DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 89 <-- 89 --> PDF |
a prema vrsti drveća zastupljen je: hrast hrast bukva grab joha lipa jasen OTL OML četinj lužnjak sa kitn iče jak 20,9 % il 13,7 % ´ 35,7 % ´ 16,5 % ´ 3,3 % ´ 2,6 % ´ 1,7 % ´ 3,3 % ´ 1,3 % ´ 1,0 % i´´ ´ ´ 7,834.104 m3 5,134.78) m:l 13,412.003 " 6,206.217 " 1,225.332 " 964.824 " 644.918 " 1,236.664 " 489.651 " 383.740 " Svega 100,0 % 37,532.234 ni1 Drvna zaliha po 1 ha iznosi prosječno 261 m3 a godišnji tečajni prirast 8,4 m´/ha (sve bez I dobnog razreda). Intenzitet iskorištavanja iznosi 80% tečajnog prirasta. Gospodarskim osnovama za biološku reprodukciju propisano je: 1. za jednostavnu biološku reprodukciju: priprema tla na 1771 ha, pošumljivanje sječina na 372 ha, popunjavanje na 290 ha, njega mladika na 8 930 ha, čišćenje guštika na 1 043 ha; 2. za proširenu biološku reprodukciju: pošumljivanje čistina na 201 ha, konverzacija na 57 ha. Obilazak Repaša završen je u lovačkoj kući »Čambina«, gdje je rad Poslovne jedinice lovstvo OOUR-a Uzgoja i zaštite izložio drug Duka Kranželić , upravitelj te Posl. jedinice. Lovište P. j . iznosi 6000 ha a uzgaja se niska i visoka divljač. Sastavni dio ove Poslovne jednice je i Fazanerija u Đurđevcu koja je s godišnjom proizvodnjom od oko 70 000 komada sitne pernate divljači jedna od većih fazanerija u zemlji. Prosječno se godišnje proizvede 65 000 fazana, 5 000 pataka i 2 500 jarebica. Prihod od lovnog turizma kreće se oko 130 milijuna (novih) dinara od koje svote 80% otpada na sitnu divljač a 20% na krupnu — jelene, srne i divlje svinje. Visoka divljač je uglavnom iz Repaša, a repaški jeleni ubrajaju se u najkvalitetnije jelene u Evropi. Pogodnost lovišta Repaš za jelene je i u činjenici, da ono neposredno graniči s lovištem od 22 000 ha u susjednoj Madžarskoj, a kako su jeleni velike skitnice te oni ne poštuju državne granice pa ih svojatamo i mi i Madžari. Jeleni su danas u ekspanziji na račun srneće divljači. Divljač više oštećuje poljoprivredne kulture i one se kreću oko dva milijuna (novih) dinara godišnje usprkos lome što se na oko 80 ha uzgaja kukuruz. Ta činjenica olakšava rješavanje sporova naknade štete, koji se uglavnom rješavaju na Mirovnim vijećima. Poslovno kao obračunska jedinica do sada nije iskazivala gubitke, jer su oni solidarno pokrivani unutar SOUR-a. »Svaki jelen naslanja se na jedan hrast F strukture« duhovito je rekao drug Kranželić. |