DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 86     <-- 86 -->        PDF

ČLANOVI ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAGREB U INDUSTRIJI
»BILOKALNIK« I U ŠUMI »REPAŠ«


Grupa od 19 članova Društva ITŠDI Zagreb, pretežno umirovljenika, posjetila
je 11. lipnja o. g. u Koprivnici SOUR »Bilokalnik« i OOUR Uzgoj i zaštita šuma
Šumskog gospodarstva »MOJICA BIRTA«. Polazak iz Zagreba bio je brzim vlakom
»Maestral« u 7,15 sati i nakon nešto više od sata vožnje stigli smo u Koprivnicu.
Na željezničkoj stanici dočekali su nas predstavnici Društva ITŠDI Koprivnica
dipl. inž. Stjepan I v k o v i ć, zamjenik glavnog direktora SOUR-a »BILOKALNIK
« i dipl. ing. Savo Preradovič , upravitelj Poslovne jedinice Đurđevac
OOUR-a Uzgoj i zaštita šuma u Koprivnici.


Po dolasku uputili smo se u koprivničke proizvodne prostore »BILOKALNIKA
« preko stovarišta trupaca i pilane a detaljnije razgledali smo OOUR građevne
stolarije — proizvodnje vratiju, proizvodnju papirnate ambalaže OOUR »Hartmann
« (kojoj je sirovina gotovo isključivo stari papir) te OOUR proizvodnje talasastog
kartona i kartonske ambalaže. U OOUR-u »Hartman« proizvodnju iscrpno
je prikazala šef proizvodnje drugarica Milica Buhin , dipl. inž.


Nakon pregledavanja proizvodnih pogona bio je doručak u restoranu društvene
prehrane, na kojem je kolega Ivković — »arhiv Bilokalnika«, jer je, kao suosnivač,
od prvog časa zaposlen u toj radnoj organizaciji — prikazao početak
rada i sadanje stanje »Bilokalnika«.


SOUR »BILOKALNIK«, započeo je inž. Ivković, kombinat je u čijem se sustavu
nalazi drvna industrija, građevna stolarija, proizvodnja papirne ambalaže,
ciglana te ugljenokopi u bilogorskokalničkoj i podravskoj regiji.


Početak datira u 1957. godini, kada je »BILOKALNIK« osnovan kao šumsko-
industrijsko poduzeće sjedinivši malu, tada, kotarsku pilanu u Koprivničkim Bregima
a zanatsko poduzeće »ORAH« u Koprivnici. Tijekom 30 godina »BILOKALNIK
« razvio se, relativno brzo, u veliki kombinat sa šest radnih organizacija i nekoliko
proizvodho-obračunskih jedinica.


Radna organizacija »prerada drva« ima tri pilane: u Koprivnici (kapaciteta
40—45 000 m3), u Đurđevcu (kapaciteta 40 000 m3 trupaca i 10 000 m3 tanke oblovine)
i u Pitomaču (kapaciteta 10 000 m3 trupaca). U sklopu ove Radne organizacije
nalazi se i finalna proizvodnja u OOUR-ima »JAVOR« u Križevcima, »GAJ« u Pitomači,
»I. BREKO« u Đurđevcu te tvornica vrata u Koprivnici.


Radna organizacija »Industrija papirne ambalaže imade četiri OOUR-a:
»Hartman« za proizvodnju ambalaže za prehranbene artikle (jaja, meso, povrće)
i talasastog kartona i ambalaže u Koprivnici (što smo vidjeli), ambalaže od plastike
i stiropora u Glogovcu te proizvodnju papirnatih vreća u Borovljanima.


Nadalje su Radna organizacija »Koprivnički ugljenokopi« i R. O. »USLUGE«
sa četiri OOUR-a: »Energetika«, »Tehničke usluge«, »Transport« i Radna zajednica
SOUR-a.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 87     <-- 87 -->        PDF

U Radnoj organizaciji građevna industrija nalaze se OOUR-i: Šljunčara »Botovo
« u kojem se, osim vađenja šljunka iz Drave, proizvode i betonske stupovi te
Ciglana »7. studenoga 1943.« u Koprivnici.


SOUR »BILOKALNIK« u 1985. godini imao je prihod od 16,6 milijardi (novih)
dinara s ostatkom dohotka od 550 milijuna dinara. Za 1986. godine previđa se
dohodak od 22 milijarde dinara s nešto manjim čistim dohotkom kao posljedice
inflacije.


U SOUR-u »BILOKALNIK« zaposlen je 3 709 radnik od čega u drvnoj industriji
715, u industriji ambalaže 802 a ostalo u drugim dijelovima Kombinata. Prosječni
osobni dohodak u 1985. godini iznosio je 37 020 (novih) dinara a u prvih pet
mjeseci ove, 1986., godine 53 000 dinara u rasponu od 35 000 do 205 000 dinara.


Izletnici pred zgradom SOUR-a »BILOKALNIK« u Koprivnici.
U prvom redu, u sredini, domaćin dipl. inž. Stjepan Ivković.


Radna snaga je uglavnom domaća, jer Podravci nisu jako skloni napuštanju
svojih domova i odlasku na rad u inozemstvo. Po tradiciji ratari bolje im odgovara
da dio radnog vremena provedu u tvornici a dio na poljima. Tome je doprinjela
i prehrambena industrija »PODRAVKA«, za koju cijela koprivnička okolica
proizvodi potrebne poljoprivredne sirovine za preradu. Ipak je migracija iz okolnih
sela u Koprivnici bila dosta snažna te se je broj stanovnika u Koprivnici od
svojedobnih cea 5000 stanovnika povećao na 25 000. Zapošljavanju domaće snage
pogodovala je i dislokacija nekih proizvodnih pogona.


U nastavku ekskurzije autobusom Šumskog gospodarstva otišli smo u šumski
rasadnik »Torčec«, koji je 1980. godine osnovan za proizvodnju sadnica topola.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Površina rasadnika je 7 ha a o načinu rada i proizvodnji sadnica upoznao nas je
dipl. inž. Branko Belčić . Osnovna vrsta je Populus deltoides u šest raznih klonova..
Ova topola pokazala se vrlo uspješnom i prirastom ne zaostaje iza klona
1-214.


Iz rasadnika odvezli smo se na »koprivničko more«, poznatu Šodericu. Na
tom lokalitetu desetljećima vadio se šljunak, a i danas ga vadi jedan OOUR Kombinata
»BILOKALNIK«, a nastale jame ispunile se vodom, koja podzemnim
tokovima silazi s Bilo gore. Obala jezera dijelom je pošumljena (parkirana) i
pod krošnjama drveća nalaze se vikendice Koprivničanaca ali i iz drugih mjesta.


Pogledavši Šodericu preko Drave produžili smo u šumski kompleks REPAŠ
kojim gospoadri već navedena Poslovna jedinica Đurđevac. Upravitelj te jedinice
kolega Savo Preradovi ć pokazao je neke odjele u kojima je posumljivano
sadnjom žira u kombinaciji sa sjetvom pšenice te sadnju žira u topolove kulture
s ciljem konverzije u hrastove sastojine. Po 1 ha upotrebljeno je 1000 kg žira
posijanog u prodrljano zemljište. Žir potječe iz sjemenske plantaže »Telek« a za
sakupljanje plaćano je 60 (novih) dinara po 1 kg.


Površina gospodarske jedinice Repaš, svojedobno vlasništvo Đurđevačke imovne
općine, iznosi cea 3 250 ha. Drvne mase nešto je više od 1000 000 m3 s godi


:l:i:1


šnjim prirastom od 24 000 m ili 7,8 m po ha. Etat iznosi 22 200 m. Otvorenost
je vrlo dobra, jer pored šljunčanih puteva dio puteva je i asfaltiran, a najveća
udaljenost privlačenja iznosi 600 m. Gradnja puteva i njihova drenaža olakšana je
činjenicom, da je tlo u Repašu aluvijalno a na dubini 1 m šljunkovito. Na žalost,
cjelinu ove vrijedne gospodarske jedinice uskoro će razbiti gradnja kanala za
hidroelektranu Đurđevac.


U daljnjem izlaganju kolega Preradović je prikazao sadašnju, odnosno novu,
organizaciju šumarstva u Bilogorsk-podravskoj regiji, organizaciju prema odredbama
Zakona o šumama iz 1983. godine. Od prijašnja dva šumska gospodarstva,
Bjelovar i Koprivnica, te Šumarije Vrbovec formirano je jedno, — Šumsko gospodarstvo
»MOJICA BIRTA« sa sjedištem u Bjelovaru. Za uzgoj i zaštitu šuma
osnovana je jedna osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) sa sjedištem u
Koprivnici i dvije za iskorišćivanje, u Bjelovaru i u Đurđevcu. U OOUR-u uzgoja
i zaštite djeluje 11 poslovnih jedinica raspodjeljenih po općinama i P. j . lovstvo,
a u OOURiu iskorišćivanja 9 poslovnih jedinica te jedinice mehanizacije u
Bjelovaru i u Đurđevcu.


S. G. »M. Birta« upravlja šumama na površini od 162.788 ha i drvnom zalihom
37,532.234 m:l; godišnji tečajni prirast 1,200.427 m:l a etat 958.000 m:l i to glavnog
prihoda 581.000 i 377.000 rh! prethodnog.
1 I UUUII´I 1 Cl/. *_u. vjL};auti ii,ovu ii 1 17.Z.IO liči


II 17,8% ´ 29.063 "
III 22,0% ´ 35.828 "
IV 20,6% ´ 33.461 "
V 17,4% ´ 28.278 "
VI 8,0% ´ 12.947 "
I´ll 2,4% ´ 3.993 "


Svega: 100,00% 162.788 ha




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 89     <-- 89 -->        PDF

a prema vrsti drveća zastupljen je:
hrast
hrast
bukva
grab
joha
lipa
jasen
OTL
OML
četinj
lužnjak sa
kitn
iče
jak
20,9 % il
13,7 % ´
35,7 % ´
16,5 % ´
3,3 % ´
2,6 % ´
1,7 % ´
3,3 % ´
1,3 % ´
1,0 %
i´´
´
´
7,834.104 m3
5,134.78) m:l
13,412.003 "
6,206.217 "
1,225.332 "
964.824 "
644.918 "
1,236.664 "
489.651 "
383.740 "
Svega 100,0 % 37,532.234 ni1


Drvna zaliha po 1 ha iznosi prosječno 261 m3 a godišnji tečajni prirast 8,4
m´/ha (sve bez I dobnog razreda). Intenzitet iskorištavanja iznosi 80% tečajnog
prirasta.


Gospodarskim osnovama za biološku reprodukciju propisano je:


1.
za jednostavnu biološku reprodukciju:
priprema tla na 1771 ha,
pošumljivanje sječina na 372 ha,
popunjavanje na 290 ha,
njega mladika na 8 930 ha,
čišćenje guštika na 1 043 ha;
2. za proširenu biološku reprodukciju:
pošumljivanje čistina na 201 ha,
konverzacija na 57 ha.


Obilazak Repaša završen je u lovačkoj kući »Čambina«, gdje je rad Poslovne
jedinice lovstvo OOUR-a Uzgoja i zaštite izložio drug Duka Kranželić , upravitelj
te Posl. jedinice. Lovište P. j . iznosi 6000 ha a uzgaja se niska i visoka
divljač. Sastavni dio ove Poslovne jednice je i Fazanerija u Đurđevcu koja je
s godišnjom proizvodnjom od oko 70 000 komada sitne pernate divljači jedna
od većih fazanerija u zemlji. Prosječno se godišnje proizvede 65 000 fazana, 5 000
pataka i 2 500 jarebica. Prihod od lovnog turizma kreće se oko 130 milijuna
(novih) dinara od koje svote 80% otpada na sitnu divljač a 20% na krupnu —
jelene, srne i divlje svinje. Visoka divljač je uglavnom iz Repaša, a repaški jeleni
ubrajaju se u najkvalitetnije jelene u Evropi. Pogodnost lovišta Repaš za
jelene je i u činjenici, da ono neposredno graniči s lovištem od 22 000 ha u susjednoj
Madžarskoj, a kako su jeleni velike skitnice te oni ne poštuju državne
granice pa ih svojatamo i mi i Madžari. Jeleni su danas u ekspanziji na račun
srneće divljači. Divljač više oštećuje poljoprivredne kulture i one se kreću oko
dva milijuna (novih) dinara godišnje usprkos lome što se na oko 80 ha uzgaja
kukuruz. Ta činjenica olakšava rješavanje sporova naknade štete, koji se uglavnom
rješavaju na Mirovnim vijećima. Poslovno kao obračunska jedinica do
sada nije iskazivala gubitke, jer su oni solidarno pokrivani unutar SOUR-a.
»Svaki jelen naslanja se na jedan hrast F strukture« duhovito je rekao drug
Kranželić.