DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 89     <-- 89 -->        PDF

a prema vrsti drveća zastupljen je:
hrast
hrast
bukva
grab
joha
lipa
jasen
OTL
OML
četinj
lužnjak sa
kitn
iče
jak
20,9 % il
13,7 % ´
35,7 % ´
16,5 % ´
3,3 % ´
2,6 % ´
1,7 % ´
3,3 % ´
1,3 % ´
1,0 %
i´´
´
´
7,834.104 m3
5,134.78) m:l
13,412.003 "
6,206.217 "
1,225.332 "
964.824 "
644.918 "
1,236.664 "
489.651 "
383.740 "
Svega 100,0 % 37,532.234 ni1


Drvna zaliha po 1 ha iznosi prosječno 261 m3 a godišnji tečajni prirast 8,4
m´/ha (sve bez I dobnog razreda). Intenzitet iskorištavanja iznosi 80% tečajnog
prirasta.


Gospodarskim osnovama za biološku reprodukciju propisano je:


1.
za jednostavnu biološku reprodukciju:
priprema tla na 1771 ha,
pošumljivanje sječina na 372 ha,
popunjavanje na 290 ha,
njega mladika na 8 930 ha,
čišćenje guštika na 1 043 ha;
2. za proširenu biološku reprodukciju:
pošumljivanje čistina na 201 ha,
konverzacija na 57 ha.


Obilazak Repaša završen je u lovačkoj kući »Čambina«, gdje je rad Poslovne
jedinice lovstvo OOUR-a Uzgoja i zaštite izložio drug Duka Kranželić , upravitelj
te Posl. jedinice. Lovište P. j . iznosi 6000 ha a uzgaja se niska i visoka
divljač. Sastavni dio ove Poslovne jednice je i Fazanerija u Đurđevcu koja je
s godišnjom proizvodnjom od oko 70 000 komada sitne pernate divljači jedna
od većih fazanerija u zemlji. Prosječno se godišnje proizvede 65 000 fazana, 5 000
pataka i 2 500 jarebica. Prihod od lovnog turizma kreće se oko 130 milijuna
(novih) dinara od koje svote 80% otpada na sitnu divljač a 20% na krupnu —
jelene, srne i divlje svinje. Visoka divljač je uglavnom iz Repaša, a repaški jeleni
ubrajaju se u najkvalitetnije jelene u Evropi. Pogodnost lovišta Repaš za
jelene je i u činjenici, da ono neposredno graniči s lovištem od 22 000 ha u susjednoj
Madžarskoj, a kako su jeleni velike skitnice te oni ne poštuju državne
granice pa ih svojatamo i mi i Madžari. Jeleni su danas u ekspanziji na račun
srneće divljači. Divljač više oštećuje poljoprivredne kulture i one se kreću oko
dva milijuna (novih) dinara godišnje usprkos lome što se na oko 80 ha uzgaja
kukuruz. Ta činjenica olakšava rješavanje sporova naknade štete, koji se uglavnom
rješavaju na Mirovnim vijećima. Poslovno kao obračunska jedinica do
sada nije iskazivala gubitke, jer su oni solidarno pokrivani unutar SOUR-a.
»Svaki jelen naslanja se na jedan hrast F strukture« duhovito je rekao drug
Kranželić.