DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 19 <-- 19 --> PDF |
UDK 502.7:630*29:631.811.9 (492 + 497.1) Sum. list CX (1986) 519 DOSTIGNUĆA U ZAŠTITI OKOLINE PREKO ZAŠTITE VODA, PRIMJENA MULJA IZ UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE VODA U ŠUMARSTVU NIZOZEMSKE O OSVRTOM NA STANJE U NAS Branimir MAYER* SAŽETAK. Autor daje prikaz rezultata 15-godišnjeg provođenja Zakona o zaštiti voda u Nizozemskoj. Uvođenje naplata za sve koji ispuštaju zagađene vode stimuliralo je izgradnju uređaja za pročišćavanje, poboljšanje tehnologije u industriji i time značajno smanjilo zagađenja na samom izvoru i u otvorenim vodama. Također je prikazan tretman mulja proizvedenog u procesu pročišćavanja uz razmatranje mogućnosti primjene u šumarstvu. Dat je i osvrt na aktualnosti i zakonske regulative iz tog područja u SR Hrvatskoj. 1. NIZOZEMSKA DOSTIGNUĆA U ZAŠTITI OKOLINE KROZ ZAŠTITU VODA1 Zaštita šumskih ekosistema od zagadujućih tvari vrši se preko zaštite od zagađivanja tla. vode i zraka. Intenzivna urbanizacija, industrijalizacija i zahvati u agrokompleksu sve češće narušavaju kvalitetu životne sredine. Sušenja velikih površina vrijednih nizinskih šuma Posavlja i drugdje dovode se u vezu s promjenama količine i kvalitete pristupačne vode (Prpi ć et al. 1979, Prpi ć 1985). Zagađene poplavne vode kontaminiraju šumska tla i remete njihovu sposobnost za uzgoj šuma i biljnu proizvodnju uopće. Praćenje svjetskih kretanja iz domene zaštite voda od zagađivanja omogućava sagledavanje stanja u nas ´kao i pravaca budućeg znanstveno-istraživačkog i praktičnog djelovanja u smislu očuvanja prirodnih šuma i šumskih kultura od oštećivanja ili propadanja. U organizaciji Društva za zaštitu voda Hrvatske izvršeno je u toku lipnja 1986. godine kraće studijsko putovanje grupe stručnjaka po Nizozemskoj s osnovnom temom »Zaštita čovjekove okoline s aspekta zaštite voda od zagađenja«. Kroz niz predavanja na Univerzitetu poljoprivrednih znanosti u Wageningenu i Državnom institutu za gospodarenje i zaštitu voda u Lelystad-u (RIZA)dobiven je pregled predmetne problematike, koji je dopunjen obilaskom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Amsterdamu i Renkum- Wageningenu, pilot hale u Bennekomu i laboratorija Instituta RIZA. Nizozemska je zemlja koja obiluje površinskim i podzemnim vodama, ali je ujedno tipičan primjer visoko razvijene sredine Zapada u kojoj je * Mr. Branimir Mayer, dipl. inž.. Šumarski institut, Jastrebarsko YU 41 420 Jastrebarsko 519 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 20 <-- 20 --> PDF |
enormni porast potrošnje vode doveo do njenog deficita o čemu raspravlja publikacija pod naslovom »Nizozemska mokra zemlja s manjkom vode«. Nizozemska ima 14,5 miliona stanovnika i 41000 km´ površine od čega na otvorene vode otpada 4000 km-´. Od 37000 km2 tla 35% se nalazi oko 4,5 m ispod razine mora(polderi)iograđeno je nasipima. Šumske površine pokrivaju svega 8" » ukupnog prostora. Gustoća naseljenosti vrlo je velika pa se sa 413 stanovnika na kirr može usporediti s najgušće naseljenim zemljama Azije. Evropske rijeke Rajna i Meza, koje u nizozemskoj utječu u Sjeverno more (projekt delta Rajne) donose velike količine vode s kojom, međutim, pristižu i velike količine zagađujućih tvari. Poslije 1960. godine stanje zagađenosti voda postalo je alarmantno tako da se šezdesetih godina vrlo intenzivno razrađivala strategija za borbu protiv polucije otvorenih voda kako u samoj Nizozemskoj tako i na evropskom planu kroz Međunarodni konzorcij za zaštitu Rajne. Odlučna borba za zaštitu voda u Nizozemskoj započela je 1970. godine donošenjem Zakona o zaštiti voda s kojim je započela i stroga kontrola industrijskih i komunalnih zagađivača. Zakon je putem naplate visokih taksa od svih koji ispuštaju zagađene vode. uključivo i stanovnike, stimulirao izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i poboljšanja tehnologije u proizvodnim procesima. Kontrola kvalitete ispušnih vođa povjerena je Državnom institutu RIZA. koji utvrđuje standarde i izdaje tzv. licence — odobrenja — za ispuste u kojima biokemijska potrošnja kisika (BPK) mora biti manja od 20 mg u litri (opterećenost voda Nizozemske 40—150 BPK), ukupni dušik manje od 20 mg/l. suspendirane tvari manje od 30 mg/l, a sadržaj pojedinih teških metala nesmije prelaziti slijedeće vrijednosti: Cd 0,1 mg/l,Cu 1 mg/l. Pb 3 mg/l, Ni 3 mg/l. Zn 3 mg´l. Cr 2 mg/l. Pozitivni rezultati provedenih mjera vidljivi su na primjeru praćenja sadržaja teških metala u ispušnim vodama na tri vodoprivredna područja u grafičkom prikazu br. 1. U tabeli 1 raščlanjena je situacija za cijelu Nizozemsku. Visoki sadržaj bakra (Cu) difuznih zagađivača pripisuje se vodovodnim instalacijama, a olova (Pb) potrošnji benzina u prometu. Uz spomenuta zagađenja kontrolira se sadržaj fosfata, mineralnih ulja. pesticida, fenola i drugo. Općenito uzevši vodeni tokovi sadrže prirodne očišćivače — mikroorganizme (bakterije), koji probavljaju organske otpatke kao što su proteini, masti i ugljikohidrati. To je vodni kapacitet za samoočišćenje. Kada polucije premaše kapacitet tada je nužna čovjekova intervencija da se stanje popravi. To se postiže sprečavanjem zagađivanja, dotokom svježe vode i uređajima za pročišćavanje, koji se baziraju na fizikalnim i biokemijskim metodama kao što su separacija, filtracija, aeracija, sedimentacija digestija (bakterijsko probavljanje uz proizvodnju bioplina).- biološko uklanjanje fosfora i druge metode. Osobit problem predstavljaju visoke količine fosfata iz fekalnih voda i upotrebe deterdženta. Fosfati djeluju kao fertilizatori pa u stagnirajućim vodama potiču razvoj algi, koje troše kisik, a nakon odumiranja zaostaju velike mase mrtve organske tvari što dovodi do odumiranja ostale flore i faune pa voda postaje »mrtva«. Reduciranje fosfata iz vodotoka vrši se ekonomičnijom upotrebom deterđenata s diskretnim sadržajem fosfata i spomenutim biološkim metodama. 520 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Rad velikog broja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrijskih pogona (efikasnost uređaja penje se do 95´%» purifikacije mjereno sa BPK) rezultira proizvodnjom cea 100 000 tona godišnje suhe tvari mulja (podaci za 1983. god.) koji se nakon kondicioniranja s vapnom, željeznim kloridom i polimerom koristi 36,0/i» za agrikulturne potrebe, 27n´d za komopstiranje i proizvodnju crnice miješanjem s pijeskom i tresetom s primjenom kao fertilizator u javnim vrtovima i parkovima, 30%* se odvozi na deponije, a 7%odlazi na ispust u otvorene vode. Mulj iz naselja sadrži znatno više teških metala od mulja iz industrije, koja je pod kontrolom. Daljnji trend korištenja mulja vidljiv je na primjeru tri vodoprivredna područja (graf. 1) pa je raspored po korisnicima slijedeći: LMÇJCHRRGE OP HERVy METRIE IM THE PiVERBOPiRiÄ RR,OOMMEL RUfc MRRSKRMT 150 TONi/YEftR IOO 72 7W IG 78 80 82 84. ^-»-YEPlR TOTAL CMSCHAR&E IM 1372 : 25 5 TOKi/y. TOTftLCMSC.HftftG.eiNi <3&H ^7 TOM/Y. SrruPTlOU IMTHÇ UETHERLftKiCÄ : 5M G TOW/ Y Grafikon br. 1: Ispuštanje teških metala na tri vodoprivredna područja Nizozemske |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 22 <-- 22 --> PDF |
1985. 1990. agrikulturno raspolaganje 15 5 proizvodnja crnice 52 13 r deponije 21 ,n spaljivanje 12 12 Najjeftiniji je postupak plasiranje u poljoprivredi, a najskuplje je spaljivanje i deponiranje. Interes za agrikulturnu upotrebu, uključivo i proizvodnju crnice, je u opadanju zbog visokog stupnja zagađenosti teškim metalima. Također se javlja i problem pomanjkanja prostora za deponiranje. Ispuštanje teških metala u otvorene vod e Nizozemske Tablica 1. Industri. ia (tona/godišnj ie) Dii´uzni 1980. 1985. 1990. zagađivači* t 1980. g. Živa (Hg) 0.7 0,3 0,3 1,3 Kad mi j (Cd) 1» 18 6 2,6 Krom (Cr) 181 97 32 27 Bakar (Cu) 65 35 24 133 Olovo (Pb) 128 35 23 168 Nikal (Ni) 52 28 20 12 Cink (Zn) 650 171 107 314 Svega 1049 384 212 958 * Dil´uzne zagađivače ne obuhvaća Zakon o zaštiti voda a to su: poljoprivreda (gnojiva), cestovni i riječki promet. Nizozemski standardi koji određuju maksimalno dozvoljene količine teških metala u mulju za agrikulturne potrebe znatno su stroži od evropskih što je vidljivo iz tablice br. 2. Tablica 2. Standardi za mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji se koriste za agrikulturno raspolaganje i proizvodnju crnice (maksimalno dozvoljena koncentracije) Element Agrikult urno iaspc laganje mg/kg suhe Pro. zvođnja crnice Nizozemski Evropski tvari standard standard Zn 2000 4000 200 Cu 000 1 750 50 Pb 500 1200 50 Cr 500 — lim Ni 100 100 50 (\\ 5 40 1 Hg 5 25 0,5 As 10 — 20 Maksimalna godišnja doza u tonama suhe tvari iznosi za obradive površine 2 tone po hektaru, a za travnjake 1 tona/ha. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Suvremeni nizozemski uređaji za pročišćavanje otpadnih voda s pošumljenim zaštitnim pojasom |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 24 <-- 24 --> PDF |
2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA MOGUĆNOSTI PRIMJENE MULJA IZ UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U ŠUMARSTVU NIZOZEMSKE Kod nas predstoji intenzivnija izgradnja i upotreba uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a s time i povećana proizvodnja zagađenog mulja stoga su interesantni rezultati nizozemskih znanstvenika u pogledu njegova korištenja u šumskoj proizvodnji. Problem su sumarno obradili i prikazali Smild e i Bur g (1983). Upozoravaju da je tako dobiveni mulj vrlo različitog sastava i svojstava, koja se tokom vremena mogu jako promjeniti (ispiranje vapna, razgradnja organske tvari i dr.). Mulj obično sadrži oko 50% organske tvari, povišen sadržaj vapna, ukupnog dušika i fosfora i teških metala. Na temelju višegodišnjih pokusa s biljkama šumskih vrsta u kontejnerima velikog volumena i na drugim površinama utvrđeno je da se ne može preporučiti primjena mulja kao fertilizatora u šumama četinjača, jer on potiče mineralizaciju i nestanak sirovog humusa iz tla, koji je ovdje uobičajen. To dovodi do velike koncentracije dušika, oštećivanja sustava korijenja i mikorize te do nestajanja sredine u kojoj se nalaze antagonisti plijesni »Fomes annosus« i koja uzrokuje trulež korijena. Iznenadno povećanje pH u kiselim pješčanim tlima šuma četinjača povećava rizik napada spomenute gljivice i može uzrokovati klorozu. Niski pH pješčanih tala Nizozemske (pH KCl 3—4) može povećati mobilnost teških metala unatoč privremenom povećanju pH. Tako oslabljene šume četinjača mogu biti sekundarno napadnuate od gljive mednjače (Armillaria mellea). Za šume listača gornje poteškoće važe u manjoj mjeri. Ipak prisutnost teških metala upućuje na upotrebu mulja u šumama slično kao u ratarstvu tj. 1—2 tone suhe tvari na hektar godišnje i to samo kao kratkoročna alternativa s odlučivanjem za svaki slučaj posebno. Zagađeni mulj kao direktni supstrat za pošumljavanje služi za presvlačenje smetišta i raznih drugih deponija. Pri tome se mora osigurati podzemna voda od kontaminacije. Šumski nasadi na takovim su površinama opravdani, dok primjena mulja u šumama Nizozemske zbog mnogih ograničenja gotovo da nema perspektive. Prilikom testiranja mulja u velikim kontejnerima u rasadniku s biljkama hrasta lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, javora, breze, evroameričke topole robuste i bukve utvrđeno je smanjenje visinskog rasta paralelno s povećanjem koncentracije teških metala. Utvrđena je također sklonost apsorpcije pojedinih vrsta prema određenim teškim metalima. Tako topola i breza preferiraju cink i kadmij, a hrast i joha bakar. Mobilnost teških metala povećava se zakiseljavanjem tla i odsustvom organske tvari. Dodajmo da u pogledu korištenja mulja u SAD raspolažemo rezultatima novih testiranja pri rekultivaciji velikih prostranstava deponija rudničkih jalovina i drugih deponija (S o p p e r, 1986.) Petogodišnji pokusi praćeni monitoringom pokazali su uspješnost i opravdanost zahvata. 3. AKTUALNOSTI IZ ZAŠTITE VODA U SR HRVATSKOJ Ranijim Zakonom o visini naknada za financiranje vodoprivrede SRH iz 1974. godine i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o visini naknade za financiranje vodoprivrede iz 1977. godine visina naknade se određivala |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 25 <-- 25 --> PDF |
samo za privredu u iznosu od 1,03 din za 1 m3 ispuštene otpadne vode. Ove su naknade postale toliko simbolične kao i kazne za prekršitelje tako da se nikome nije isplatilo pročišćavanje otpadnih voda. Nedostatak financijskih sredstava za izgradnju uređaja i nerješeno pitanje financiranja održavanja već izgrađenih uređaja uzrokovali su njihovo napuštanje što je rezultiralo situacijom da gotovo niti jedan vodotok u vodnom području sliva Save. sliva Drave i Dunava, primorsko-istarskom slivu i dalmatinskom slivu ne odgovara propisanoj kategoriji voda (Narodne novine br. 15/81). Analizom stanja zagađenosti voda u SRH također je ustanovljeno da se u Republici pročišćava tek 17,4% otpadnih voda te da je samo 30°/o korisnika voda priključeno na kanalizacijske sustave (Literatura: Ostojić 1986, Telišman 1986). Nagli porast zagađenosti voda postao je ograničavajući činitelj razvoja vodećih grana privrede na kojima se bazira daljnji razvoj našeg društva. Očuvanje potrebne kvalitete vode kao sirovine i dijela životne sredine postao je izuzetno značajan zadatak kako na nivou Republike i Federacije tako i na međudržavnom planu. Slijedile su nove zakonske odredbe, međudržavni ugovori i konvencije. 1984. godine donošenjem novog Zakona o vodama (NN br. 32/84) stvoreni su preduvjeti za rješavanje nagomilanih problema na području zaštite voda od zagađivanja. Jedno od najznačajnijih opredjeljenja iz Zakona predstavlja regulativa da se naknada za zaštitu voda plaća razmjerno količini ispuštene zagađene vode odnosno druge otpadne tvari i stupnju zagađenja te da naknada ne može biti manja od troškova pročišćavanja voda. Također je značajno da naknadu plaćaju svi koji zagađuju vode pa tako i građani. Nastavno na zakonske odredbe donio je Sabor SRH sredinom 1985. godine dugo očekivanu »Odluku o visini naknada za zaštitu voda«, koja je nazvana »povijesnom«, jer predstavlja ekonomski instrument za konkretno provođenje Zakona o vodama iz 1984. Ona znači početak sistematskog rješavanja izvora financiranja izgradnje i održavanja objekata zaštite voda, tj. predstavlja ekonomsko rješenje za prinudno provođenje zaštite voda. Odlukom je predviđeno da se za 1 m´! prosječno zagađenih komunalnih otpadnih voda plaća jedinična naknada od 20 din. Ovaj se iznos korigira svake godine na skupštini SVIZ-a vodnog područja u skladu sa stvarnim troškovima pročišćavanja. U 1986. godini stanovništvo je plaćalo naknadu od 7 din za 1 m3 ispuštenih otpadnih voda. Slične odluke donesene su u SR Bosni i Hercegovini i SR Sloveniji još 1976. godine, a rezultirale su intenzivnom izgradnjom i stimuliranjem interesa za održavanje objekata zaštite voda. Da bi se oživotvorile intencije Zakona o vodama i »povijesne odluke« vodoprivredne organizacije moraju ekspeditivno rješavati brojne složene zadatke kao što su prilagođavanje postojećih i uvođenje novih kadrova, koordinacija rada službi za zaštitu voda i službi za vođenje naknada, intenziviranje praćenja stanja zagađenosti voda. osposobljavanja za hitne intervencije te dinamična izgradnja objekata zaštite voda naročito u pogledu izgradnje centralnih gradskih uređaja za obradu otpadnih voda kao što je uređaj za grad Zagreb, koji za sada ima postavljene tek pilot uređaje. Poseban će problem predstavljati korištenje i odlaganje proizvedenog mulja, koji se danas iz manjih uređaja u okolici Zagreba daje na slobodno raspolaganje individualnim poljoprivrednim proizvođačima kao fertilizator. Povrće i drugi ratarski proizvodi s takvih parcela često su opterećeni visokim dozama teških metala. 525 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Problem se istražuje na Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu (D u r- m an. 1983) i ranije Kick (1981) i Ivane (1981). Veza navedenih vodoprivrednih aktivnosti i šumarstva kao privredne grane općenito životne sredine je očita, stoga je nužno uključivanje šumske znanosti u praćenje kretanja zagađivanja tla i voda šumskih površina u potrazi za novim spoznajama o utjecaju prizemnih polutanata na šumsku vegetaciju. LITERATURA D u r m a n. P. (1983) : Kontaminacija tla i biljnog materijala olovom. V simpozij JDPZ, Varaždin. Ivane . M. (1981) : Problematika teških metala u kompostu i mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Čovjek i životna sredina, br. 6, Beograd. Jung , V. (1983): Utjecaj deponija krutog otpada na kvalitetu otpadnih voda. Ekologija, Vol. 18, Nol, Beograd. Kick, H. (1981) : Upotreba komunalnih otpadaka u poljoprivredi s posebnim osvrtom na njihov sadržaj teških metala. Agrohemija, No 5—6, Beograd. M a r t i n o v i ć. J.. B u r 1 i c a, Č. (1985) : Zagađenost tla teškim metalima u Unsko- sanskoj regiji. Zbornik radova Instituta za agroekologiju, str. 39—41. Sarajevo. O s t o j i ć, Ž. (1986): Iz rada Sekcije za propise i tehničku regulativu Društva za zaštitu voda Hrvatske. Informacijski bilten DZVH, Vol. 6, br. 1. Zagreb. P r p i ć, B. (1985) : Studija utjecaja vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš. Sum. list br. 11— 12. str. 541—551, Zagreb. P r p i ć. B., Vranković, A.. R a u š, Đ. i M a t i ć. S. (1979): Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svijetlu regulacije rijeke Save. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, knjiga I, str. 877—897. Zadar. Srni Ide, K. W.. Burg, J. van den (1983): Sewage Sludge in forests. H„0 16(20). Rijksinstituut voor onderzoek in de bos-en landschapsbouw »De Dorschkamp« Wageningen, nr. 207. 446—450. Sopper , W. E. (1986): Réclamation of degraded land using municipal sewage Sludge. 18. IUFRO World Congress, Division 1. vol. II, Poster sessions 171. Ljubljana. T e 1 i š m a n. 2. (1986): Povijesna odluka o naknadi za zaštitu voda. Informacijski bilten DZVH, Vol. 6, br. 1, Zagreb. Publikacije: The Duch water boards. The sewerage and water management System of Amsterdam. An new waste water purification sistem. Institut for Inland Water ménagement and Vaste Water Tretment. Water Achievements in Environment Protection through Protection, Aplication of Sewage Sludge from Equipment for Purification of Liquid Waste in the Forestry of Netherland Referring to Condition in Croatia S u m m a r y I ´ ~ The author gave a survey ofresults of 15 years of exécution of Act on water protection in Netherlands. Introduction of charge forall those draining polluted water stimulated the building of purification equipment, improved technological processes in industry and there by considerably decreased pollution on the water spring 526 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 27 <-- 27 --> PDF |
and on the open wuters. The aplication of sewage Sludge in the forests of Netherlands is reduced to 1—2 tons of dry matter per ha annualy. The testing of board- leaved plant species on sewage Sludge baded by heavy metals has showed their weaker growth in dépendance on the biggish concentration of metals. The aplication of sewage Sludge as a fertilizer is justified in recultivation of dépôts and rubbish- heaps provided that underground waters are protected from contamination. Paying of shares for the purification of polluted waters by all those that pollute il was introduced in SR Croatia in 1985. The stimulation of building oE purification equipment and improvement of water quality is expected. Vatrogasni savez Hrvatske propagandu za zaštitu šuma od požara provodi sa slikama i na omotima za šećer. U NEKOLIKO REDAKA Evropska zajednica (EZ) predložila je, da 1987. godina bude »Evropska godina okoliša-« s trajanjem od 21. ožujka 1987. do 20. ožujka 1988. godine. U tom razdoblju zemlje članice trebale bi bitno unaprijediti cjelokupnu politiku očuvanja prirodne sredine čovjeka unoseći ekološke mjere u planove privrednog i društvenog razvoja. Predsjednik Odbora za organizaciju »Evropske godine okoliša« je komesar Evropske zajednice za ekologiju Clinton Davis a članovi počasnog odbora, uz mnoge ugledne ličnosti iz svih 12 zemalja EZ-a, su i španjolski kralj Juan Carlos, irski predsjednik Patrie Hillery i predsjednik grčkog parlamenta Giannis Alevras. Ovog ljeta (1986. godine) požari su uništili velike površine šuma u Francuskoj, posebno južnoj. Stoga se već poduzimaju preventivne mjere za borbu protiv požara u 1987. godini te su u tu svrhu povećana sredstva za 50% u odnosu na 1987. godinu i iznosit će 234 milijuna franaka (preko 16 milijardi dinara). Za osiguranje sredstava uz ostalo, povećan je porez na upaljače i šibice. Dio sredstava pokrit će troškove nabave većeg broja vatrogasnih aviona i helikoptera, izgradnju novih rezervoara za vodu te pristupnih puteva. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 28 <-- 28 --> PDF |
mm* ru-.jv..,Mi ^^^f fÄ*,´* Na sjevernom(Pinus nigra Velebitu nalazi se više oaza Arn.), koje je opisao M. Anićpokuse br. 13. autohtonog u Glasniku crnog bora za šumske 528 |