tibor Balint
3. VI12. VI8. VI
1965.
1970.
1971.
dosadašnji ekonomski razvoj
Unošenje četinjača u klasične šume listača
Melioracija i oćetinjavanje Pandurovog jarka
Unapređenje topolorstva
(Zajednički sastanak Šum. društava Bjelovar i
Koprivnica u Đurđevcu)
Marija Tomek
Vinko Škorjanec
Dr Ivo Hcrpka
3. VI 1972. LEPA GREDA: Plantažiranje nakon 10 godina Janoš Pintar
25. IV 1980. Najnovija dostignuća u plantažnom uzgoju topola Franjo Kolar
25. IV 1980. Dostignuća u uzgoju vrba u Italiji Ignacije Kozjak
25. IV 1980. Plantaža ariša JARA Marija Tomek i
Ignacije Kozjak
487




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 82     <-- 82 -->        PDF

4. PODRUČJE ZAŠTITE SUMA
9. VII I960. Zaštita plantaža od bolesti i štetnika Josip Žeželj
20. IV 1961. Značaj herbicida u Šumskoj proizvodnji Ivan Pal
15. V 1963. Zaštita od gubara aviometodom u šumskom
području Kupinje Marija Tomek
24.
29.
[\
VI
1964.
1965.
Zaštita topola
Zaštita šuma na našem području
Emil Gazivoda
Jovo Vukmirić
31. V 1968. Zaštita šuma Prof. dr I. Kišpatić
15. I 1970. Upotreba i štetno djelovanje pesticida Prof, dr I. Spate
25. IX 1970. Zaštita drveća od visoke divljači Mihovil Tompak
5. X 1973. Zaštita šuma danas Marija Tomek
5.
2b.
X
II!
1973.
1976.
Ceratostomella quercus
Protupožarna zaštita
Mihovil Tompak
Oto Žunko
7. XII 1984. Utjecaj industrijskih kompleksa i zagađenosti
atmosfere na vegetaciju
7. Vi 1985. CAMBINA: Utjecaj gradnje hidrocentrale na šumski
ekosistem Prof. dr B. Prpić


5. PODRUČJE ISKORIŠTAVANJA ŠUMA MEHANIZACIJE I GRAĐINARSTVA
4.
XII 1956. Instruktaža lugara po sječinama o prikupljanju
sortimenata
23.
III 1961. Utjecaj otvaranje šuma na produktivnost u
Vinko Škorjanec
šumarstvu


28. VI 1962.
HTZ u šumarstvu
13—18. VIII 1962. Tečaj s motornim pilama
Ignacije Kozjak


18. XII 1963.
Mehanizacija u iskorišćivanju Šuma
1. VII 1964. Komunikacije na Šumskoprivrednom području
Koprivnica u okviru 7-godišnjeg plana razvitka
Rudolf Tomek


privrede


6. PODRUČJE DRVNE
INDUSTRIJE
13. II 1957.
Problematika rada pilane u Bregima —
2.
XII 1958* Odnosi drvne industrije i šumarstva Kotara
Koprivnica —
26.
VI 1959. Perspektivni razvoj drvne industrije Narodnog
odbora kotara Koprivnica Stjepan Ivković"
26.
VI 1961. Perspektivni razvoj drvne industrije na
šumskoprivrednom području Koprivnica Stjepan Ivković
1. IV 1965. O proizvodnji papira
Stjepan Ivković
19. VI 1965. Sušenje drva
Stjepan Ivković
18. XII 1968. Nova tvornica panel ploča
Stjepan Ivković
17.
IV 1970. Historijat i razvoj DIK-a »BILOKALNIK« u
Koprivnici Stjepan Ivković
24. XI 1972. Upotreba drva za papir i ambalažu
Slavica Lovošević
24.
XI 1972. Pregled tvornice Hartmann ambalaže DIK-a
»BILOKALNIK« Slavica Lovošević
25.
V 1973. Poslovna suradnja šumarstva i drvne industrije Emil Gazivoda i
Stjepan Ivković
21. XII 1973.
a) Tvornica vrata, stolova i interijera DIK-a u
u Koprivnici Branko Ivančan
b) Obilazak prednje tvornice Stjepan Ivković




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 83     <-- 83 -->        PDF

16. IV 1976. Proizvodnja celuloze i gradnja tvornice celuloze Slavica Lovošević i
DIK-a Koprivnica Stjepan Ivković
1. IV 1978. Pilana i tvornica masivnog namještaja u Đurđevcu
s obilaskom
20. VI 1979. a) Tvornica papirne konfekcije u Borovljanima Zlatko Imbriovčan
b) Eksploatacija šuma u Kamerunu Stjepan Ivković
28. III 1980. Srednjoročni plan razvoja drvne industrije
1981—1985. Stjepan Ivković
25. IV 1980. Program gradnje tvornice roto papira s osvrtom
na sirovinsku bazu Stjepan Ivković
2. II 1981. Hrast od trupca do masive:
— sječa i izvoz Tibor Balint
— primarna i sekundarna prerada, Vladimir Hegedušić
finalna proizvodnja, Marijan Babić,
plasman i tržišta Ivan Pavlović,
Luka Lovrak i
Dragutin Kolar
2. II 1981. Razgledavanje tvornice masive DIK-a Koprivnica
10. XI 1982. Pregled pogona nove kartonaže


7. PODRUČJE LOVSTVA
3.
XII 1959. Lovna privreda u sklopu Šumskog gospodarstva
Koprivnica Ignacije Kozjak
19. II 1964.
Lovstvo i lovna privreda Branko Ivančan
17. III 1963.
Osnivanje lovišta Đurđevački Peski Mihajlo Tompak
8. PODRUČJE EKONOMIKE I PROIZVODNOSTI RADA
27. II 1958.
Tržište drvom danas Slava Kramar
7. XI 1959.
Ekonomski značaj privatnih šuma Stevo Dulikravić
12. II 1960.
Ekonomika šumarske proizvodnje Zdravko Gazdek
25.
III 1961. Utjecaj otvaranja šuma na proizvodnost u
šumarstvu Vinko Skorjanec
15.
V 1963. Nagrađivanje stručnog šumarskog osoblja šumarstva
i drvne industrije u pretstojećem sistemu
raspodjele Zdravko Gazdek
14.
XII 1965. Neki problemi oko uređivanja i procjene vrijednosti
šuma Zdravko Gazdek
11. II 1972.
Primjena elektronike u šumarstvu i drvnoj
industriji N. Gašparević
VI 1979. Način nagrađivanja rada prema odredbama Zakona


o udruženom radu

28.
III 1980. Srednjoročni plan razvoja šumarstva 1981—1985.
godine Rudolf Tomek
2.
II 1981. Plasman i tržište za hrastovinu Luka Lovrak i
Dragutin Kolar
9. PODRUČJE ZAKONODAVSTVA I ORGANIZACIJE
1. XII 1956.
Reorganizacija šumarstva u SR Hrvatskoj Stjepan Ivković
26.
VI 1959. Organizacija šumarstva od 1945.
do danas Ivo Hrska
3. XII 1959.
Formiranje Šumskog gospodarstva Koprivnica Rasprava


ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 84     <-- 84 -->        PDF

6. V 1963. Organizacija šumarstva i drvne industrije u okviru
7-godišnjeg plana razvitka privrede Stjepan Ivković
9. IX 1964. Novi zakon o šumama Ante Kvaternik i
Andrija Kramar
11. XII 1964. Kretanja u šumarstvu (integracija) Vinko Škorjanec
30. I 1965. Integracija Rasprava
5. XI 1965. Zakoni i propisi o šumama Vinko Škorjanec
18. V 1966. Novi nacrt Zakona o šumama Vinko Škorjanec
9. III 1970. Integracija Rasprava
24. XI 1971. Ustavni amandmani Zdravko Gazdek
´ III 1978. FormiranjeHrvatskoj
novih šumsko-privrednih područja u
Tomislav Krnjak
1. IV 1978. Nacrt prijedloga Društvenog dogovora o utvrđivanju
šumskoprivrednihHrvatska
područja na području SR
Andrija Kramar
12. IX 1978. Formiranje privrednih područja i OOUR-a Šumarstva Andrija Kramar
26. II 1981. Nacrt prijedlogaŠumama
za izmjene i dopune Zakona o
Zdravko Gazdek
4. III 1982. Izmjene i dopune Zakona o šumama Zdravko Gazdek
16. VII 1982. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
šumama Andrija Kramar


10. RAZNE TEME I IZVJEŠTAJI
XII 1956. Popularna predavanja o uzgoju kanadske topole s
dia filmovima


13. II 1957. Izvještaj s plenuma Šumarskih klubova
Stjepan Ivković
15.
I 1958. a) Dojmovi s I Kongresa radničkih savjeta
Stjepan Ivković
Jugoslavije


Andrija Kramar


b) Šumarstvo Poljske


27.
II 1958. Izvještaji delegata s godišnje skupštine Saveza
šumarskih društava Hrvatske održane u Opatiji
16.
VI 1958. Izvještaj o III Kongresu Saveza IT šumarstva i
drvne industrije održanog na Bledu Andrija Kramar
28. VII 1959. Utisci s puta po SSSR
Andrija Kramar
15. IX 1959. Povodom 40. godišnjice KP Jugoslavije
Stevo Dulikravić
9.
VII 1960. Izvještaj s godišnje skupštine Saveza šumarskih
društava Hrvatske
28.
VI 1962. Izvještaj s IV Kongresa Saveza ITŠD1 održanog u
Opatiji Vinko Škorjanec
17.
I 1963. Film o plantažama topola prikazan u Narodnom
sveučilištu u Koprivnici
2.
III 1963. Izvještaj s III Plenuma Saveza ŠD održanog u
Velikoj
11.
XII 1964. a) Izvještaj o Plenumu Saveza ŠD održanom u
Strmcu,
b) Zaključci S3. Skupštine Saveza šumarskih
društava Hrvatske održane u Karlovcu Vinko škorjanec


29.
VI 1965. Izvještaj s Plenuma Saveza ŠD Hrvatske održanog
u Bjelovaru Vinko Škorjanec
3.
VI 1965. Govor potpredsjednika Saveza inženjera i tehničara
Hrvatske Boris Bakrač


ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 85     <-- 85 -->        PDF

27. X 1966.
18. XII 1968.
12. VI 1970.
1. X 1970.
24. XI 1971.
31. I 1975.
25. VI 1980.
5. IV 1983.


a) Izvještaj s godišnje skupštine Saveza inženjera


i tehničara Hrvatske,
b) Reorganizacija Poslovnog udruženja šumarstva i
drvne industrije


a) Izvještaj s Plenuma Saveza SDH održanog u
Poreču
b) Dojmovi s puta po Švedskoj


15. obljetnica Šumarskog društva Koprivnica
a) Natjecanje drvosječa u Repašu
b) Prijem šumara iz CSSR-a
Iz prošlosti Đurđevačkih peskov
Memorijalno područje Kalnik
Konstituiranje Društva inženjera šumarstva i drvne
industrije Koprivnica
Šumarstvo BiH: SIPAD, KRIVAJA, INCEL


Luka Šabarić


Rudolf Tomek
Mihovil Tom pak
Juraj Oreški


Prof. Dr VI. Blašković
Ante Kvaternik i
Damir Ružič
Andrija Kramar
Andrija Kramar